|
Arhiva priopćenja
Zlatno doba istraživaèkog novinarstva je prošlo 31.05.2008.
Glavni urednik londonskog lista Financial Times, Dan Bogler, nedavno je u jednom intervjuu za Editorsweblog, govoreæi o buduænosti novinarstva, izjavio da je istraživaèko novinarstvo stvar prošlosti. - Vani postoji tolika kolièina informacija da je kompanijama sve teže kriti ih. Ideja da novinari moraju raditi dugotrajna, produbljena, tajna istraživanja koja æe biti objavljena nekoliko mjeseci kasnije - ne vjerujem da to više funkcionira. Novinari još uvijek imaju izvore i još uvijek otkrivaju važne prièe, ali æe se to dogaðati u sve kraæim vremenskim rokovima. Iskreno, novine i medijske organizacije su pod velikim pritiskom. Teško nam je poslati novinara, ili grupu njih, istraživati nešto tri mjeseca. Nemamo resursa za to. Mislim da je zlatno doba istraživaèkog novinarstva prošlo, kazao je. Na ovogodišnjem Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu odbor futurista je tvrdio da æe tiskane novine prestati postojati do 2014., što Bogler smatra donekle pretjeranim. - Ne sasvim. Za deset godina. Mislim da je 2014. možda prekratak period. Mi još uvijek imamo tiskane novine, zato jer ih ljudi vole èitati u tom obliku. Novine, kao i knjige, èitaju se na mjestima na kojima se ne koristi kompjuter, ali po mojem uvjerenju ono što æe biti tiskano jesu analize, komentari i mišljenja. Aktualne vijesti æe više ili manje biti online ili u drugim formatima, a promišljenije analize æe biti u publikacijama tipa Economista. Možda neæe biti više novina velikih formata. Mogu biti formata tabloida ili èak i magazina, smatra Bogler. Veli da je danas normalan kontinuitet novinarstva da tradicionalne kompanije idu online. »Ono što je novo jest blogosfera, citizen journalism i ideja da svatko - ljudi koji su kvalificirani novinari ili eksperti za užu oblast ili zainteresirani graðani - može imati blog ili napraviti web site i distribuirati ga«, dodaje. Meðutim, Bogler u tome ne vidi pretjeranu konkurenciju novinama jer ljudi se upravo zbog prevelike kolièine informacija koje svatko može plasirati, na kraju okreæu nekolicini izvora da bi saznali što se zapravo dogaða, i u tome vidi buduænost profesionalnih novina. Da tiskovni mediji opstaju unatoè internetu svjedoèi i posljednje istraživanje MEDIAPulsa. Njihovi podaci govore da je u Hrvatskoj popularnost èitanih medija je u porastu. Tako novine svaki dan èita 2.330.000 èitatelja, odnosno 63 posto graðana Hrvatske, dok 59 posto, odnosno 2.150.000 èitatelja, redovito èita magazine. Podatak koji svakako najviše privlaèi pažnju jest taj da dnevne novine svakodnevno èita 72 posto Hrvata izmeðu 15 i 19 godina, pri èemu ta brojka, za tu dobnu skupinu, predstavlja jednu od najviših stopa èitanosti u Europi.
Priredila Maša JERIN
Dan zapoèinje s novinama, a završava s TV-om
Ujutro i prijepodne ljudi su željni informacija da bi stvorili mišljenje te se zagrijavaju za donošenje odluka. Upravo u toj fazi najviše se èitaju dnevne novine. Poslijepodne dolazi do usporavanja, odnosno do uobièajenog dnevnog ritma kada se najviše sluša radio, dok se u veèernjim satima ljudi orijentiraju na magazine i TV.
Èitanje novina iziskuje veæi napor, visoki angažman i povezanost s medijem. Naime, prema istraživanju Millwarda Browna provedenom 2005. u SAD-u, èak 81 posto od 1.000 ispitanika složilo se s tvrdnjom »da koriste mozak dok èitaju novine«, dok se 92 posto složilo »da im novine pružaju informacije o stvarima koje ih zanimaju«.
S druge strane, emocionalno iskustvo je vidljivo iz toga što se, èitajuæi neki tekst, osoba udubljuje i biva dodatno povezana, dok prilikom gledanja TV-a sluša voditelja ili novinara koji prenosi neku vijest, odnosno postoji zvukovna povezanost, ali se ništa ne osjeæa. Da je tiskana forma još uvijek tražena, potvrðuje i èinjenica da æe èak i Wikipedia uskoro izaæi u tiskanoj verziji na njemaèkom jeziku.
|
Povratak
|
 |
|