Zašto kasni privatizacija Treæeg programa HTV-a?

25.04.2002.

ZAGREB, 24. travnja - Iako je Zakonom o HRT-u, donesenom lani veljaèi, zakonski odreðena obveza privatizacije treæe mreže HTV-a u roku godine dana, to se još nije dogodilo. Zavod za telekomunikacije je po isteku tog roka, koncem veljaèe, poslao dopis Vijeæu za radio i televiziju u kojem tvrdi da se privatizaicija Treæeg programa mora odgoditi dok se ne završi projekt digitalizacije frekvencija, odnosno cjelokupnog medijskog prostora. Kako se navodi u dopisu, koji je potpisao ravnatelj Draško Marin, »strategija razvoja TV sektora ukljuèuje i izgradnju digitalne TV mreže te se provodi replaniranje mreže na naèin da dio postojeæih analognih frekvencijskih resursa bude prenamijenjen u digitalne«. U dopisu takoðer piše da je prije uporabe tih novih kanala nužno provesti postupak njihovog meðunarodnog usklaðivanja, pa æe se tek po okonèanju tog postupka moæi odrediti parametri na osnovi kojih æe biti moguæe raspisati natjeèaj za privatizaciju treæe mreže HTV-a«. Vjesnik saznaje da izrada takvoga plana može potrajati godinama. Isto tako, zahtjev za »meðunarodno usklaðivanje« kanala mnogim se struènjacima èini èudnim, jer, primjerice, naše susjedne zemlje nemaju takve planove. Nema razloga, navode struènjaci, zbog kojeg bi prelazak na digitalni sustav usporio privatizaciju treæe mreže, jer se u nekim zemljama, u kojima je taj proces poèeo, sljedeæih 10 godina paralelno može koristiti i analogna i digitalna mreža. S tim se slaže i dr. sc. Marina Muèalo, dopredsjednica Vijeæa za radio i televiziju. Ona tvrdi da nije zadovoljna objašnjenjem Zavoda za telekomunikacije: »Smatram da digitalizacija medijskog prostora ne može i ne smije usporiti otvaranje novih natjeèaja za koncesije. Digitalizacija ne ugrožava analogni prijenos signala preko iste infrastrukture«. Kašnjenje privatizacije u ovom sluèaju nema opravdanja kao što ga je, primjerice, imalo odvajanje Odašiljaèa i veza od Televizije zbog kašnjenja diobene bilance. Vjesnik saznaje da postoje vrlo ozbiljni strani investitori zainteresirani za treæu mrežu. Radi se o Berlusconijevoj grupi, zatim o amerièkoj televizijskoj korporaciji CEM, a kao interesent se spominjao i RTL. Dakle, više jakih meðunarodnih medijskih kuæa zainteresirano je za ulazak u treæu mrežu, meðutim, oèito se »tiho« prelazi preko zakonske obveze, a sve se obrazlaže, zapravo, neprihvatljivim rješenjima. O razlozima takvog ponašanja može se samo nagaðati, ali oni su jamaèno višestruki. Na HTV-u, a i u politièkim krugovima, prevladava mišljenje da bi ulazak stranog investitora mogao »pokoriti« Prvi i Drugi program HTV-a kojima bi, vjerojatno, drastièno pala gledanost. To se, primjerice, dogodilo u Sloveniji ulaskom POP TV-a, koji je doveo do toga da je razina gledanosti slovenske državne televizije pala na 15 posto. Takoðer, poznato je da je veæ i ulazak Nove TV ugrozio HTV, a Nova jamaèno nije toliko ozbiljan prijekt da bi se mogao usporeðivati s projektima stranih investitora, koji bi preuzeli treæu mrežu. Osim toga, postavlja se i pitanje što bi radio veliki broj zaposlenih na HTV-u. Oèito je da se Vlada, za sada, ne želi suoèiti s tim problemom, pa se privatizacija odgaða neprikladnim objašnjenjima. Anuška Fjoroviæ

Povratak