Mali dioničari Slobodne tužbama krenuli na EPH

20.01.2009.

business.hr

Burna  izvanredna  skupština Slobodne  Dalmacije  u prosincu  na  kojoj  je  voljom većinskog  vlasnika  Europapress holdinga, a na nezadovoljstvo  malih  dioničara, izglasano  pokrivanje  gubitaka  od  43,21 milijuna  kuna smanjenjem temeljnog kapitala,  a  potom  njegovo  povećanje za 257 milijuna kuna u korist samo EPH koji je tako svoj udjel povećao na više od 90 posto, dobila je svoj nastavak u vidu sudskih tužbi ostalih dioničara.
Naime, dioničar Hrvoje Šimić, odnosno  njegova  tvrtka Novabela, protiv Slobodne Dalmacije podnijela je Trgovačkom  sudu  u  Splitu  i  Vrhovnom sudu Hrvatske tužbe kojima se traži poništenje odluka skupštine o smanjenju i povećanju temeljnog kapitala u korist EPH. Šimić traži i donošenje  privremene  mjere kojom bi se zaustavila primjena odluka te skupštine, a sve radi "osiguranja nenovčanih tražbina koje kao dioničar ima prema društvu". 
Usto,  doznajemo  da  je prošloga tjedna Državno odvjetništvo  u  Zagrebu  (gdje kažu da ne mogu otkriti detalje) zaprimilo kaznenu prijavu vezanu za slučaj dokapitalizacije Slobodne  te prijenos udjela u Adriatica.netu  zbog štete koju su prema mišljenju
podnositelja u toj transakciji pretrpjele Slobodna Dalmacija i Hypo Alpe Adria banka.

Sumnja u 'tunelarenje'.

Naime,  sumnje  podnositelja  prijave  da  je  netko  počinio kazneno djelo sežu  još u 2005. kada je navodno s računa Slobodne skinuto 42 milijuna kuna. Potom je Adriatica.net dokapitalizirana sa 30
milijuna,  da  bi,  što  je  stvarno presedan, HAAB besplatno ustupio 50 posto Adriatica.neta EPH-u nakon čega je EPH za čak 73 milijuna kuna preprodao  Slobodnoj  Dalmaciji polovicu svog udjela u Adriatica.netu. Anonimnim  pismom  redakciji Business.hr-a  oglasi-li  su  se  i mali dioničari  i  zaposlenici Slobodne koji sada traže javnu podršku, jer smatraju da su EPH-ovim preglasavanjem na skupštini oštećeni, a  tijek događaja ocijenili su "maestralnim", aludirajući na poznati skandal s HFP-om u središtu. Oni se također čude što  je  HFP-ov  predstavnik na  skupštini  Slobodne  Joško Ivačić podržao smanjenje temeljnog kapitala kojim je i Fondov udjel pao sa 5 na  je-
dan posto.
Neobično  je  i  što  Uprava Slobodne na  čelu  s Ninoslavom Pavićem  šuti  o  Šimićevoj  tužbi  Trgovačkom  sudu zaprimljenoj  još  7.  siječnja, kojom se traži poništenje odluka skupštine,  iako  je,  tvrdi se,  o  tužbi  trebala  izvijestiti Zagrebačku burzu, s obzirom na to da su dionice Slobodne u  redovnom  tržištu.  Uprava Burzu nije  izvijestila ni o važnom  poslovnom  događaju  kakav  je  bila  73 milijuna kuna  teška  akvizicija  udjela u Adriatica.netu. EPH, opet, koji  je  prošlomjesečnim  povećanjem temeljnog kapitala
ušao  u  obvezu  objavljivanja javne ponude za dionice Slobodne, to nije objavio, niti je najavio ponudu. 
Na niz nedoumica i čudnih poteza od ulaska EPH u Slobodnu svojim za predstavnike EPH ne baš ugodnim pitanjima ukazao  je  još na skupštini dioničar Dejan Kružić, nekadašnji  direktor  Slobodne Dalmacije, a danas predavač kriznog  menadžmenta  na
splitskom  Ekonomskom  fakultetu. "Još  nekoliko  dana  pričekat  ću  na  obećane  pismene odgovore iz EPH, a ako ne stignu, poduzet ću određene korake",  kazao  nam  je Kružić.  Zanimljiva  pitanja  postavljao je on i na prethodnoj skupštini s ciljem, kako je kazao,  "otklanjanja  bilo  kakve mogućnosti da se u poslovanju  Slobodne Dalmacije  pojavljuju aktivnosti koje objedinjuje  termin  'tunelarenje' kao  jedan  od  najraširenijih načina  zloporabe  transakcija s povezanim društvima na teret dioničkih prava".
Kružić  prije  svega  smatra da nije  pošteno ni  korektno smanjiti kapital na teret svih dioničara, a kasnije ga povećati u korist samo jednog. Zašto  kod  odluke  o  smanjenju temeljnog kapitala nisu uzeti u obzir pozitivni poslovni događaji poput procjene vrijednosti  kompleksa  u  Dugopolju teškog 137 milijuna kuna, te rotacije i opreme vrijednih 68 milijuna kuna, budući da su kamate na kredite i zajmove iz kojih su dijelom financirane  investicije  sastavni  dio prenesenih  gubitaka,  bilo  je jedno od Kružievih pitanja.
Općenito  je  doveo  u  pitanje smisao  smanjivanja  temeljnog kapitala, a da prethodno imovina  tvrtke  nije  realno valorizirana.

