Mediji i znanost - interes bez sustava

02.06.2010.

U Hrvatskoj javnosti postoji interes za znanost, ali nije razvijen sustav koji bi se time bavio, jedan je od važnijih zaključaka okruglog stola Mediji i znanost, koji je 20. svibnja održan u Novinarskom domu.
 Skup je okupio oko 60 sudionika, znanstvenika raznih disciplina, znanstvenih novinara i urednika, voditelja udruga, autora blogova i glasnogovornika, kao jedan u nizu o 100. obljetnici HND-a.
 Predstavljeno je dvadesetak izlaganja, od kojih je četirima teme odredio organizator u suradnji s izlagačima, a ostalima su ih sudionici slobodno izabrali. Izlaganjima je slijedila trosatna rasprava, koja je bila otvorena i nabijena, ali samo sporadično polemična. HND će objaviti zbornik izlaganja i rasprava, po svemu sudeći u tiskanom i digitalnom obliku, pa će sadržaj biti dostupan javnosti. Ovdje bismo samo prenijeli zaključke dr. Saše Zelenike kako je on vidio okrugli stol i što bi trebalo slijediti.
 Izrazio je zadovoljstvo održavanjem skupa i pohvalio organizatore, kazavši da se prije nekoliko godina nije moglo očekivati da ideja i organizacija ovakvog skupa potekne iz novinarskih krugova. Pokušaja da se o znanosti govori strukturiranije bilo je zadnjih godina više, ali danas smo zrelije diskutirali, bolje se razumjeli, a vide se pomaci i na drugom planovima kao npr. kod službi za odnose za javnosti, kazao je Zelenika.
 Da bismo nastavili ići u dobrom smjeru, trebamo sa zaključcima ovoga okruglog stola ići prema urednicima i prema službenim strukturama, da bi ono o čemu danas govorimo postalo dio strukturiranog sustava medija i znanosti za kojeg se zalaže akademik Vlatko Silobrčić, a od koje smo, čini se, još daleko.
 Važno je da postoji interes za znanosti, koji je prema podacima dr. Katarine Prpić na europskom prosjeku, i trebamo je na odgovarajući način znati prikazati. Ako je znanost sexy za CNN ili BBC, zašto ne bila za Novi list ili Hrvatsku televiziju. Ako je komercijalna za National geographic, ne znam zašto ne bila bila za Jutarnji list, upitao je Zelenika.
 Ostaje otvoreno pitanje kako to postići, a rješenja bi se mogla tražiti u pokušajima da znanstvenici nauče novinarstvo i da novinari nauče više o znanosti. Podržao je ideju Dejana Vinkovića o znanstvenim frilenserima: kao što TV koristi honorarce za izvještaje o prometnoj nesreći, može koristiti honorarce i za znanost, zaključio je dr. Zelenika.
 Na okruglom stolu su višekratno isticani problemi koji nastaju pojavom nadriznanosti ili, kako su rekli, pseudoznanosti. Ona koristi resurse namijenjene znanosti, a promiče svijest stranu znanosti, pa i protuznanstveno raspoloženje. Tomislav Vinković predočio je pismo HRT-u u kojem se traži da emisija Na rubu znanosti, kao primjer takve pojave, bude premještena iz znanstvenog u zabavni program.
Skup je potrajao od 10 do 16 sati, sat vremena duže od predviđenog. Nepostojanje sustava promicanja znanosti u Hrvatskoj potvrdilo se i u činjenici da mu nije nazočio
predstavnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, koji se nije niti adekvatno ispričao.
 Stanje u znanstvenom novinarstvu također dobro oslikva prisutnost relativno malog broja novinara. Bilo je ukupno desetak kolega, od kojih samo jedan u svojstvu izvještača sa skupa. U Hrvatskoj postoji vjerojatno više od stotinu novinara koji se bave znanošću, ali mali broj njih očituje strukovni senzibilitet i solidarnost.

