Da su Antona Martija tražili diplomu, TV zabave ne bi bilo

06.05.2002.

Kad bi ih zanimalo, vjerojatno bi i mala djeca shvatila da na Hrvatskoj radioteleviziji sporna imenovanja programskih urednika najmanje veze imaju s onim s èim ih se najviše gura u kontekst - s fakultetskim diplomama. Tim više što oboje, i dr. Željka Markiæ (urednica dnevnog informativnog programa na HTV-u) i Sanjin Berc (urednik Radio Pule) visoku struènu spremu imaju, ali nedruštvenog usmjerenja. Jer kad bi samo to bio problem, ravnatelj kuæe Mirko Galiæ riješio bi ga jednim džentlmenskim potpisom. Gdje je Brešanova diploma? Daleko od toga da bilo tko zastupa tezu da na HRT-u bilo gdje trebaju raditi neobrazovani, a još manje nestruèni ljudi, osobito na urednièkim mjestima. Ali, da je ikad itko tražio da Anton Marti pokaže fakultetsku diplomu prije nego li je napravio neku od svojih zabavnih emisija, koje se još i dan danas potežu kao mjerilo dobrog onovremenog showa, vjerojatno, Televizija Zagreb zabavni program ne bi imala. Jednako tako ne bi bilo ni iznimno kvalitetnih emisija koje je radio primjerice Angel Miladinov da se isti dokument tražio od njega. A ako æemo se maknuti od Hrvatske televizije, fakultetska diploma oèito nije bila presudna ni Vinku Brešanu, koji je, eto, i bez nje uspio snimiti èak dva zapažena domaæa filma. Upravo zato što još nema "tuljca", ponudu da bude urednik kontakt-programa po svoj æe prilici odbiti i Joško Lokas. Definitivno, to ne bi trebala biti praksa, ali kako uvijek postoje izuzeci koji potvrðuju pravila, dobro odraðen posao, a na televiziji se on doista lako vidi na ekranu, trebao bi biti jedino relevantno mjerilo pri odabiru kljuènih ljudi. Problem s imenovanjima haerteovih urednika uopæe ne bi postojao kad bi sporne bile samo diplome. Ali ovaj put te su diplome pogrešnih usmjerenja samo paravan iza kojeg se krije mnogo dublji i mnogo teže rješiv problem koji se zove meðusobno, blago reèeno, nepoštovanje programskih i upravnih instanci HRT-a. A sve je krenulo kad je Upravno vijeæe, na najveæe moguæe razoèaranje Vijeæa HRT-a za ravnatelja kuæe odabralo Mirka Galiæa. Vijeæe HRT-a odgovara izborom Jasne Ulage-Valiæ. Nemajuæi pak u predizbornoj kampanji podršku ravnatelja, ona sve svoje poteze skriva od njega kao zmija noge, a sve se tumaèi željom za programskom autonomijom u odnosu na upravu kuæe, pa time i ravnatelja. Autoritet dvostruko mlaðeg urednika Vijeæe HRT-a koje na svojim sjednicama ravnatelja Galiæa ne želi gledati na èelu stola, nije baš posve sigurno što bi trebalo raditi, a što ne, na što može, a na što ne može utjecati. Iz takve poèetne pozicije dogaða se to da glavna urednica potajice od pravne službe i uprave vijeænicima šalje biografije svoga urednièkog kadra. Vijeænici, dakako, na rijeè vjeruju prijedlozima glavne urednice, a pola sata prije toga pozitivno ocijene akte Upravnoga vijeæa u kojima su crno na bijelo napisani uvjeti koje dvoje predloženih kandidata ne zadovoljavaju. S druge strane, oboje spornih ljudi, Markiæka od kraja ožujka, a Berc od poèetka travnja, uredno rade posao za koji formalno ne zadovoljavaju. Šlag na tortu pridodaju i nezadovoljnici s dugogodišnjim iskustvom i radnim stažem na HTV-u koji smatraju rušenjem ugleda novinarske profesije èinjenicu da su im urednici dvostruko mlaði ljudi koji ne mogu dokumentirano dokazati èetiri godine novinarskog i urednièkog iskustva. Pa èak i da se obistine rijeèi vijeænika Vlahe Bogišiæa koji je nedavno kazao da HRT treba vratiti u saborsku raspravu, sadašnji se problemi unutar HRT-a lome na živim ljudima. Možda bi ih trebalo poèeti rješavati, a ne potezati za fakultetske diplome. Renata Lacko

Povratak