Nema kompromisa, Željka Markiæ neæe biti urednica

10.06.2002.

Uredništvo HTV-a tvrdi da je s ravnateljem HRT-a Mirkom Galiæem postiglo kompromis prema kojem bi Vijeæe HRT-a u èetvrtak na izvanrednoj sjednici trebalo naæi rješenje u sluèaju Željke Markiæ, kojoj je urednik informativno-politièkog programa Nikola Kristiæ do tada odobrio slobodne dane.
    Ako je toèno da je kompromis postignut, u èemu ste popustili?
    – Nema kompromisa u provoðenju zakona i poštovanju zakonitosti i nisam pristao ni na kakav kompromis te prirode. Sve su drugo površne ili tendenciozne interpretacije, koje misle da mogu otupjeti oštricu moga držanja u pogledu stroge primjene zakona.
    Ali oni tvrde da je kompromis postignut.
    – Nije postignut nikakav kompromis. U skladu sa stavovima Upravnog vijeæa i mišljenjima pravne struke, donio sam odluku da gospoða Markiæ više ne smije obavljati urednièku dužnost jer nema uvjete za to radno mjesto, što sam priopæio gospoði Markiæ i glavnoj urednici HTV-a Jasni Ulaga Valiæ. Sa subotom je prestala bilo kakva osnova da ona radi ili potpisuje takav posao i to mišljenje nisam promijenio. Štoviše, inzistirao sam kod glavne urednice i kod urednika informativnog programa, da tu odluku poslodavca moraju poštovati, inaèe su u zoni prekršaja. Stoga netko tko nije u radnom odnosu ne može biti ni na kakvim slobodnim danima.
    To joj, dakle, neæe biti plaæeno?
    – Ovaj dio od subote sigurno neæe.
    Hoæe li joj biti plaæen onaj dio od 21. ožujka, kada ju je imenovalo Vijeæe HRT-a i od kada se njeno ime pojavljivalo u impresumu Dnevnika?
    – Ona je radila, ali se potpisivala neovlašteno, no, taj dio bit æe joj plaæen prema cjeniku HTV-a. U radnom odnosu nije mogla biti i zbog toga što nije raskinula radni odnos u vanjskotrgovinskoj tvrtki u kojoj je prije toga radila. Oni koji nude iluzije da æe sud riješiti ono što se nije postiglo drugim sredstvima, samo stvaraju teren za lažne nade i produžavaju sukob. Nudio sam rješenje u vidu novog radnog mjesta za koje gospoða Markiæ ispunjava uvjete i èekao sam do èetvrtka. Buduæi da s programske strane nitko na to nije pristao, moj je prijedlog prestao važiti. Sada se jedino može dogoditi da Vijeæe HRT-a pronaðe drugo rješenje, ali iskljuèivo u okvirima zakona. Prihvatit æu svaku odluku Vijeæa koja bude potpuno u skladu sa zakonima i opæim aktima HRT-a. Jer, kao poslodavac dužan sam provoditi odluke Vijeæa, ali sam više od toga dužan poštovati zakone. Gospoða Markiæ nije dala nikakve dokaze da je i jednog jedinog dana bila na urednièkim poslovima. A ovo mjesto zahtijeva èetiri godine.
   

Prihvatit æu svaku zakonitu odluku

Kada bi Vijeæe HRT-a predložilo da se Željku Markiæ imenuje kao v. d. urednicu dnevnih informativnih emisija, bi li to bilo vama prihvatljivo?
    – Kada bi to bilo zakonito, naravno da bih ja to prihvatio. Prihvatit æu svaku odluku Vijeæa za koju mi pravna struka dokaže da je zakonita.
    Prema nekim tumaèenjima, potpisivanje ugovora kao v. d. urednice nije moguæe jer gospoða Markiæ uopæe nije zaposlena na HTV-u.
    – Uvijek sam se u svojim odlukama vodio preporukama pravne struke i to æu èiniti i ubuduæe. Ako sam u nekim sluèajevima i pogriješio, uèinio sam to zbog toga što mi struka nije na vrijeme sugerirala što trebam uèiniti. Prvog sam dana mog rada na HRT-u pravnoj službi rekao da ne znam svaki propis, ali da su me oni dužni upozoriti da ne bih pogriješio. Moje su sposobnosti ogranièene, ali tu ogranièenost moraju nadoknaditi moji suradnici.
    Nije li upravo vaša pravna služba zakazala u sluèaju Markiæ jer nije na vrijeme upozorila niti Vijeæe HRT-a, a èini se niti vas, da ona ne zadovoljava sve uvjete za to radno mjesto?
    – Pravnoj se službi može predbaciti što je dopustila da gospoða Markiæ uopæe prijeðe prag kuæe prije nego što donese dokumente iz kojih bi se vidjelo ispunjava li sve uvjete. No, pravnoj se službi ne može predbaciti da je kriva za odluku Vijeæa jer su prijedlozi išli i mimo pravne službe i mimo ravnatelja. Stoga sam upozorio Vijeæe da ne mogu odgovarati za njihove odluke i da æu naknadno formirati svoj stav, što se i dogodilo. Na sljedeæoj sam sjednici zatražio da Vijeæe preispita svoju odluku u ovim spornim sluèajevima, no, to je odbijeno. Stoga sam ja svoje obavio, a netko je u ovom sluèaju zatajio i treba vidjeti tko je to.
   

