Na hrvatskom webu prevladavaju tekstualni resursi

23.10.2008.

ZAGREB - Hrvatski web prostor i dalje je jednostavan i u njemu se rabi mali broj različitih formata, u broju resursa zadržana je dominacija teksta i slike, a u veličini resursa postojano raste udio video zapisa, neka su od zapažanja iz najnovijeg, šestog po redu mjerenja hrvatskog web prostora.
Mjerenje je od 23. prosinca 2007. do 25. ožujka ove godine proveo tim stručnjaka Sveučilišnog računskog centra (Srce) koji ovaj put ne želi izlaziti s procjenom veličine površinskog hrvatskog web prostora.

Web se tehnološki strahovito brzo razvija i sve je složeniji, dinamički raste i razvija se, objašnjava voditelj projekta mjerenja Miroslav Milinović. Usporedio je to sa santom leda - ono što se vidi je tek mali dio sante, i vanjski se dio mijenja, dio se weba može koristiti samo nakon autorizacije, a procjenjuje se i kako je dubinski web 400 do 550 puta veći od površinskog weba.

Šestim mjerenjem obuhvaćeni su elektronički resursi dostupni HTTP i HTTPS mrežnim protokolom s poslužitelja u .hr vršnoj internetskoj domeni (nisu obuhvaćeni poslužitelji u domenama .com, .net, .org i sl.). Mjerenjem je obuhvaćeno nešto više od 37 tisuća domena od njih ukupno 44.951, a izmjereni sustav obuhvatio je 249.581 web poslužitelja, što je znatno više nego li u petom mjerenju (2006. godine) kada je obuhvaćeno 36.391 poslužitelj. Taj rast web poslužitelja Milinović objašnjava i činjenicom da je u najnovije mjerenje uključena i blogerska zajednica. Istraživanje je pokazalo da na hrvatskom webu po broju prevladavaju tekstualni resursi (oko 65 posto), slijede slikovni sadržaji (29,8 posto), aplikacije (oko 5 posto), dok je udio audio i video sadržaja 0,15, odnosno 0,05 posto. Mjereno njihovom veličinom, tekstualni resursi zauzimaju 33,8 posto web prostora, slike 10 posto, aplikacije 38 posto, a audio 5,8 posto. Udio video sadržaja u veličini resursa je oko 12,2 posto i udio tog sadržaja postojano raste (u petom je istraživanju bio 4,4 posto).

Analiza međusobne povezanosti web sjedišta u .hr vršnoj domeni pokazalo je uz ostalo da od 249.581 poslužitelja, na kojima je uspješno obrađen barem jedan resurs, samo njih 10 posto nema link, a samo njih 4 posto nije referencirano ni na jednom drugom poslužitelju u .hr domeni. To je dobar rezultat koji sugerira da se hrvatski web prostor povezuje među sobom, kaže Milinović povezujući to i s fenomenom blogova i njihove povezanosti.
Prema rezultatima istraživanja, kao programska podrška i dalje se najviše rabi neka od inačica Apache Web poslužitelja (oko 81,3 posto), a slijedi Microsoftov Internet Information Server (18,2 posto).

Autor: Hina

Povratak