Forum je jeftiniji nego prijenos mise

06.05.2002.

Suha matematika, doista, nije relevantan pokazatelj ni kvantitete, a još manje kvalitete emisija što ih proizvodi Hrvatska televizija. Jer, zna li se da, primjerice, proizvodnja samo jedne emisije iz ciklusa "Do zvijezda zajedno" stoji - 53 tisuæe kuna, a pretpostavimo da æemo ih tijekom sezone vidjeti èetrdesetak, kalkulator kaže da æe za proizvodnju samo te emisije Zabavni program potrošiti - 2,120.000 kuna. Nasuprot tome, jedan središnji Dnevnik Hrvatsku televiziju stoji 6000 kuna, a kako se proizvode svakodnevno, lako je izraèunati da se za 365 izdanja troši - 2,190.000 kuna. Hrvatska televizija, inaèe, tijekom 2002. godine za proizvodnju domaæeg programa planira potrošiti - za 213 tisuæa minuta Informativno-dokumentarnog programa 47,343.281, za 67 tisuæa minuta kulture i obrazovanja 56,102.864, za 265 tisuæa minuta zabave 104,021.154, za 82 tisuæe minuta sporta 36,156.979, za posebne projekte 8,908.800 te za poseban dokumentarni serijal 1,471.156 kuna. Doduše, predviða se da æe budžet doživjeti odreðen rebalans jer ovaj postojeæi napravljen je prema shemi prijašnjega programskog èelništva. Kad se, dakle, vide samo planirane svote, èini se da na HTV-u neæe biti nièega osim zabave, ali veæ kad se novèani iznosi usporede s minutažom, sasvim je jasno da to uopæe nije tako. Isti novac za "Pozivnicu" i "Pola ure kulture" Usto, ne samo da novèani pokazatelj ne govore o kolièini, nego o novcu ne ovisi ni gledljivost pojedinog proizvoda. Možda najbolje o tome svjedoèe cijene dviju emisija iz kulture: primjerice, "Pozivnica" po emisiji stoji - 9000 kuna, baš kao i nemjerljivo bolja, takoðer informativna emisija iz kulture - "Pola ure kulture". Kad je rijeè o zabavi, za svako izdanje "Za srce i dušu" odlazi 78.000, za svakog "Milijunaša" - bez nagrada! - 200.000 kuna, a show Željke Ogreste, što je veæ poznato, stoji 125.000 kuna po emisiji. Mnogo je razlièitih èimbenika koji pojedinom proizvodu podižu ili spuštaju cijenu. U studijskim emisijama znaèajna je stavka scenografija, ali i èinjenica da u pojedinim programima, obièno informativnim, gosti ne primaju nikakvu naknadu za sudjelovanje, dok u zabavnim, uz mnogo skuplju produkciju i mnogo više sudionika, i gosti (èitaj: zvijezde) zahtijevaju honorar za pojavljivanje na državnoj televiziji. Politièari i novinari, ispada prema troškovima, najjeftinija su kategorija. Naime, nerijetko odlièan politièki talk-show Aleksandra Stankoviæa, "Nedjeljom u dva" troši samo 6000 kuna na tjedan (kao Dnevnik svakodnevno), a "Forumu", jednako tako tjednom proizvodu, na 18.000 kn cijenu povisuju istraživanja i prilozi te, koliko god nevjerojatno zvuèalo, videozid na kojem su rezultati anketa. Reklame se lijepe na domaæe serije i showove U Dramskom programu utrošene svote takoðer ne jamèe kvalitetu. "Novo doba", snimano na terenu, po epizodi je stajalo 1,500.000, a svaka epizoda "Naših i vaših" koji se snimaju u studiju na Prisavlju, oko 350.000 kuna. Što god se mislilo o programu za mlade i najmlaðe gledatelje, za njega se troše odrasle svote novca. Primjerice, "Briljanteen" po emisiji stoji 34.000, a "Dizalica" okruglo 50.000 kuna. Koliko god zagovornici znanosti i obrazovanja mislili da se za taj program ne troši ništa novca, ispada da su one jeftine, studijske emisije tipa okruglih stolova skuplje od politièkih istog formata. Jer "Trenutak spoznaje" HTV stoji - 12.000, a "Znanstveno suèeljavanje" 8000 kuna. Cijene, ne samo u trgovinama, znaju i te kako iznenaditi. Mnogi bi ruku dali u vatru da se za religijsku kulturu uopæe ne izdvaja mnogo novca. Vjerojatno si mnogi misle kako nema nièega jeftinijeg od prijenosa kakve dobre nedjeljne mise. Jedna, meðutim, stoji kao dva "Trenutka spoznaje" - 24.000 kuna. Èak i površnim poznavateljima televizijske tehnologije jasno je da igrani i zabavni programi, kao i sportski programi, u startu zahtijevaju mnogo više novca od drugih dijelova programa. Ali istodobno su to marketinški najdohodovniji programi jer pp se jednostavno lijepi na domaæu seriju, prijenos nogometne utakmice ili pak zabavni show. Reklame privlaèe èak i dobri politièki magazini, a vrlo æe ih teško privuæi okrugli stol posveæen znanosti ili religiji. Uloga državne televizije nije u tome da ne troši novac na zabavu, nego da jednaku svotu potroši na gledan politièki talk-show (praæen marketingom) kao i na nedohodovnu obrazovnu ili znanstvenu emisiju. A HTV to, bar u planovima, pokušava èiniti. Renata Lacko

Povratak