HHO-a se suprotstavlja tzv. Šeksovom amandmanu

29.06.2009.

Zagreb, 29. lipnja 2009.

Izjava br. 5/2009.

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) sa zabrinutošću prati rad na usklađivanju Zakona o kaznenom postupku u sklopu strategije usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s europskim zakonodavstvom, posebno u vezi s Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku. To se posebno odnosi na onaj dio Zakona kojim se otvara mogućnost kaznene odgovornosti i kaznenog postupka vezano uz tajnost podataka u predistražnom i istražnom sudskom postupku. Brojne novinarske organizacije u nas i u svijetu izrazile su svoj prosvjed zbog restrikcija slobode informiranja koje se kriju u ponuđenom prijedlogu zakona. Zakonodavac je branio svoju poziciju tvrdnjom da su nove promjene u skladu s Europskom konvenci-jom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (čl. 10). Prema dosadašnjoj odredbi Zakona (čl. 231 ZKP-a): „Postupanje tijekom istrage je tajno. Sve osobe koje saznaju sadržaj postupovne radnje tijekom istrage dužne su kao tajnu čuvati činjenice i podatke koje su tom prilikom saznale. Tijelo koje poduzima radnju upozoriti će osobe iz stavka 1. ovoga članka da je odavanje tajne kazneno djelo“.

HHO podržava ovo stajalište zakonodavca ali se oštro suprotstavlja amandmanu što ga je prošli tjedan predložio potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za ustav i poslovnik Sabora Vladimir Šeks, a kojim predlaže da se zbog plana Strategije prema EK, u kojemu je Hrvatska najavila da će prilikom donošenja Zakona postupanje u istrazi biti tajno, Zakon uskladi „temeljem reforme“, te da glasi: „Postupanje prije potvr-đivanja optužnice je tajno. Sve osobe koje neposredno ili posredno saznaju sadržaj dokazne radnje i prije potvrđivanja optužnice dužni su kao tajne čuvati činjenice i podatke koje su saznali. Tijelo koje poduzima radnju upozorit će osobe koje sudjeluju u dokaznoj radnji stavka 1. ovog članka da je odavanje tajne kazneno djelo.“
Ukoliko predloženi amandman bude usvojen time se otvara mogućnost kaznenog progona ne samo no-vinara i osoba koje su na bilo koji način uključene u istražni postupak (okrivljeni, suci, odvjetnici, državni odvjetnici, svjedoci, vještaci, i drugo stručno osoblje uključeno u tijek sudskog postupka) nego i mnogo šireg spektra građana. Predloženim amandmanom obveza čuvanja tajnosti postupka odnosila bi se i na sve one, koji, premda nisu sudionici nekog istražnog postupka, a niti u tom postupku uopće imaju ikakvih privatnih interesa, mogu biti uznemireni nekim skandaloznim činom vezanim uz postupanje pravosuđa za koji su čuli da se do-godio tijekom nekog istražnog postupka, pa o tome činu, u dobroj vjeri, zabrinuti ili ne, pišu ili raspravljaju. Smatramo da se ovim predloženim amandmanom u hrvatsko zakonodavastvo vraća kazneno djelo iz komunističkog razdoblja poznato kao „verbalni delikt“ i to u proširenom obliku.

Navedeni amandman ozbiljno prijeti pretjeranim ograničenjem građanskih i medijskih sloboda – slobode komunikacije – kao temeljnih ljudskih prava. Amandmanom se ugrožava sloboda  primanja i širenja relevantnih informacija, proizvodnjom straha. Na taj način ugrožava se sloboda komunikacije najšireg kruga građana u svakodnevnim i uobičajenim razgovorima, čak i o javno poznatim činjenicama koje se tiču rada određenog dijela pravosuđa. Amandman je u suprotnosti s hrvatskim Ustavom, ali i s obvezujućim dokumentima Vijeća Europe: Sloboda izražavanja jedan je od temeljnih stupova demokratskog društva i preduvjet njegove egzistencije i napretka. Jedino informirani građani u nesputanoj javnoj raspravi mogu sudjelovati u upravljanju društvom a time i svojom sudbinom (obvezujuće stajalište Europskog Suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu The Observer i Guardian protiv Ujedinjenog Kraljevstva).
Za Hrvatski helsinški odbor

Emil Havkić
predsjednik v.d., Pravna komisija HHO-a

Povratak