Akt demonstracije

Iako odgovaraju za program, Dnevnik u subotu nisu potpisali Nikola Kristiæ i Oliver Dražiæ, a ni dosadašnja urednica Željka Markiæ, koja nam je rekla da je taj dan ipak radila. Kristiæ kaže da je uredništvo tako odluèilo neposredno prije Dnevnika, no, da su mu u režiji rekli da im je vaš pomoænik za televiziju Vanja Sutliæ još ujutro istog dana naredio da se ime Željke Markiæ briše iz impresuma Dnevnika. Kako je moguæe da vaš pomoænik tako ulazi u program?
    – Ne znam što je sve èinio moj pomoænik i ne znam što je radio gospodin Kristiæ. Tražio sam pismeno oèitovanje glavne urednice na osnovI kojeg æu pokrenuti istragu koja æe ustanoviti tko je bio u okvirima svojih zakonskih uloga i odgovornosti. Ni u jednom sluèaju neæu nikome u kuæi dopustiti da izlazi iz okvira koji im odreðuje zakon, no, reæi æu vam nešto drugo. Upravo ovdje gdje mi sada razgovaramo, dogovorio sam s glavnom urednicom Jasnom Ulagom Valiæ i uz prisutnost predsjednika Vijeæa HRT-a Vlatka Silobrèiæa, da se ime gospoðe Markiæ ne pojavljuje u impresumu, ali da æe se drugi urednici potpisivati na odjavnu špicu Dnevnika jer bi u suprotnom to bio akt demonstracije na koji nemaju pravo. Kao što nitko ne može mijenjati špice osim programskih ljudi koji su za to zaduženi, tako nitko ne može svoje ime izostavljati sa špice zato što se s neèim ne slaže. To može uèiniti samo kada da otkaz, a solidarnost ove vrste nije moguæa. Ne može se nitko solidarizirati protivno politici ili odlukama poslovodstva. Želim kazati svima u kuæi da HRT ima svoje poslovodstvo koje je odgovorno i uèinit æu svePonosan sam na rad u Danasu
   
    Proslavlja se obljetnica tjednika Danas kojem ste i vi dali znaèajan doprinos kao glavni urednik. Kako s ove vremenske distance ocjenjujete njegovu ulogu u tom vremenu?
    – S tri godine i èetiri mjeseca imam najdulji staž glavnog urednika u Danasu, a èini mi se da sam list ostavio u znatno boljem stanju od onoga u kojem sam ga našao. Ja sam nakon 38 mjeseci rada ostavio list koji je imao tri i pol puta veæu nakladu od one koju sam zatekao i na taj sam rad kao novinar posebno ponosan, a možda je to i nešto najvrjednije što sam u svojih 35 godina novinarske karijere napravio.
    Danas je bio znaèajan sam po sebi jer je otvarao teme koji drugi nisu htjeli ili smjeli, i to na nov, kritièki, za ono vrijeme gotovo pluralistièan naèin. Tada su nas u špijunskim postajama u Beèu doživljavali kao poludisidentski list, što smo mi zapravo i bili. Jer postavljali smo pitanja vlasništva, višepartijnosti, monopola vlasti, pitanja ideoloških restrikcija... sva ona pitanja koja su ljudi htjeli postaviti, a nisu imali hrabrosti. Danas je u tom pogledu odigrao veliku ulogu u pripremanju demokratskih izbora i afirmacije demokratskih vrijednosti, ukljuèujuæi i demokratski izabranu novu vlast. Jedino mi je žao da demokratska vlast 1990. godine nije znala cijeniti vrijednosti i zasluge Danasa i što mu nije omoguæila da uživa u novim demokratskim okolnostima. Da je Danas ostao, hrvatsko bi novinarstvo ovoga trenutka bilo bogatije.
da se rijeè i interes poslodavca èuje i poštuje. I ako netko misli da može sakriti pravo stanje u kuæi izazivajuæi buru u èaši vode, onda radi raèun bez krèmara i sam æe ga platiti.
    Što æe se dogoditi s dvojicom urednika koji su mimo vašeg dogovora s glavnom urednicom odbili potpisati impresum Dnevnika?
    – To biste prvo trebali pitati glavnu urednicu, a pitat æu je i ja jer to spada u nešto što se zove radna odgovornost. Nisam ja odredio da Dnevnik ima dvije stranice impresuma, no, ako one veæ postoje, to se ne može mijenjati od sluèaja do sluèaja. Oni koji ne ispunjavaju zakonske uvjete za rad ne mogu biti u impresumu, a oni koji po programskoj logici trebaju biti potpisani, moraju ostati. Ne može nitko demonstrirati protiv odluka svoje kuæe na takav naèin. I to æu sankcionirati jer i to spada u prekršaj, istražit æemo i sankcionirati sve druge prekršaje radne discipline koji su se dogaðali oko ovog sluèaja. No, želio bih da napokon izaðemo iz svih sluèajeva i da pustimo kuæu da u miru radi. Nevjerojatno je da nas u trenutku kada donosimo investicijski plan razvoja za sljedeæih pet godina, vrijedan 540 milijuna kuna, netko tjera da se bavimo marginalnim sluèajevima, odnosno stvara se sluèaj televizije. Kome to može biti u interesu? HRT ima svoju tradiciju, bogatstvo u ljudima, iskustvo i vrijednosti i kao poslodavac to æu štititi svim sredstvima koja mi stoje na raspolaganju.
   

