Novinari o krizi tiskanih medija

29.10.2012.

Četrdesetak novinarki i novinara, predstavnika većine redakcija hrvatskih novina, okupilo se u ponedjeljak, 22. listopada 2012., u Ministarstvu kulture gdje su pozvani na sastanak o kriznom stanju novinarskog izdavaštva.
Problemi karakteristični za cjelinu medijskog polja možda su i najviše izraženi upravo u tiskanim medijima koji su bez izuzetka u privatnom vlasništvu. Naklade i prihodi od oglašavanja se smanjuju, brojevi stranica stanjuju; ne nestaju
samo profesijski standardi, teme, žanrovi i rubrike, nego i cijele novine, kao i stotine radnih mjesta s njima. Nekad poštovano zanimanje zamijenio je sve veći radni teret, stres i strah za ionako nesiguran honorar i sve nižu plaću.
Svi ti - i mnogi drugi - problemi nisu od jučer, ali ih je produbljivanje ekonomske krize od 2008. naovamo dodatno radikaliziralo.
 
Trosatna rasprava, koja se nesmanjenim entuzijazmom nastavlja na mailing-listi, fokusirala se na tri skupine problema s kojima se tiskani mediji suočavaju sada i ovdje: (1) neuspjelu primjenu zakonodavnih odredbi o statutima medija i
uredničko-novinarskoj neovisnosti od vlasničkih interesa, (2) zloupotrebe statusa i kršenje radničkih prava novinara upisanih u registar poreznih obveznika (RPO) i (3) razradu funkcionalnog modela koji bi omogućio da država intervenira
mjerama za spas profesije, odnosno novinara, umjesto da snižava PDV nakladnicima, što pak traže vlasnici medija.

Autonomija koje nema

Zakon o medijima je još davne 2004. godine predvidio da novinari i urednici urede odnose s vlasnicima novina putem statuta medija (članak 26). Isti zakon, međutim, umjesto bilo kakvih sankcija ako se takav statut ne donese, predviđa
tek postupak arbitraže koji je svoju disfunkcionalnost dokazao, eto već osmogodišnjom provjerom. Zato je predloženo da se hitno pristupi izmjeni Zakona o medijima - ne čekajući izradu novoga potkraj 2013. godine - koja će omogućiti da
se uredničko-novinarska autonomija jednostavno primijeni. (Prijedlog izmjene je Hrvatsko novinarsko društvo dostavilo Ministarstvu još prije nekoliko godina!)

RPO-novinari u redakciji, na terenu… i na cesti

U kategoriju «novinara koji obavlja novinarsku djelatnost kao samostalno zanimanje», kako kaže Zakon o medijima (članak 2), ulazi približno 400 kolegica i kolega upisanih u Registar poreznih obveznika koji za svoj rad dobivaju fiksnu
bruto naknadu, a onda sami plaćaju poreze i doprinose. Iako izvorno rado prihvaćen i od dijela novinara, ovaj model prekarnog zaposlenja ubrzo je kod poslodavaca postao toliko omiljen da su «RPO-ovcima» postali čak i pojedini urednici,
a novih zaposlenja sa standardnim ugovorom o radu gotovo da i nema. No, hrvatsko se pravosuđe o ovoj pojavi jasno očitovalo u pravomoćnoj i ovršnoj presudi Općinskog suda u Zagrebu iz srpnja 2011. godine, kada je u radnom sporu koji je
novinarka Nataša Škaričić pokrenula protiv Slobodne Dalmacije utvrđeno, a u presudi jasno elaborirano, da SVI autorski ugovori koji sadrže osobno izvršenje rada, rad prema nalogu poslodavca (nesamostalni rad), načelo ekskluziviteta i
fiksni iznos mjesečne naknade predstavljaju Ugovor o radu. Sukladno tome, sklapanje ovakvih ugovora protivno je Zakonu o radu. Stoga je zaključeno da Ministarstvo kulture poduzme nužnu koordinaciju državne uprave da bi se spriječile
zloupotrebe i negativni učinci radnika u režimu RPO-a po radna prava novinara, radno zakonodavstvo i porezne zakone.

Kome se snižava PDV?

