hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Otpušteni suci mogu pomoæi u rješavanju sudskih sporova

25.03.2002.

Piše Damir TOLJ Veleposlanik Peter Semneby, švedski diplomat, stigao je u Hrvatsku poèetkom godine i preuzeo voðenje Misije Organizacije o europskoj sigurnosti i suradnji (OESS) u našoj zemlji. S njim smo razgovarali o povratku izbjeglih i njihovoj integraciji u društvo, privremeno zauzetoj imovini, pravima nacionalnih manjina, reformi pravosuða, slobodi medija i zatvaranju misije. Što ste u Hrvatskoj prepoznali kao najveæi problem zanimljiv Misiji OESS-a, a na kojem podruèju je Vlada ostvarila najznaèajniji napredak? Misija ima širok politièki mandat, a veæinom se bavi pitanjima održivog povratka i integracije prognanih u društvo s ciljem uklanjanja tenzija koje još postoje. Drugo važno podruèje naših aktivnosti odnosi se na reformu pravosudnog sustava buduæi da unutar njega postoje nedostaci i oni otežavaju povratak izbjeglih. Osim toga, bavimo se stanjem u medijima, te promatranjem rada policije, ali u manjem opsegu nego prije. Kad je rijeè o rezultatima na podruèju povratka, valja kazati da je došlo do nekih pozitivnih promjena pravnog sustava i da je hrvatska Vlada usvojila program povrata imovine do kraja ove godine, što je vrlo pozitivan korak. Hrvatska bi trebala osigurati i dovoljno sredstava za realizaciju tog projekta, ali i sprijeèiti moguænost njegova zaustavljanja zbog prepreka u pravosuðu. Strateški ciljevi Opæenito govoreæi, optimist sam u vezi sa svim zadaæama koje su pred nama. Jedan od glavnih razloga optimizmu je èinjenica da je veæina pitanja zanimljivih OESS-u navedena i kao prioritet u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, što ga je Hrvatska potpisala s Europskom unijom u listopadu prošle godine. To znaèi da æemo, poslom koji obavljamo, moæi poduprijeti Vladu u jednom od njezinih najvažnijih strateških ciljeva. No, u kojima je dijelovima OESS-ova mandata hrvatska Vlada postigla najmanje? Na svim podruèjima OESS-ova djelokruga ima zadaæa koje tek treba ispuniti. Što se tièe povratka prognanika, postoje dva velika problema, a radi se o pitanjima priznavanja stanarskih prava i sluèajevima nezakonitog i privremenog korištenja tuðe imovine, te njezina povrata. Koje je dijelove hrvatskog pravosudnog sustava nužno što prije mijenjati u cilju jaèanja pravne zaštite graðana? Glavna teškoæa je velik broj zaostalih sluèajeva, više ih je od milijun i tristo tisuæa, što zagušuje pravosudni sustav. Hrvatske vlasti su svjesne toga, a i sam predsjednik Vrhovnog suda je neriješene predmete prepoznao kao prioritetni problem. U mnogim mjestima nedostaje sudaca, pa bi se moglo angažirati one koji više ne rade ili one otpuštene. Takoðer bi trebalo pronaæi naèin što uèinkovitije realizacije sudskih odluka. Ako ih ne provodite, samo æete vratiti proces na poèetak. Postoje li u Hrvatskoj zakoni koji koèe razvoj demokracije? Ne bih postavio pitanje tako dramatièno. Problemi s nedostacima u nekim hrvatskim zakonima postoje i oni bi mogli ugroziti sigurnost graðana, ali ja bih upozorio na nešto drugo, na èinjenicu da se mnogi usvojeni zakoni jednostavno ne primjenjuju. Zabrinjava li Vas otezanje u procesu stvaranja novog ustavnog zakona o pravima manjina i držite li takvo stanje rezultatom nedostatka politièke volje u redovima vladajuæih stranaka? Da, zabrinuti smo jer je to pitanje na dnevnom redu veæ neko vrijeme. Vijeæe Europe je zakljuèilo da postojeæe hrvatsko zakonodavstvo za nacionalne manjine ne predstavlja dovoljno osiguranje njihova sudjelovanja i zastupanja u politièkom sustavu. Podsjetimo, jedan od uvjeta pristupu Hrvatske u Vijeæe Europe odnosio se na usvajanje novog zakona o pravima manjina. Ipak smo ohrabreni èinjenicom da je osnovana nova radna skupina nakon povlaèenja prethodnog prijedloga zakona, a cilj spomenute skupine je u što kraæem roku doraditi zakonski okvir. Mislim da æemo i mi moæi dati svoj doprinos kao i OESS-ov visoki povjerenik za nacionalne manjine. U tom je procesu