Zbog doprinosa na honorare raskol izmeðu Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske

08.06.2002.

Prema službeno još nepotvrðenim informacijama Ministarstvo financija je odustalo od namjere da u novi Zakon o obaveznim doprinosima uvrsti odredbu prema kojoj bi se obavezno uplaæivali doprinosi za nezaposlene, odnosno honorarne novinare. Rezultat je to velikog pritiska kojeg su na Vladu proteklih mjeseci izvršili izdavaèi tvrdeæi da bi im u suprotnom trošak bio neizdrživo velik, pa bi morali posegnuti za nepopularnim metodama – smanjiti honorare, a dijelu honoraraca zahvaliti na suradnji. Prema novom prijedlogu ili æe se izuzeti od oporezivanja registrirani novinari, a prema drugom prijedlogu neæe se oporezivati autorska djela. Zanimljivo je meðutim da dvije organizacije koje u svom èlanstvu imaju veliki broj novinara-honoraraca, Hrvatsko novinarsko društvo (HND) i Sindikat novinara Hrvatske (SNH), imaju razlièite poglede na takav rasplet dogaðaja.
   

Grèar: Shvatili smo da smo prevareni

Dok se HND protivi dosadašnjem prijedlogu zakona tvrdeæi da æe se na taj naèin dobiti tek sva sila otpuštenih honoraraca, SNH smatra da se napokon mora stati na kraj samovolji poslodavaca da godinama ljudima isplaæuju honorare bez da im se plaæaju doprinosi, što na kraju rezultira time da pojedini honorarci stari i èetrdesetak godina nemaju nimalo staža niti ikakvu sigurnost radnog mjesta.
    – Protivimo se obavezi plaæanja doprinosa na honorare zbog toga što se time ništa neæe dobiti. Niti æe se zaposliti više honoraraca, veæ æe se, naprotiv, veæi broj njih naæi na ulici – kazao nam je Dragutin Luèiæ , predsjednik HND-a, a s tim se slaže i Ivica Grèar , predsjednik Zbora slobodnih novinara unutar HND-a.
    – U poèetku smo bili za takav zakon, no ubrzo smo shvatili da smo prevareni. Prijedlog zakona polazio je od pretpostavke da æe poslodavci poveæati bruto iznos, kako se honorari ne bi smanjivali. No, prema reakcijama poslodavaca jasno je da to neæe biti tako – kaže Grèar.
    Poslodavci su, naime, najavili da æe u sluèaju usvajanja prve verzije zakona biti prisiljeni na nepopularne metode. Ili æe, kažu, morati smanjiti honorare, kako bi mogli izdržati izdvajanja za njihove doprinose, ili æe ih dio otpustiti. Što æe i jedna i druga solucija znaèiti za vojsku honoraraca koja svakodnevno puni novine nije teško za pretpostaviti.
   

Popoviæ: Ima li država snage riješiti taj problem

Zapravo je i logièno da neka novina u malom mjestu svom dopisniku koji mjeseèno pošalje tri vijesti isplaæuje honorar, no zabrinjavajuæe je to što u svim dnevnim novinama, radio postajama i televizijama postoje honorarci koji svako jutro odlaze na posao, kuæi dolaze u kasno poslijepodne, èesto rade vikendima i praznicima, dežuraju popodne... no usprkos tome godinama primaju tek honorare.
    Netko bi pomislio da je u tom sluèaju normalno da imaju daleko veæa primanja od svojih kolega koji su stalno zaposleni, upravo zbog toga što poslodavac za njih državi manje isplaæuje, a svakog ih sata može otpustiti bez ikakvog obrazloženja. No, tome najèešæe nije tako. Veæina honorara kreæe se izmeðu dvije i tri tisuæe kuna, a kad se tome doda da niti jedan honorarac ne može na kredit kupiti krevet, televizor, automobil ili stan (zato što nema stalan posao) jasno je koliko je takvim novinarima od tridesetak ili èak èetrdesetak godina otežan svakodnevni život.
    Sindikat novinara Hrvatske apsolutno podržava namjeru da se plaæaju doprinosi i na honorare upravo zbog velikog broja honoraraca koji provedu godine i godine u svom mediju, a za to ne dobiju niti sekundu radnog staža i na kraju æe biti prisiljeni živjeti tek od neke vrste pomoæi.
    – Bit æe mi žao ako je Ministarstvo financija odustalo jer to znaèi da država nema snage riješiti taj veliki problem – kaže Jasmina Popoviæ , predsjednica SNH, dodajuæi da veliki broj honoraraca koji su èlanovi sindikata zapravo inzistiraju da im se plaæaju doprinosi. Razlièit pristup ovom problemu tumaèi tako što u HND-u postoji puno honoraraca koji su zapravo veæ zaposleni, a honorar ostvaruju dodatnim poslovima, ili pak umirovljenih novinara koji honorarno rade. Njima, naravno, ne odgovara solucija da im se oporezuje honorar. U sindikatu, pak, honorarni èlanovi iskljuèivo primaju honorar, pa je stoga logièno da žele da im se plaæaju doprinosi ako ih se veæ ne želi primiti u stalni radni odnos.
   

Inspekcijama sprijeèiti rad na crno

Popoviæ, meðutim, dodaje da æe se u sluèaju otpuštanja honoraraca svi zaposleni novinari s njima solidarizirati no o konkretnom obliku tog solidariziranja još je rano govoriti.
    Veliki problem dugogodišnjih honoraraca koji svakodnevno rade svoj posao kao i njihove stalno zaposlene kolege priznaje i Grèar, no smatra da ga je bolje riješiti energiènim državnim inspekcijama koje æe proèešljati sve medije i utvrditi koliko novinara zapravo radi na crno, a nakon toga opaliti im drastiène kazne. Novinarima honorarcima pak savjetuje da umjesto pristajanja na zakonsko rješavanje njihovih doprinosa na honorare, sami sebi uplaæuju neko strano životno osiguranje ili pak treæi stup mirovinskog osiguranja.
    Ukoliko rasplet cijele situacije bude uistinu takav da Vlada odustane od doprinosa na honorare, bit æe to zapravo velika pobjeda medijskih poslodavaca koji æe iz ovog rata izaæi ipak bez ogrebotine, a neki tvrde èak i jaèi. Umjesto najavljivanog 1. srpnja kao poèetka uvoðenja doprinosa na honorare, saborskim odbijanjem prvog prijedloga novi je datum za sada nepoznat. Honorarci do tada imaju držati fige da æe barem za poèetak ostati na poslu, zatim da im se u tom sluèaju honorar neæe smanjiti, a možda nekad i dobiju ponudu za stalan posao.

Saša VEJNOVIÆ

Povratak