"Želimo definirati duševnu bol"

08.04.2002.

Piše Tomislav KLAUŠKI U proteklih deset godina, zakljuèno s 2000. godinom, hrvatski sudovi donijeli su ukupno 96 pravomoænih presuda protiv novinskih nakladnika i na ime duševnih boli dosudili odštete od ukupno 1,4 od traženih 58 milijuna kuna. Meðutim, na sudovima još uvijek èeka deset puta više tužbi koje mogu na kraju financijski uništiti veæinu izdavaèa, za što je najbolji primjer posljednja presuda protiv Feral Tribunea. - Ovo bi, uz zaostajanje u razvitku javne televizije, mogao postati najveæi medijski problem Hrvatske - naglasio je Geza Stantiæ, glasnogovornik Vijeæa za medije Hrvatskoga helsinškog odbora, èiji su èlanovi prije nekoliko dana razgovarali s predsjednikom Vrhovnog suda Ivicom Crniæem i apelirali na usmjeravanje sudske prakse prema europskim standardima. Paralelno s tom inicijativom, dvoje zastupnika u Hrvatskom saboru, Ðurða Adlešiæ i Ivo Škrabalo, ovih dana pripremaju izmjene èlanaka Kaznenog zakona koji se tièu sankcioniranja novinara, odnosno uvrede i klevete. - Mislim da su slobodne procjene novèane vrijednosti neèijih duševnih boli opasno sredstvo za gušenje slobode medija - istièe Ivo Škrabalo koji svojom inicijativom želi ipak pomiriti dva principa: slobodu izražavanja i vladavinu prava. Protiv novinara 1200 postupaka U ovome trenutku na hrvatskim sudovima vodi se 1200 postupaka protiv novinara. Buduæi da je pravomoæno okonèana tek jedna desetina, najveæi val presuda i novèanih odšteta na ime duševnih boli politièara i javnih djelatnika tek se oèekuje. Stoga neki pravni struènjaci smatraju da se nakon promjene vlasti u Hrvatskoj upravo pravosuðe može iskazati kao èimbenik najmasivnijeg upliva države na medije. Zbog toga su èlanovi Vijeæa za medije HHO-a na èelu s Božom Novakom od Ivice Crniæa prije nekoliko dana zahtijevali hitnu i neodgodivu intervenciju Vrhovnog suda. - Vrhovni sud mogao bi na odluèujuæi i vrlo efikasan naèin utjecati na prevladavanje tog stanja, ako bi formulirajuæi opæa pravna gledišta o tome problemu usmjerio našu sudsku praksu na približavanje europskim pravnim standarima - istaknuo je Geza Stantiæ, glasnogovornik Vijeæa za medije. On vjeruje da bi se hrvatske zakone dalo poboljšati, ali svejedno podsjeæa kako bi oni u ovom sadašnjem obliku ipak omoguæili bitno prihvatljiviju sudsku praksu. - Intervencija u zakonodavnoj oblasti odgodila bi rješavanje akutnih problema, ali više nego zadovoljavajuæi rezultati postigli bi se utjecajem Vrhovnog suda na sudsku praksu - dodaje Stantiæ. U posljednjih deset godina, naroèito od 1997. godine i donošenja Zakona o javnom priopæavanju, došlo je do orkestriranog vala sudskih tužbi vladajuæih politièara protiv novinara i nakladnika, sve s ciljem što bržeg financijskog uništavanja nepoæudnih medija. Upravo zbog toga izdavaèi tjednika Nacional morali su preregistrirati tvrtku kako bi sprijeèili gašenje lista, svojedobno je bio ugrožen i rijeèki Novi list, dok je gotovo trideset posto tužbi usmjereno protiv Europapress holdinga. Tužitelji su vjerojatno raèunali na financijsku moæ tog medijskog koncerna koji ne bi imao problema s isplatama novèanih odšteta. Bol "teška" i do 200 tisuæa kuna Zapanjuje podatak da se za duševne boli od izdavaèa moglo dobiti i do dvije stotine tisuæa kuna odštete, a