Predsjednici Sindikata novinara Hrvatske i Hrvatskog novinarskog društva nedavno su javno predložili sniženje stope PDV-a na novinska izdanja s 10 na 5 posto, a sličan prijedlog je Ministarstvu kulture dostavila i Udruga novinskih
izdavača pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca. Prve aproksimacije Hrvatske gospodarske komore govore da je zapravo riječ o 40 do 50 milijuna kuna godišnje, pa se nameće pitanje - odluči li se uopće država na takav korak - koliko bi od tog
novca završilo u proizvodnji, a koliko bi naprosto zadržali vlasnici novina? U raspravi su predstavnici HND-a i SNH upitani iz čega crpe mandat za takav prijedlog - jer se prethodno nisu savjetovali s izvršnim tijelima tih udruga - a
jasno je da novac 'oslobođen' smanjenjem PDV-a ne bi otišao na poboljšanje materijalnog statusa novinara i podizanje kvalitete sadržaja novina. Istaknuto je također da izdavači zahtijevaju novo smanjenje stope PDV-a iako su prekršili
sve ono zbog čega su dobili prvo smanjenje s 22 na 10 posto 2007. godine: umjesto jačanja društvene informativne uloge tiskovina, nastavili su zamjenjivati informativni sadržaj zabavnim, umjesto jačanja radnih i profesionalnih standarda,
nastavili su ih pojačano narušavati, umjesto poboljšanja materijalnog položaja novinara, nastavili su smanjivati plaće, otpuštati ih i protuzakonito zamjenjivati RPO-ovcima. Pritom je samo ove godine bez posla ostalo oko 140 novinara
(Forum, Nacional, Vjesnik), a jednom nogom na cesti je i dvadesetak novinara Slobodne Dalmacije. U vrijeme zadnjeg sniženja PDV-a cijena novina bila je šest kuna, da bi je izdavači samo godinu dana kasnije, u kolovozu 2008., podigli za
kunu.

Iskristalizirala su se tako dva mišljenja: jedno predviđa sniženje PDV-a samo za izdanja koja bi zadovoljila precizno određene standarde javne medijske funkcije, a drugo ide prema različitim modelima fondova koji bi usmjeravali ta
sredstva u proizvodnju tiskanih medijskih sadržaja od javnog interesa - poput postojećeg Fonda za poticanje pluralizma i raznolikosti elektroničkih medija u nekoj poboljšanoj verziji - ali i pomoć novinarima pod udarom krize.

Sljedeći koraci

Da bi se moguća rješenja kvalitetnije artikulirala, osnovane su radne skupine za te tri grupe pitanja (statuti, RPO i PDV). Njima se može priključiti svatko konstruktivno zainteresiran za analizu dobrih i loših strana predloženih i
novih modela iz domaće i inozemne prakse, a radne skupine će rezultate i argumentacije predložiti sudionicima ove inicijative na sljedećem sastanku i putem mailing-liste. Također, dogovoreno je da se pozivi za sudjelovanje upute i
novinarkama i novinarima (komercijalnih) portala jer oni u velikoj mjeri dijele radne uvjete i probleme karakteristične za autore novinarske refleksije objavljene na novinskom papiru. Zahvaljujući i ovom prigodom novinarki Foruma i
Večernjeg lista Boženi Matijević, predsjednici tamošnjeg ogranka HND-a, koja je na prvom sastanku okupila predstavnike Sindikata, Društva, redakcijskih i radničkih vijeća, gdje postoje - Ministarstvo kulture vas poziva da sudjelujete u
nastavku ove rasprave kako bi se ostvarila mogućnost da svoje stavove i interese izraze i oni na čijem radu se temelji čitava novinska industrija: sami novinari.

Reforma medija i rasprava o medijskoj politici

Širi kontekst ovog sastanka je rad na reformi medija. Kao što je poznato, Ministarstvo kulture je u Prijedlogu plana normativnih aktivnosti za četvrto tromjesečje 2013. godine predvidjelo reformu osnova medijskog zakonodavstva: Zakona
o medijima, Zakona o elektroničkim medijima, Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji i Zakona o Hrvatskoj izvještajnoj novinskoj agenciji. Prijedlozi novih zakona - ili, možda, produljenja legislativnog života postojećih - neizbježno će
slijediti iz pokušaja dogovora o medijskoj politici (ili strategiji) putem javne rasprave koja bi mogla potrajati do sredine sljedeće godine.

Naravno, taj ponešto formalni povod nije jedini okvir rasprave o medijskoj politici. Putem niza ovakvih razgovora i pisanih doprinosa, ona, srećom, već traje, a Ministarstvo je pokušava intenzivirati i usmjeriti ka artikulaciji
zajedničkih ciljeva. Što želimo od medija, kako, kojim sredstvima i dokad to ostvariti - pitanja su koja se moraju postaviti i barem pokušati zajednički odgovoriti prije zakonodavnog normiranja. Značajan ulog u produktivnost te
rasprave bit će analiza odnosno izvještaj - koji je također u pripremi - ne samo o medijskom zakonodavstvu, nego i (kriznom) stanju te njegovim uzrocima u svim dijelovima medijskog polja. Sastanak novinara u ponedjeljak je također
pokazao da ni sada, u nedostatku detaljnijeg analitičkog uvida, procjena o potrebi hitne ali temeljite reforme medija nije sporna.

Želite li konstruktivno doprinijeti radu ove inicijative, molim vas da se javite na reformamedija@gmail.com  
 

Povratak