piše: Ivo Lučić

Program
Uvodna izlaganja
1. Mladen Juračić, Putovi komuniciranja znanosti u javnost, hrvatska iskustva
2. Ivo Lučić, Od blaženog stereotipa do zaguljene zbilje
3. Dejan Vinković, Zašto želimo popularizaciju, ali ne i promociju znanosti?
4. Tomislav Bracanović, Slabosti izgradnje autoriteta društvenih znanosti u medijima
Slobodna izlaganja
5. Saša Zelenika, (Glavni problemi komunikacije znanosti i medija)
6. Elvira Marinković-Škomrlj, Tko je odgovoran za disonantne tonove?
7. Katarina Prpić, (O sociokulturnim pretpostavkama uspješni(ji)e medijske komunikacije znanosti)
8. Sead Alić, Mediji i znanost
9. Tomislav Pletenac, Proizvodnja informacija ili …?
10. Đorđe Obradović, Reaktivnost kao međuodnos znanosti i medija
11. Nenad Raos, Temeljni problem: preuska specijalizacija
12. Joško Sindik Strah od medija
13. Bojan Jerbić, Mediji i znanost (i obrazovanje)
14. Dario Hrupec, Poplava pseudoznanosti u hrvatskim medijima
15. Miroslav Ambruš Kiš, Znanost je prvorazredna tema novinarstva
16. Neven Barković, Znanost i portali – odlična kombinacija
17. I. Račić, L. Ciboci i D. Labaš, Bolonjski proces i visoko školstvo medijskim očima
18. Božo Novak (O povijesnim aspektima teme)
19. Tomislav Portada, Mediji i znanstveno nazivlje
20. Radoslav Dejanović, Kako sam tužen zbog Šenkovečkog Hogwartsa
 
Popis sudionika:
1. Dr. sc. Sead Alić, Centar za filozofiju media, Zagreb
2. Miroslav Ambruš Kiš, Večernji list, Zagreb
3. Dr. sc. Tome Antičić, Institut „Ruđer Bošković“
4. Neven Barković, T-portal, Zagreb
5. Dr. sc. Neven Bilić, Institut „Ruđer Bošković“, Zagreb
6. Dr. sc. Duje Bonacci, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH
7. Doc. dr. sc. Tomislav Bracanović, Hrvatski studiji, Zagreb
8. Dr. sc. Josip Burušić, Institut „Ivo Pilar“, Zagreb
9. Lana Ciboci, Hrvatski studiji, Zagreb
10. Prof. dr. sc. Igor Čatić, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
11. Darijo Čerpinko, Veleučilište u Varaždinu
12. Tamara Dagen, rektorat Sveučilište u Zagrebu
13. Nenad Jarić Dauenhauer, Jutarnji.hr
14. Radoslav Dejanović, Monitor.hr, Zagreb,
15. Tomislav Delač, Hina
16. Zdenko Duka, Hrvatsko novinarsko društvo, Zagreb
17. Dr. sc. Dario Hrupec, Institut „Ruđer Bošković“, Zagreb
18. Dr.sc. Zvonimir Jakobović, HLZ MK, Zagreb
19. Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagreb
20. Prof. dr. sc. Mladen Juračić, Prirodoslovno-matematički fakultet Zg, HPD
21. Hrvoje Krešić, Novi list, Zagreb
22. Prof. dr. sc. Danijel Labaš, Hrvatski studiji, Zagreb
23. Ivan Lučić, Tehnička kultura, Zagreb
24. Dr. sc. Ivo Lučić, Hrvatsko novinarsko društvo, Zagreb
25. Mr.sc. Dragutin Lučić, HTV
26. Vladimir Lulić, Hrvatsko novinarsko društvo, Zagreb
27. Elvira Marinković Škomrlj – rektorat Sveučilište u Rijeci
28. Prof. dr. sc. Tihomir Marjanac, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
29. Dr.sc. Sonja Nikolić, Institut „Ruđer Bošković“, Zagreb
30. Božo Novak, Hrvatsko novinarsko društvo, Zagreb
31. Doc. dr. Đorđe Obradović, Sveučilište u Dubrovniku
32. Prof. dr. sc. Mirko Orlić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
33. Doc. dr. sc. Tomislav Pletenac, Filozofski fakultet, Zagreb
34. Dr. sc. Tomislav Portada, Institut „Ruđer Bošković“, Zagreb
35. Dunja Potočnik, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
36. Dr. sc. Katarina Prpić, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
37. Ifigenija Račić, Hrvatski studiji, Zagreb
38. Dr. sc. Nenad Raos, Institut za medicinu rada Zg, Priroda
39. Tanja Rudež, Jutarnji list, Zagreb
40. Rajka Rusan, 3. program Hrvatski radio, Zagreb
41. Akademik Vlatko Silobrčić, HAZU, Zagreb
42. Dr. sc. Joško Sindik, Zagreb
43. Dr. sc. Tihomir Surić, Institut „Ruđer Bošković“, Zagreb
44. Stjepan Szabo, Hrvatsko novinarsko društvo, Zagreb
45. Prof. dr. sc. Hrvoje Šikić, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
46. Adrijana Šuljok, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu
47. Maja Vađić, Hrvatska televizija, Zagreb
48. Zoran Vakula, Državni hidrometerološki zavod RH, Zagreb
49. Doc. dr. Dejan Vinković, Prirodoslovno-matematički fakultet, Split
50. Prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček, Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb
51. Prof. dr. sc. Saša Zelenika, Tehnički fakultet, Sveučilište u Rijeci
52. Branka Žaja, British Council

Povratak