za pogibiju djeteta u prometnoj nesreæi tek tridesetak tisuæa. "Izgleda da su najveæi dobitnici postojeæeg pravnog stanja upravo politièari i njima srodni javni djelatnici", primjeæuje Stantiæ. "Oni su relativno najbrojniji tužitelji, njihove su odštete veæe od ostalih, a neke od njih toliko su visoke da bacaju èudno svjetlo na hrvatski pravni poredak". Èlanovi Vijeæa za medije HHO-a upozorili su predsjednika Vrhovnog suda Ivicu Crniæa da neki politièari tako èesto utužuju novèane naknade, neki od njih èak osam, da bi se nekima to moglo pripisati kao posebno zanimanje. U prilog toj tvrdnji ide i podatak kako je gotovo neznatan broj utuženog prava na odgovor i kaznenih prijava. Uglavnom se sve svodi na novac. Upravo zato je Feral Tribune doveden u nezavidnu situaciju da bude kažnjen s 200 tisuæa kuna odštete na ime tužbe Marice Meštroviæ i Željka Olujiæa, a da istodobno sudovi odbiju njihove kaznene prijave protiv Feralovih novinara. I još gore, nakladniku je nametnuta odšteta za kritiku izjava tužitelja, koje bi se u normalnim zemljama gonile po službenoj dužnosti kao podjarivaèke i antisemitske. - Tako je došlo do apsurdne situacije da podjarivaè bude nagraðen visokom odštetom, a javno glasilo koje komentarom pokušava nadomjestiti nedostatak kaznene sankcije za podjarivanje rasne mržnje bude kažnjeno i time dovedeno na rub opstanka - zakljuèuje Stantiæ. Prijedlog liberalnih zastupnika Zato su saborski zastupnici HSLS-a Ðurða Adlešiæ i Ivo Škrabalo odluèili pristupiti izmjeni Kaznenog zakona koji se tièe sankcioniranja novinara zbog kaznenih djela uvrede i klevete. Time bi se ugradio dodatni osiguraè od udara na slobodu javne rijeèi, pored eventualno izmijenjene sudske prakse koja bi ipak ovisila o osobnoj procjeni suca. Tako se, meðu ostalim, više ne bi moglo dogoditi da raspon presuda u odnosu za odštetni zahtjev bude preširok. Primjerice, don Anto Bakoviæ tražio je od Nacionala odštetu od 350 tisuæa kuna. Sud mu je pravomoænom presudom dodijelio 200 tisuæa. Za usporedbu, Ankica Tuðman od istog je lista tražila èak milijun kuna. Dosuðeno je 150 tisuæa. - Željeli bismo toèno definirati duševnu bol, što ona ukljuèuje i kako je uopæe vrednovati - rekao je Ivo Škrabalo i dodao kako jedino u Hrvatskoj, od svih modernih europskih zemalja, u zakonu stoji da novinar može biti kažnjen zatvorom. Može, zapanjujuæe, biti osuðen èak i ako iznosi istinu koja nekoga vrijeða. Zato bi prijedlogom dvoje liberalnih zastupnika izmjenama zakona došlo do ukidanja tih dviju odredbi. Istinitost informacije poništavala bi pravo da netko bude uvrijeðen njezinim objavljivanjem, a iz zakona bi se uklonila i zaprijeèena zatvorska kazna. Buduæi da se trenutaèno pitanjima tužbi protiv novinara bave èetiri zakona – Kazneni, Zakon o javnom priopæavanju, Zakon o parniènom postupku i Zakon o obveznim odnosima – namjera je Ive Škrabala i Ðurðe Adlešiæ da dugoroènim zakonskim reformama sva pitanja tužbi protiv novinara i izdavaèa reguliraju samo Zakonom o javnom priopæavanju. U meðuvremenu, izdavaèi mogu tek nemoæno èekati kad æe na njihovu adresu stiæi sudsko rješenje i sa strepnjom otvarati omotnicu koja sadrži odštetu od nekoliko desetaka ili stotina tisuæa kuna. I pitati se hoæe li to dovesti do gašenja novina i financijskog bankrota.

Povratak