Doprinosi na honorare jako æe pogoditi manje listove, u kojima neæe imati tko raditi

20.05.2002.

Piše Tanja Toliæ

ZAGREB - Udruga novinskih izdavaèa smatra da Hrvatska lutrija nije uspjela državi nadoknaditi novac koji je izgubila ukidanjem novinskih igara na sreæu. Ukidanje igara imalo je pak velike ekonomske posljedice u državi jer su novine izgubile na nakladi, tiskare imaju manje posla, a država je izgubila na PDV-u koji je mogla zaraditi.
Udrugu tim više èudi iznenadna promjena u Konaènom prijedlogu zakona o prireðivanju igara na sreæu i nagradnih igara. Naime, u prvom èitanju zakona u Saboru izbaèen je iz prijedloga stavak da mediji ne mogu prireðivati igre, no ta je reèenica vraæena u konaèni prijedlog zakona, bez ikakva objašnjenja i najave.

Novi doprinosi
- Mediji kao trgovaèka društva time su stavljeni u nedopustiv položaj prema drugim trgovaèkim društvima koja mogu organizirati nagradne igre. A to je i protuustavno - komentirao je novost predsjednik Udruge novinskih izdavaèa Ante Gavranoviæ.
Najavio je da æe Udruga službeno zatražiti da se taj stavak vrati u prijedlog zakona, a promjene traži i u vezi s drugim zakonom - onim o obveznim doprinosima, jer i on ekonomski pogaða novinske izdavaèe.
- Pozdravljamo želju zakonodavca da uvede više reda u zapošljavanje, no to ne može èiniti na štetu izdavaèa. Naša simulacija pokazuje da æe nam zbog uvoðenja doprinosa na honorare bruto troškovi porasti za 12 posto, a to si nitko od nas ne može dopustiti - pojašnjava predsjednik Udruge.
     Smatra da se neopravdano uvode doprinosi na zarade onih koji su veæ osigurani zdravstveno i mirovinski jer su stalno zaposleni, to više što iz prijedloga zakona uopæe nije jasno što æe dobiti zauzvrat.
- S obzirom na to da je taj prijedlog usko vezan uz izmjene Zakona o radu, predlažemo da se odgodi poèetak naplate doprinosa na honorare do poèetka iduæe poslovne godine. Svi se proraèuni planiraju unaprijed, pa je ovo dodatni udar - upozorava Gavranoviæ.
Na ovaj se naèin, kaže, stvara i sukob izmeðu izdavaèa i honoraraca koji æe, primijeni li se propis od 1. srpnja, ili ostati bez posla ili dobiti manji honorar. Njihova æe zarada, smatra Gavranoviæ, u prvi tren možda i biti veæa, no na kraju godine morat æe državi platiti porez po stopi od 35 posto, pa æe im mini porezna reforma dugoroèno iæi na štetu.
©to na prosvjede Udruge kaže Ministarstvo financija koje je izradilo zakon? Službeni je odgovor bio da je smanjivanjem stope poreza izbjegnuta opasnost, no Gavranoviæ kaže da simulacije u najveæim novinskim kuæama pokazuju da to nije toèno.

Udar na dopisnièke mreže
- Tražimo da država odustane od odreðenih davanja, na primjer olakša porezni teret izdavaèa jer je porezna presija u Hrvatskoj jedna od najtežih u Europi. Kad bi nam država omoguæila normalno poslovanje, onda doprinosi na honorarni rad ne bi predstavljali ovakav udar - predlaže Ante Gavranoviæ.
Dodaje kako je oèito da se pitanju honorarnoga rada i doprinosa pristupa sa stajališta punjenja državnog proraèuna, što nije prvi pokušaj u Hrvatskoj, no dosad su svi odustali.
Gavranoviæ kaže da æe uvoðenjem doprinosa na honorare posebno biti pogoðene dopisnièke mreže i lokalni listovi koji imaju uglavnom honorarne suradnike. Kaže da u manjim listovima zbog toga neæe imati tko raditi, što znaèi i pad kvalitete informacija.

Povratak