važno uzeti u obzir i mišljenje nacionalnih manjina na prikladan naèin. Iako njihovih predstavnika nema u sastavu radne skupine, oèekujemo da æe manjine biti temeljito informirane i konzultirane o radu tog tijela. Sloboda medija Ne èini li Vam se da Hrvati na podruèjima od posebne državne skrbi doživljavaju OESS kao "prijatelja Srba" i što æete uèiniti u smislu poticanja promjene takve percepcije? Želio bih reæi dvije stvari. Prvo, uz humanitarne aspekte našeg rada, mi smo ovdje da podupremo Hrvatsku u realizaciji njezinih glavnih vanjskopolitièkih ciljeva. Druga opaska odnosi se na terenski rad: naša mjerila temelje se na pravnoj državi i trebaju se jednako primjenjivati na sve graðane. U kojoj se mjeri Misija bavi zaštitom prava bosanskih Hrvata protjeranih iz Republike Srpske i Jugoslavije? To je, takoðer, vrlo važan humanitarni problem i mi blisko suraðujemo s organizacijama koje zastupaju bosanske Hrvate, poput Zajednice udruga naseljenih Hrvata (ZUNH). Primjerice, Misija odnedavno financira njihovo glasilo. Na kakvu pomoæ hrvatska Vlada može raèunati kad govorimo o ubrzanju procesa povratka izbjeglih Srba i povratka njihove imovine i koliko OESS ima sluha za probleme osiguranja smještaja prognanih koji tuðe kuæe ili stanove moraju napustiti, a u svoje se ne mogu vratiti? Teško je nagaðati kakva æe potpora meðunarodne zajednice biti moguæa. Hrvatska Vlada je veæ dobila podršku u obliku kredita i vjerujem da æe takvih sredstava biti još. Meðunarodna zajednica æe dati svoj doprinos financiranju smještaja onih koji moraju iseliti iz privremeno zauzetih objekata, ali vrlo je bitno da i Vlada shvati važnost tog pitanja za integraciju i buduænost društva. Hrvatska bi trebala uložiti napor i osigurati novac iz proraèuna, ona bi trebala snositi velik dio tereta. Buduæi da sredstava nedostaje, valja postaviti prioritete. Kad govorimo o ljudima koji moraju napustiti privremeno zauzetu imovinu, prirodno je dati prednost i pomoæi socijalno ugroženima i onima koji su uselili u tuðe stanove jer su izgubili svoja bivša prava. Hrvatski ustav jamèi slobodu mišljenja i izražavanja misli i zabranjuje cenzuru, no, neke emisije su ipak skinute s programa nacionalne televizije, a sudska rješenja guše pojedine izdavaèe novina. Ne upuæuju li spomenuti primjeri na nedopustivo ugrožavanje slobode medija? Mislim da je pitanje malo preoštro. Držim da sloboda medija nije ugrožena u Hrvatskoj, ona ima vrlo živ medijski krajolik. Meðutim, i dalje postoje odreðeni zakoni koje bi trebalo korigirati. OESS je vrlo aktivan i daje savjete koji se tièu hrvatskih zakona o elektronskim medijima. Neki savjeti su prihvaæeni, što je vidljivo i u promjenama naèinjenima pri imenovanju Vijeæa i Uprave HRT-a. Nadam se daljnjem pozitivnom razvoju dogaðaja i potpunom preobražaju HTV-a u javnu televiziju poput onih u zapadnim zemljama. Što se tièe posljednjeg sluèaja s "Feralom", vidjet æemo kako æe se stvari razvijati, ali èini mi se da im je odreðena prilièno visoka novèana kazna, što nije odgovarajuæe rješenje. Sankcije ne bi smjele ugrožavati opstanak medija, a ako su zakoni nelogièni, onda bi ih trebalo mijenjati. Široki mandat Prije dolaska u našu zemlju zatvorili ste Misiju OESS-a u Latviji, hoæete li isto uskoro uèiniti i u Hrvatskoj? To je bilo prvo pitanje koje su mi novinari postavili kad sam stigao u Hrvatsku. Naš mandat je prilièno širok i nekoliko konkretnih zadataka tek treba ispuniti. Uobièajeni odgovor na uobièajeno pitanje glasi: Misija æe biti ukinuta kad svi zadaci budu ispunjeni. Sve OESS-ove misije su privremene po svojoj prirodi i ja mislim da mi možemo odigrati korisnu ulogu u bliskom partnerstvu s Vladom i sudovima. Hrvatska je ostvarila velik napredak od otvaranja Misije OESS-a do danas i mislim da je dosegnula kljuènu poziciju nakon potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU-om. Vaša zemlja je napravila strateški izbor, a ja sam siguran da æe Hrvatska uložiti znatne napore i na podruèjima zanimljivima Misiji OESS-a.

Povratak

AKTUALNO