Gužva na vratima digitalne ere

04.11.2008.

Dvjestotinjak elektroničkih medija u Hrvatskoj godišnje ostvari oko tri milijarde kuna prihoda. Glavninu, naravno, televizije, ponajviše javna Hrvatska radiotelevizija, a potom druge dvije s nacionalnom koncesijom, RTL i Nova TV. Lokalnim televizijama i cijeloj radijskoj industriji, a u novije vrijeme i internetskim portalima ostaje, govore procjene, oko 300 milijuna kuna. Cijelom tom tržištu predstoje velike promjene, kako zakonodavne tako i tehnološke, o kojima se iscrpno raspravljalo na 1. danima elektroničkih medija koje su u Hotelu Medena kod Trogira organizirali Hrvatska udruga radija i novina (HURIN) i Nacionalna udruga televizija (NUT).

Iako je posao usklađivanja hrvatskog medijskog zakonodavstva s europskim već završen, slijedi još jedna faza jer je u međuvremenu promijenjena relevantna direktiva Europske unije. Prema riječima državne tajnice u Ministarstvu kulture Nine Obuljen, Hrvatska se s novom direktivom, kao i zemlje članice EU-a, mora uskladiti do kraja 2009. godine, što implicira nove izmjene Zakona o elektroničkim medijima.

Najviše prekršaja u oglašavanju
Zakonitost rada elektroničkih medija nadzire Agencija za elektroničke medije, a najčešći prekršaji koje je dosad zabilježila povezani su s pretjeranim ili nezakonitim oglašavanjem. Mediji su skloni i izbjegavati zakonsku obvezu objave ispravka ili reakcije, a nemarni su i u čuvanju snimki i očevidnika programa, što će Agencija, najavio je zamjenik ravnatelja Jure Ivančić, početi kažnjavati.

Iz perspektiva vlasnika medija, stvari, naravno, izgledaju nešto drukčije. Tako se predsjednik HURIN-a Ivan Butković žali da vlasnike medija nitko ne štiti, nego ih se paušalno naziva tajkunima, kriminalcima i mafijašima. Predsjednik NUT-a Robert Veseljak upozorava da lokalne televizije nikako ne valja ignorirati, jer one zapošljavaju oko 500 ljudi i ostvaruju oko 100 milijuna kuna prihoda. Veseljak je zatražio od države da napokon počne provoditi članak 19. Zakona o elektroničkim medijima, koji obvezuje sve korisnike državnog proračuna da 15 posto godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi svojih aktivnosti utroše na oglašavanje na regionalnim i lokalnim elektroničkim medijima.

Državna tajnica Nina Obuljen obećala je da će se poštivanje te obveze početi temeljitije kontrolirati. Vlasnici lokalnih radija i televizija upozorili su i na neravnopravnost s tiskanim medijima, jer novine smiju objavljivati plaćene oglase političkih stranaka cijele godine, a elektronički mediji samo u vrijeme izborne kampanje. Direktor Radio Dalmacije Davor Marić predložio je i da se omogući veća vlasnička koncentracija, koja bi išla i do 30 posto udjela u slušanosti i gledanosti u cijeloj Hrvatskoj, jer su i tu elektronički mediji neravnopravni s tiskanima.

Medij privatni, novac državni
Ima lokalnih elektroničkih medija kojima najvažniji dio prihoda, iako su privatni, dolazi zapravo od države, točnije iz Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija, koji se puni dijelom novca (tri posto) od RTV pristojbe. Prema podacima koje je iznijela članica Vijeća za elektroničke medije Olga Ramljak, u ovoj godini iz Fonda je dodijeljeno po 16,5 milijuna kuna i za radio i za televiziju. Radijski programi su dobili između 45.000 i 197.000 kuna, a televizijski između 528.000 i 1,2 milijuna kuna. Čak 18 radija i sedam televizija dobilo je iz Fonda više od 50 posto svojih prihoda, a neki i više od 100 posto, što znači da zapravo žive više od države nego od vlastitih prihoda. Za takve medije upitno je imaju li ikakvog komercijalnog opravdanja, istaknula je Olga Ramljak.