Odvajanje radija i televizije æe kasniti

Kao razvojne planove najavljivali ste kompletnu digitalizaciju HRT-a i završetak velikih studija. U kojoj su fazi ti planovi?
    – Trenutno instaliramo novu digitalnu tehnologiju u kompletnom informativnom programu radija, a do kraja mjeseca dovršit æemo prvu fazu instaliranja digitalne tehnologije u informativnom programu televizije. Za desetak dana obnavljaju se graðevinski radovi u velikim studijima koji æe trajati tri ljetna mjeseca. U petak izlazi meðunarodni natjeèaj za angažiranje konzalting-tvrtke koja æe dati model buduæe organizacije HRT-a. Proveli smo prvu fazu razdvajanja kojom su Odašiljaèi i veze od 18. travnja samostalno poduzeæe. Raspisali smo natjeèaj za izradu diobene bilance radija i televizije. Postoji poèetno zakašnjenje od èetiri mjeseca zbog toga što je kasnilo formiranje Upravnog vijeæa HRT-a i potvrðivanje Statuta u Saboru, ali unutar toga zakašnjenja stvari se nastavljaju vrlo profesionalno i odgovorno. Pripremamo radio i televiziju, koje su veæ formirane kao dvije podružnice s vlastitim raèunima da sutra možda postanu dvije potpuno neovisne javne ustanove. Stvar je dalje zakonodavca i vlasnika što æe uèiniti, no, mi èinimo sve da oni sutra mogu biti potpuno odvojeni ili da mogu kao poslovne jedinice zadržati odreðeni opseg zajednièkih radnih funkcija, recimo u informatici, telekomunikacijama, poslovnom sustavu ili transportu.
    Razdvajanje radija i televizije veæ kasni. Kada æe se to napokon dogoditi?
    – Odvajanje odašiljaèa obavili smo s nešto manje od èetiri mjeseca zakašnjenja, no, to je bio lakši dio posla. Odvajanje radija i televizije sigurno æe kasniti dulje i zbog ljetnih mjeseci kada se neæe moæi napraviti velike stvari, no, nadam se da æemo do tada izabrati revizorsku tvrtku i da æemo veæ u rujnu moæi poèeti ozbiljne operacije u pripremanju konaène diobene bilance u konaènom razdvajanju radija i televizije. Èini mi se da nije upitno da treba razbiti centralizam koji je do sada vladao u kuæi, jer je postao koènica za kreaciju i odgovornost. Može biti, meðutim, upitno do koje æe se mjere radio i televizija osamostaliti: potpuno, kao što su to uèinili samo Portugal i Francuska ili s odreðenim oblikom zajedništva, što imaju ostale europske zemlje.
    Dakle, do razdvajanja vjerojatno neæe doæi prije Nove godine?
    – Nova godina bi mogla biti realan rok u kojem bi sve moglo biti pripremljeno ili za konaèno potpuno odvajanje ili za financijsko osamostaljivanje, uz zadržavanje stanovitih zajednièkih radnih funkcija. Osobno mislim da ova varijanta spada u europske standarde i da bi za Hrvatsku bila racionalnija, jeftinija i bolja s gledišta moænog javnog servisa kojem težimo.
    U sluèaju razdvajanja ponovo bi se birali ravnatelji, u tom sluèaju i televizije i radija, je li tako?
    – Zašto samo ravnatelji, vjerojatno bi se birala i nova vijeæa i novi glavni urednici. S tim se ne optereæujem, a grdno se vara svatko tko misli da produžujem i za jedan dan provoðenje zakona zato da produžim svoj mandat.
Razgovarao Saša VEJNOVIÆ

Povratak