Koliko je EPH uložio?

Naime, kaže, osim pove anja vrijednosti  Dugopolja  nije uzeto u obzir da  je stara poslovna zgrada na atraktivnoj lokaciji  dodatno  dobila  na vrijednosti  novim  GUP-om.
Također je pitao kako je moguće da  je 50-postotni udjel Slobodne  u  tvrtki  Slobodna Dalmacija  -  trgovina  d.o.o. vrednovan  sa  18,7  milijuna kuna, dok Tisak svojih 50 posto vrednuje sa 57,8 milijuna. Dejan Kružić, nekadašnji direktor Slobodne Dalmacije, na skupštini tvrtke potegnuo je i slučaj Adriatica.neta. Podsjetivši da je na prethodnoj skupštini Slobodne u srpnju 2008. Uprava kazala da društvo "trenutačno nije u postupku preuzimanja ili kupovine udjela u nekom drugom društvu", da bi 45 dana nakon te eksplicitne izjave Slobodna 1. rujna kupila udjel u Adriatica.netu za 73 milijuna kuna uz obvezu plaćanja "odmah po potpisu ugovora".
"Tko je ovlastio Upravu da nakon gornje izjave realizira transakciju kupnje poslovnog udjela u Adriatica.netu? Kako je moguće da visokozadužena Slobodna Dalmacija preuzima obvezu plaćanja odmah po potpisu ugovora iznosa od 73 milijuna kuna? Teku li kamate na transakciju koja nije plaćena? Po kojem je kriteriju Uprava Slobodne odlučila za 25 posto udjela u društvu  čiji je ukupni temeljni kapital 35,52 milijuna kuna platiti  čak 3 milijuna kuna ili oko pet puta vide od nominalne vrijednosti?", pitao je Kružić, upozorivši i da Adriatica.net još od 2005. posluje s gubitkom koji je krajem 2007. za 4,23 milijuna kuna premašio temeljni kapital.

Kuna ili 3,1 puta više?

Podsjetivši da se EPH obvezao u  Slobodnu uložiti  do 271 milijun kuna, od čega 120 milijuna u financijsku konsolidaciju,  40 milijuna  u  izdavačke razvojne projekte, a do 11,75 milijuna kuna u tehnološko  unapređenje , napomenuo je da se iz skupštinskih materijala - u kojima je navedeno 865  poslovnih  događaja i troškovi i ulaganja nisu grupirani - ne može razabrati koliko je  čega.
Stoga je od EPH zatražio podatke o tome koliko je od obećanog zapravo uloženo u Slobodnu.
No,  najopasnijom  od  svega, kazao nam je Kružić smatra mogućnost  da Slobodna Dalmacija svojom imovinom  jamči za  kredite koje bi EPH eventualno  dizao  u  inozemstvu. A došao je, podsjeća, do zapisnika  sa  sjednice  NO-a Slobodne  od  15.  studenoga 2007. na kojoj je na dnevnom redu  bilo  davanje  suglasnosti za potpis ugovora kojim će Slobodna dati  imovinu u zalog te iz kojeg proizlazi da se u to vrijeme pregovaralo o zajmu Bank Austrije  čiji bi nositelj i dužnik bio EPH, a davatelj  osiguranja  Slobodna Dalmacija.  Stoga  je  zatražio i  informaciju  je  li  zajam  realiziran, koliko  iznosi te  je  li Uprava zaštitila Slobodnu od neželjenih, ali mogućih okolnosti  ako  se  zalog  na  zajam aktivira.

Nives Matijević

Povratak