S njom se složila i većina vlasnika medija, premda je bilo i onih koji su upozoravali da radio postaje na otocima - kao posljednja brana pred naletom, kako je rečeno, talijanštine - neće opstati bez pomoći države. Vlasnici komercijalno uspješnijih medija zalagali su se za poticanje izvrsnosti i pluralizma, uz prijedlog da se eventualno dio novca iz Fonda odvoji posebno za pomoć radijima i televizijama koje ne mogu opstati na tržištu. Većina se suglasila da bi trebalo ograničiti udjel sredstava iz Fonda u ukupnim prihodima lokalnog medija na maksimalno 30 posto, ali su i tu neki upozorili da Fond ne financira poslovanje, nego konkretne emisije čiji su troškovi podjednaki neovisno o ukupnim prihodima medija na kojem se proizvode.

Slab interes za vaučere
Ključni tehnološki izazov za elektroničke medije je nadolazeća promjena analognog u digitalno emitiranje, koja bi trebala završiti do 1. siječnja 2011. Do tada bi barem 95 posto Hrvatske trebalo biti pokriveno digitalnim signalom, a isti postotak građana trebao bi imati televizore s digitalnim prijemnicima. Država je proces digitalizacije potpomogla vaučerima za kupnju digitalnih prijemnika, ali odziv građana, barem u Istri u kojoj je proces počeo, nije blistav. Prema podacima Tomislava Vračića iz Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatsku, samo 42 posto građana Istre preuzelo je vaučere, iako je taj dio Hrvatske već gotovo stopostotno premrežen digitalnim signalom.

U prvoj fazi digitalizacije osigurana su dva višeprogramska kanala (multipleksa), s ukupno 10 programa. Prva četiri podijelit će postojeće tri nacionalne televizije (HRT1, HRT2, RTL i Nova TV), a ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić odmah je najavio pokretanje još dva specijalizirana programa, sportskog i informativnog. Ključni izazov digitalizacije Sutlić vidi u umnožavanju programa koje će dovesti do usitnjavanja tržišta i još težeg preživljavanja, posebice za male televizije.

Stečena prava ostaju
Svi sadašnji koncesionari nakon digitalizacije zadržat će stečena prava, a neki vjerojatno dobiti i nešto veći doseg signala, s obzirom na to da nova tehnologija ne može posve jednako pokriti dosadašnja područja emitiranja, pojasnio je Danijel Vidaković iz Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije. Član Uprave Odašiljača i veza (OiV) Zdenko Luburić nije baš siguran da će se postavljeni ciljevi dostići na vrijeme, iako je OiV već uložio u opremu 50 milijuna kuna, a morat će možda i stotinjak milijuna. Zbog nedostataka sadašnjeg sustava, upozorio je Luburić, u nekim dijelovima Hrvatske, posebno u Slavoniji, neće biti moguće istodobno emitiranje analognog i digitalnog signala, nego će ta područja odjednom ostati bez analognog signala. Dobra vijest za lokalne televizije je to što je digitalno emitiranje jeftinije od analognog, no to bi mogla biti loša vijest za one televizije koje su nabavile svoje odašiljače, budući da oni neće smjeti emitirati digitalno.

Podaci o rejtingu nepouzdani
Marketinške pozicije medija temelje se na jednom ključnom podatku: rejtingu po gledanosti ili slušanosti. Ti su podaci, međutim, vrlo nepouzdani, pokazala je rasprava između vlasnika medija i vlasnika agencija za istraživanje tržišta. Ante Šalinović iz Mediapulsa pojasnio je da se kod nas koristi uglavnom najjeftinija metoda istraživanja, telefonska anketa, koja je i najnepouzdanija, jer ne ovisi samo o ispitaniku, nego i o kvaliteti rada anketara. Najpouzdanija metoda je elektronička, no takvo istraživanje stoji najmanje 700.000 eura, pa ga mogu priuštiti samo velike televizije. Niz primjedbi medija na istraživanja rejtinga sažeo je ravnatelj Hrvatskog radija Davor Mezulić, ocjenom da su takva istraživanja najveća opasnost za radijsku industriju jer ne daju nikakve upotrebljive podatke i prikazuju radio kao nevažan medij. Umjesto samo općih podataka o slušanosti ili gledanosti, smatra Mezulić, trebalo bi istraživati tko što sluša ili gleda, a ne samo kada.

Drago Živković

Povratak