Zbog tajne istrage na Upravni sud

12.01.2009.

RIJEKA – O novom Zakonu o kaznenom postupku rasprave ne prestaju, što najbolje govori da nije »pogođen«, ali uvjerljivo najviše prijepora izazvao je članak 231. Stavak jedan toga članka glasi: »postupanje tijekom istrage je tajno. Sve osobe koje saznaju sadržaj postupovne radnje tijekom istrage dužne su kao tajnu čuvati činjenice ili podatke koje su tom prilikom saznale«. Stavak dva: »tijelo koje poduzima radnju upozorit će osobe iz stavka jedan ovog članka da je odavanje tajne kazneno djelo«.
    Naši sabornici izglasali su Zakon o kaznenom postupku 15. prosinca prošle godine, a objavljen je u »Narodnim novinama« broj 152. od 15. prosinca prošle godine s potpisom Luke Bebića. Zanimljivo, svi ostali članci istoga zakona stupit će na snagu u slučaju »uskočkih« predmeta 1. srpnja ove godine, a 1. listopada 2011. godine kompletan zakon bit će u primjeni.
    Zašto je samo članak 231. o tajnosti istrage već postao aktualan, pokušali smo doznati u riječkome Županijskom sudu. Pravog odgovora nema, naputaka nema, istrage se vode, novinari se snalaze.
    Neosporno je da nove zakonske odredbe koje se tiču tajnosti istrage kolidiraju sa Zakonom o medijima, donesenim 2003. godine. Članak šesti tog zakona govori o dostupnosti javnim informacijama. U stavku jedan se kaže: »u cilju objave informacije putem medija tijela izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti, kao i ostale pravne i fizičke osobe koje obavljaju javnu službu ili dužnost – dužni su davati točne, potpune i pravovremene informacije o pitanjima iz svog djelokruga«. Stavak dva: »informacije u posjedu osoba iz stavka jedan ovog članka dostupne su novinarima pod jednakim uvjetima«. U stavku pet se navodi da uskrata informacije može uslijediti radi zaštite javnog interesa na propisan način ako je riječ o državnoj ili vojnoj tajni i to u tijeku predistražnog ili sudskog postupka. U stavku sedam se navodi da u slučaju uskraćivanja javne informacije novinar ima pravo podnijeti tužbu Upravnom sudu. O tužbi Upravni sud odlučuje po hitnom postupku.
    Jesu li Zakon o kaznenom postupku i Zakon o medijima u suprotnosti sa zdravom logikom? Što to konkretno znači »sadržaj postupovne radnje tijekom istrage je tajan«? A istovremeno Zakonom o medijima kazuje »tijelo... sudbene vlasti... dužno je pravovremeno informirati javnost«.
    Postavlja se i pitanje tajminga. Naime od trenutka počinjenja kaznenog djela, recimo ubojstva nasred Korza, do rješenja istražnog suca o provođenju istrage, ali pod uvjetom da se odmah zna ime ubojice, proteći će najmanje 24 sata, a u praksi je to i duže. Mogu li u tom vakuumu novinari primjerice napisati da je na riječkom Korzu ubijen XY – osoba za koju svjedoci tvrde da su vidjeli kako u njega puca NN. U osmrtnicama će pročitati tko je žrtva, da bi na stranicama crne kronike bili uskraćeni za tu elementarnu informaciju.
    Kako će novi zakon zaživjeti u praksi, uistinu je teško predvidjeti.

Branko ŠKORIĆ

Povratak