Izvještaj i statistika Novinarskog vijeća časti za 2012.

02.01.2013.

(od 27. siječnja do 29. listopada 2012.)

Novinarsko vijeće časti, izabrano na 52. izbornoj skupštini Hrvatskog novinarskog društva 25. studenoga 2011., djeluje u sastavu: Višnja Biti, Davorka Blažević, Jasen Boko, Iva Borković, Živko Gruden, Dragutin Hedl, Ivo Lučić, Verica Mađer, Trpimir Matasović, Ivanka Toma i Zvonimir Varošanec. Na 1. sjednici za predsjednika Vijeća izabran je Trpimir Matasović, a na 2. sjednici za zamjenicu je predsjednika izabrana Davorka Blažević.

U razdoblju od 27. siječnja do 29. listopada 2012. Novinarsko vijeće časti održalo je ukupno osam sjednica. Sjednicama je u prosjeku nazočilo po osmero članova – Verica Mađer i Trpimir Matasović bili su na svih osam sjednica: Višnja Biti, Jasen Boko, Živko Gruden, Dragutin Hedl i Ivo Lučić na sedam; Davorka Blažević i Zvonimir Varošanec na pet; Iva Borković na četiri a Ivanka Toma na jednoj.

Vijeće u ovom sazivu prvi put djeluje na temelju izmijenjenih odredbi Statuta Hrvatskog novinarskog društva s jedanaest ravnopravnih članova, umjesto pet članova i pet zamjenika, kao što je bilo u prethodnim sazivima. Slijedom novih okolnosti Vijeće je donijelo novi Poslovnik o radu Novinarskog vijeća časti (prihvaćen na 1. sjednici Središnjeg odbora) te predložilo Izvršnom i Središnjem odboru izmjene Pravilnika o radu Novinarskog vijeća časti. Novi Pravilnik donesen je također na 1. sjednici Središnjeg odbora i podložan je naknadnoj potvrdi Skupštine Hrvatskog novinarskog društva.

U raspravama o Pravilniku o radu Novinarskog vijeća časti unutar sâmog Vijeća te unutar Izvršnog i Središnjeg odbora ukazala se potreba i za daljnjim izmjenama tog Pravilnika koje bi proširile sadašnji okvir od tri mjere koje izriče Vijeće (opomena, teža opomena i isključenje iz članstva u HND-u) uz eventualne dodatne odredbe o postupanju pri ponovljenim povredama Kodeksa časti hrvatskih novinara i/ili o vremenu zastare pojedinih mjera. S obzirom na to da te izmjene ne bi zahvatile samo Pravilnik o radu Novinarskog vijeća časti nego i druge akte Hrvatskog novinarskog društva (Pravilnik o primanju u članstvu, Pravilnik o novinarskim nagradama, a vjerojatno i Statut), o tim je daljnjim izmjena potrebno najprije provesti sveobuhvatniju raspravu na razini Komisije za Statut, Izvršnog i Središnjeg odbora te Skupštine HND-a.

U skladu s novim Pravilnikom o radu Novinarskog vijeća časti zaključci Vijeća se od ljeta sustavno objavljuju na web stranicama www.hnd.hr. Vijeće posebno zahvaljuje trudu Tajništva HND-a na unosu zaključaka ne samo ovog saziva Vijeća, nego i prethodnih, tako da su sada na tim stranicama dostupni svi zaključci Novinarskog vijeća časti od 2004. do danas. Istovremeno, Vijeće iskazuje nezadovoljstvo činjenicom da su se, usprkos izričitim odredbama ne samo Pravilnika o radu Novinarskog vijeća časti nego i Statuta Hrvatskog novinarskog društva, u glasilu Novinar prestali objavljivati zaključci Vijeća.

Do trenutka pisanja ovog izvještaja Novinarsko vijeće časti zaprimilo je ukupno 72 predmeta – o sedam predmeta Vijeće nije raspravljalo (za četiri se Vijeće smatralo nenadležnim, jedna je prijava bila nepotpuna, jedna je primljena na znanje kao osobni stav prijavitelja, dok je jedna povučena); pet je još u postupku dok je o preostalih šezdeset Vijeće donijelo zaključke.S obzirom na to da neki predmeti sadrže zahtjeve za očitovanjem o novinarskim radovima više novinara i/ili urednika, Vijeće se zapravo očitovalo o ukupno osamdeset pojedinačnih slučajeva: zaključeno je da u 41 slučaju nema povreda odredbi Kodeksa časti hrvatskih novinara, u 11 je izreklo upozorenja bez konkretne mjere, a ukupno je izrečeno 17 opomena i 11 težih opomena.

Iako prijave o kojima je raspravljalo Novinarsko vijeće časti nije moguće smatrati reprezentativnim uzorkom, dva su statistička podatka osobito znakovita: s jedne strane, u više od polovine slučajeva Vijeće je zaključilo da nema povrede Kodeksa, što ukazuje, među ostalim, i na nedovoljno poznavanje problematike novinarske etike među prijaviteljima. S druge strane, više od polovine opomena (običnih i težih) izrečeno je urednicima, što je jasan pokazatelj da je upravo na njima najveća odgovornost za općenito nezavidno stanje novinarske etike u hrvatskim medijima.

Najveći broj prijava odnosi se na neprofesionalno izvještavanje – bilo da je riječ o jednostranom izvještavanju, objavljivanju neprovjerenih i/ili nepotpunih informacija, nepoštivanju etike javne riječi, narušavanju ugleda pojedinaca i skupina i/ili o pukom senzacionalizmu, koji se nerijetko očituje i u uredničkoj opremi koja ne odgovara sadržaju teksta. Ne treba, međutim, zanemariti ni druge oblike kršenja novinarske etike bez obzira na to što se na njih odnosi manji broj prijava. Vijeće tako i ovaj put izražava zabrinutost zbog učestalih povreda prava djece, zbog kojih je izreklo i najveći broj težih opomena. Jednako zabrinjavaju i povrede prava na privatnost te povrede autorskog prava (plagirani tekstovi).

Dvije posebno negativne tendencije su i sve učestalija pojava prikrivenog oglašavanja, kao i gotovo sustavna uređivačka politika pojedinih medija u kojima se ispravci ili ne objavljuje ili se objavljuju na način koji nije u skladu s odredbama Kodeksa časti hrvatskih novinara ni Zakona o medijima.

za Novinarsko vijeće časti

Trpimir Matasović, predsjednik

Zaključci Novinarskog vijeća časti – po medijima

Zaključci Novinarskog vijeća časti – po tipu povrede

Povratak