Facebook za Dalmatinku

25.05.2008.

Internetski servis Youtube brojni svjetski politièari poput Baracka Obame i Hilary Clinton “upregli” su u promicanje svojih ideja, a popularne socijalne mreže poput Myspacea i Facebooka, koje imaju na desetke milijune èlanova, medijima su i pojedincima u svijetu poslužile za aktualiziranje društvenih problema i dilema poput eutanazije, pri èemu su se u rasprave diljem svjeta ukljuèivale na tisuæe ljudi.

Zahvaljujuæi, izmeðu ostalog, i postojanju spomenutog Facebooka, na koji su dospjele informacije koje nisu htjeli objaviti amerièki službeni mediji, smanjen je broj kršenja ljudskih prava u tamošnjim zatvorima, a zbog velikog odaziva pojedinaca pokrenute su humanitarne akcije, otkrivene brojne afere...

Testiranje interneta

Stoga smo i mi “testirali” Facebook na primjeru drastiènog kršenja radnièkih prava djelatnica sinjske “Dalmatinke Nove”, koje tvrde da ih talijanski vlasnici izgladnju, kažnjavaju novèanim penalima i šikaniraju.

Naime, oformili smo grupu na Facebooku i nazvali je “Podržite radnice Dalmatinke”, te smo iskoristili popularni internetski alat kako bi komunicirali s velikim brojem ljudi i zatražili njihovu podršku i mišljenje.

Naša grupa vezana uz tu tvornicu konca je trenutno jedna od najpopularnijih na Facebooku, te je u kratko vrijeme dobila oko 900 èlanova, a broj ljudi koji daju podršku radnicama rapidno raste.

Izmeðu ostalih, potporu napaæenim ženama dali su i novinari Denis Latin, Ante Tomiæ, Milan Majeroviæ Stilinoviæ, Josip Šariæ, Inoslav Bešker, Željko Peratoviæ, ali i prof. Vedran Jakšiæ, Marija Lugariæ iz SDP-a, tajnica grada Sinja Nataša Popariæ, Darija Tešanoviæ, pobjednik Big Brothera Vedran Lovrenèiæ.
Èlanovi naše grupe dolaze i iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i zemalja s brojnim hrvatskim iseljeništvom.

- Iako nemam internet, èula sam za Facebook i za tu grupu, ali mi je žao što tu internetsku podršku radnicama ne mogu vidjeti. No, snaæi æu se nekako i pogledati to jer nam puno znaèi kada nas toliko ljudi podržava.

Barem da ta mišljenja nekako dopru do odgovornih koji mogu promijeniti ovo stanje - kaže Iva Radonja, sindikalna heroina iz Dalmatinke, kojoj su rijeèi potpore uputili deseci ljudi.

- Sjeæam se kao dijete, mama mi je radila u Dalmatinci. Pjevalo se: “Bože sveti, kad æe taj dvadesetpeti…” Tog 25. u mjesecu u Dalmatinci bi se dijelila plaæa, u kuæu bi se donijelo svega i Split bi tad živnuo, a gdje neæe Sinj.

Danas su došli neki drugi obièaji. Jadne i napaæene radnice bore se za uskraæena temeljna ljudska i radnièka prava, za plaæe zaraðene još prošle godine.

Dalmatinka je nažalost od gospodarskog giganta postala hrvatski sinonim za njujoršku tvornicu tekstila “Triangle Shirtwaist” u kojoj je 1911. godine u požaru stradalo 146 žena i u èiji spomen se danas obilježava 8. mart - meðunarodni dan žena - napisao je to na Facebooku 25-godišnji Nikola Vuèkoviæ iz Sinja, koji se takoðer pridružio grupi.

Izgubljene tvornice

Još jedan od èlanova, Stevo Vilagoš, piše:
- I onda vladajuæi ne žele neisplatu zaraðenih plaæa uvrstiti u kazneni zakon, sramota. Talijani su bezbrižni jer znaju da u našoj zemlji neæe odgovarati za to što èine. Od Vladinog “razumijevanja” gladni radnici nemaju ništa.

Kad je obièan èovjek dužan, država vrlo brzo reagira i plijeni - navodi Vilagoš, a sliènog mišljenja su i deseci drugih èlanova koji su izrazili svoje mišljenje.
U raspravu se ukljuèila i tajnica Grada Sinja Nataša Popariæ.

- Dalmatinka je podigla i othranila Sinj i Sinjane proteklih pedesetak godina.Ja sam dite Dalmatinke jer moj otac i mater u njoj su ukupno proveli 70 godina. Ona je dio moje obitelji i zato bez obzira na naša politicka opredjeljenja Dalmatinku moramo braniti do kraja.

Izgubili smo Sadru, Autoprijevoz, Konkurent, Konfekciju, Trnovaèu, Trgosirovinu... Pa zar nije dosta? - pita se ta sinjska politièarka.

Osim grupe Dalmatinka na Facebooku su popularne i grupe poput one pod nazivom “Do sada se ubilo 1576 hrvatskih branitelja...”, koja ima 316 èlanova, zatim “Salonit from Vranjic - genocide against people”, koja ima blizu 700 èlanova, potom “Split Face grupa” sa 141 èlanom, a tu su i studentske i srednjoškolske grupe sa željama za novim prosvjedima, a u kojima ima više tisuæa èlanova.

Povratak