Europski smo rekorderi u èitanju novina!

10.05.2008.

U vrijeme kada se dominacija elektronskih i digitalnih me

dija, ponajviše Interneta, u informiranju i oglašavanju èini i neupitnom i nedostižnom za tradicionalne tiskane medije, rezultati nekih relevantnih istraživanja govore posve drugaèije. Agencija MEDIApuls provela je istraživanje o èitanosti tiskanih medija u Hrvatskoj tijekom prva tri mjeseca ove godine, a dobiveni rezultati iznimno su poticajni i ohrabrujuæi za novinsku industriju. Naime, potvrðen je rast popularnosti tiskanih medija kao i navike èitanja dnevnih novina i magazina meðu hrvatskim graðanima.

NOVINE NE GUBE DAH
Prema istraživanju MEDIApulsa, dnevne novine u Hrvatskoj svakodnevno èita više od 2,33 milijuna èitatelja, odnosno 63 posto ukupnog broja graðana, a magazinska izdanja redovito èita 2,15 milijuna èitatelja ili 59 posto graðana. Za novinske izdavaèe takoðer je ohrabrujuæi i poticajan podatak da novine svakodnevno èita 72 posto graðana Hrvatske u dobi od 15 do 19 godina, a meðu tom generacijom približno je jednaka i èitanost magazina. Taj podatak ne samo što upuæuje na jednu od najviših stopa èitanosti novina u Europi meðu mladom populacijom, od 15 do 19 godina (odmah iza Norveške, nap.a.), nego i na višestruko zanimljiv fenomen, buduæi da se radi upravo o tzv. internet-generaciji, za koju se s pravom pretpostavlja da je ponajprije okrenuta elektronskim i digitalnim medijima. Sudeæi prema spomenutim pokazateljima, novine ipak ne gube dah u tržišnoj utrci s tehnološki nadomoænijim i bržim medijima.
Nadalje, podaci iz veæ spomenutog istraživanja kazuju kako je Hrvatska prema stopi rasta broja èitatelja u nekoliko proteklih godina bila svojevrsna posebnost (u pozitivnom smislu!) spram drugih europskih država, u kojima je broj èitatelja uglavnom stagnirao ili èak bio u padu. Istraživanje MEDIApulsa pokazuje kako je samo 2006. godine èitanost dnevnih novina u Hrvatskoj narasla za èak 17 postotnih bodova. Konkretnije, broj svakodnevnih èitatelja novina u toj se godini poveæao za više od 628.000!

TELEVIZIJI NAJVEÆI DIO KOLAÈA
Naravno da je na tako velik porast broja èitatelja prije svega utjecala pojava novih, jeftinijih (24 sata) ili posve besplatnih (Metro) izdanja na tržištu. No pozitivno je što pritom nije došlo do “kanibalizacije” novih izdanja s veæ postojeæim novinama, što su možda neki isprva oèekivali, pa i najavljivali. Osim toga, u protekle dvije godine dosegnuta stopa èitanosti ostala je na istoj razini, što svim izdavaèima utire put k daljnjem jaèanju i pozicioniranju tiskanih medija na tržištu u odnosu prema drugim medijima. A ujedno potvrðuje kako se novine uspješno prilagoðavaju tržišnim uvjetima digitalnog doba.
Kampanja u koju zajednièki kreæe petnaest novinskih izdavaèa u Hrvatskoj prije svega je okrenuta oglašivaèima jer – kako kažu izdavaèi – i oni (oglašivaèi) naša su publika. Naime, oglašivaèka industrija bilježi iz godine u godinu rast ukupnih bruto prihoda, od kojih se najveæi dio i dalje slijeva prema televiziji. U prošloj godini je, primjerice, èak 66,5 posto prihoda od oglašavanja u medijima pripalo televizijama, 16 posto dnevnim novinama, a 11,7 posto magazinima. Slièni omjeri, uz neznatnu razliku u postotcima, zabilježeni su i u trima godinama prije. S obzirom na spomenute trendove, ispravno je uoèeno da treba premostiti jaz izmeðu velike èitanosti novina i nedovoljno iskorištenih oglašivaèkih potencijala u njima.

OGLAŠIVAÈKI POTENCIJAL
Istraživanje MEDIAPulsa pokazalo je vrlo malu razliku u dosegu medija – televizije s jedne te novina i magazina s druge strane – do èitatelja. Televiziju dnevno gleda 79 posto stanovništva, a novine èita 63 posto stanovništva. Dakle, razlika u gledanosti/èitanosti nije velika, a još ako se fokusiramo samo na publiku u dobi od 18 do 49 godina, koja je oglašivaèima najzanimljivija, tada je ta razlika još manja. Drugim rijeèima, oglašavaèki potencijal u domaæim tiskanim medijima nije dovoljno iskorišten s obzirom na visoku stopu èitanosti novina, jednoj od najveæih u tranzicijskim zemljama Europe. Pritom valja znati i da postoji velik raskorak izmeðu èitanosti novina u Hrvatskoj, koja je, kako pokazuju relevantna istraživanja, iznimno visoka, te same prodane naklade novina, koja je niska s obzirom na standard graðana i njihovu slabu kupovnu moæ. Oglašavanje je u toj prièi jedan od iznimno važnih izvora, ako ne i najvažniji, prihoda novinskih izdavaèa. Pritom treba znati da postoji zamka u koju je lako upasti: da s poveæanjem oglašavanja u novinama naraste i ovisnost novina o oglašivaèima, odnosno moguænost da oglašivaèi u odreðenoj mjeri postupno preuzmu kontrolu nad ureðivaèkom politikom, no tada dugoroèno ne bi koristi od toga imali ni izdavaèi ni oglašivaèi.
Procjenjuje se kako bi veæ s desetpostotnim poveæanjem udjela u oglašavaèkom kolaèu (dnevne novine s 15 na 20 posto, a magazini sa sadašnjih 12 na 17 posto) tiskani mediji mogli ostvariti veæu dobit za otprilike 543 milijuna kuna godišnje. Upravo stoga petnaest novinskih izdavaèa kreæe u zajednièku promotivnu kampanju u svojim izdanjima - kako bi se istaknula snaga dnevnih novina kao medija.

Autor: Miroslav FILIPOVIÆ

Petnaest novinskih izdavaèa u zajednièkoj kampanji
Inicijativa za zajednièku tržišnu promociju domaæih tiskanih medija prvi je put okupila ovako velik broj izdavaèa oko jednog cilja. U zajednièkoj promotivnoj akciji sudjeluje petnaest izdavaèa. Abecednim redom to su: Adria Media, Business.hr, EPH (Jutarnji list, Slobodna Dalmacija, Metro, Sportske novosti), Glas Istre, Glas Slavonije, Lider Press, NCL grupa, Novi list, Veèernji list, 24 sata, Poslovni dnevnik, Metropola, TV tjedan, Vjesnik i Zadarski list. Kampanja æe se moæi pratiti u svim izdanjima tih petnaest izdavaèa, i to na stranicama 17 dnevnih novina i 39 magazina, èiju publiku èini više od 90 posto stanovnika Hrvatske. “Posebna nam je želja ovom kampanjom istaknuti snagu tiskanih medija kao kanala oglašavanja ne samo u smislu velikog dosega nego i u smislu prednosti koje u vezi s oglašavanjem odlikuju tisak u odnosu prema drugim kanalima i medijima”, poruèuju iz Uprave Glasa Slavonije d.d., koji æe takoðer zdušno sudjelovati u kampanji.

Povratak