hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Novinari - dežurni krivci

03.05.2002.

Broj novinara ubijenih tijekom obavljanja dužnosti gotovo je identièan onome od prethodne godine (2001. - 31, 2000. - 32), no pritvoreno ih je 50 posto više nego prije (489), a prijetnjama ili fizièkom napadu bilo je izloženo 40 posto više novinara, kaže se u izvješæu objavljenom u èetvrtak prigodom 12. Svjetskog dana slobode novinarstva, koji se obilježava 3. svibnja. Najopasnija zemlja bio je Afganistan, gdje je život izgubilo 8 novinara. U Kolumbiji ih je ubijeno troje, a u SAD-u, na Tajlandu i na Filipinima po dvoje. Mjesta koja su bila najopasnija prošle godine - Rusija i Ukrajina -, ove se godine mogu podièiti bitno veæom sigurnošæu novinara. No protekle je godine pritvoreno èak 110 novinara, što je u odnosu na 74, koliko ih je bilo pritvoreno 2000., gotovo upola više. "Sve više novinara završava iza rešetaka zato što su otkrili neku malverzaciju, kritizirali nekoga zbog naèina na koji vodi tvrtku ili jednostavno izrazili zabrinutost zbog neke treæe stvari", stoji u izvješæu. Novinari bez granica zahtijevaju trenutaèno puštanje na slobodu tih 110 novinara, meðu kojima ih je najviše - po 17 - zatvoreno u Burmi i Iranu. Novinari dižu ruke pred izraelskim vojnicima na Zapadnoj obali U nastavku izvješæa obraðuju se pojedini dijelovi svijeta, pa se od afrièkih zemalja kao one s medijski najrepresivnijim režimima spominju Eritreja i Zimbabve, a za podruèje Sjeverne i Južne Amerike se kao najveæi problemi navode nasilje na jugu i antiteroristièki zakoni nakon 11. rujna na sjeveru. Prošle je godine, kako se navodi, azijsko-pacifièka regija "ostvarila najgore rezultate u podruèju kršenja novinarskih sloboda", uzimajuæi u obzir sve vrste nasilja nad novinarima, od ubojstava do prijetnji, a Kinu i Burmu naziva se dvama najveæim zatvorima za slobodno novinarstvo na svijetu. U Europi se za zemlje EU utvrðuje slièno kao i za SAD, tj. davanje velikih ovlasti policiji nakon 11. rujna, a za zemlje nastale iz bivšeg SSSR-a kaže se da nisu ostvarile "oèekivani napredak" u ostvarivanju slobode javne rijeèi. Kao pozitivni primjeri navode se Èile - zbog uklanjanja èlanka zakona o unutarnjoj sigurnosti zemlje -, Peru i Srbija, u koju je nakon Miloševiæeva pada "stigla demokracija".

Povratak

AKTUALNO