hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

"Slobodna" je plaæala - konkurenciju

18.06.2002.

Uhljebljenje Krešimira Fijaèka, sadašnjega glavnog urednika Vjesnika, na mjestu dopisnika Slobodne Dalmacije iz Amerike u svibnju 1998. godine, bio je jedan od prvih realiziranih projekata medijskoga klana Grupo. Akcija prebacivanja Fijaèka s državnih na privatne jasle ukupno je bila teška 97.500 dolara, ili 783.715 kuna, koliko æe na kraju porezni obveznici morati isplatiti Fijaèku, nakon što je presudom Opæinskog suda u Zagrebu odreðeno da se naknada za trinaest neisplaæenih plaæa zbog raskida ugovora o radu odbija s blokiranog raèuna Slobodne Dalmacije. Upravo kroz opis Fijaèkovih novinarskih putešestvija moguæe je rekonstruirati konkretan naèin djelovanja klana Grupo.

Milijun kuna od "Slobodne"
Krešimir Fijaèko poèetkom devedesetih glasio je kao miljenik predsjednika Franje Tuðmana, iako je Vjesnik pod njegovom urednièkom palicom u doba HDZ-ova mraka uspio objaviti i nekoliko kritièkih informacija i komentara. Unatoè tome, smijenjen je 1993. godine i veæ dogodine poslan u New York za stalnog dopisnika Vjesnika. U Americi je, daleko od domaæih previranja, izdržao nekoliko godina, sve dok na èelo Vjesnika nije postavljen Nenad Ivankoviæ. Novi miljenik Tuðmanove vlasti odmah je poèistio elitnu vanjskopolitièku rubriku, na èelu s Mirkom Galiæem i Inoslavom Beškerom, prisiljavajuæi i Fijaèka na odlazak.
Stvari su izgledale bezizlazne, sve dok nisu skovani planovi za prvi veliki projekt medijskog klana Grupo — osnivanje Jutarnjeg lista. Bilo je to u travnju 1998. godine. Mjesec dana poslije, prvog svibnja 1998. godine, Krešimir Fijaèko zaposlen je u Slobodnoj Dalmaciji, u vlasništvu Miroslava Kutle. Predsjednik Uprave Ante Bušiæ potpisao je basnoslovni ugovor na osamnaest mjeseci uz klauzulu prema kojoj je novi dopisnik bio — pazite sad! — "dužan suraðivati (osim za izdanja Slobodne Dalmacije) i u izdanjima Europapress holdinga, TV Mreže, HRT-a i Obiteljskog radija". Glavni urednik Miroslav Iviæ uveo ga je u posao. Dakle, zaposlenik Slobodne morao je istodobno raditi za sva izdanja klana Grupo, osim za državni HRT: za Europapress holding, odnosno Jutarnji list i TV mrežu, koji su bili zajednièki projekti Nine Paviæa i Miroslava Kutle, dok se Obiteljski radio nalazio u veæinskom vlasništvu Jurja Hrvaèiæa, jednog od potpisnika ortaèkih ugovora klana Grupo.
Bitno je pritom podsjetiti kako je zaposlenicima Slobodne tada bilo zabranjeno bez dozvole urednika suraðivati za druge medije, pogotovo izravne konkurente, kao što je primjerice Jutarnji list. Fijaèku je to, naprotiv, bila dužnost po ugovoru.
Fijaèko je, osim toga, ugovorom bio obvezan, za mjeseènu plaæu od 7500 dolara, ispunjavati normu "8S", što ukljuèuje dvadesetak manjih vijesti ili osam èlanaka, komentara, reportaža ili intervjua. Do 5. kolovoza 1998. godine, dakle u tri mjeseca koliko je proveo kao zaposlenik Slobodne, Fijaèko je objavio jedanaest tekstova u Slobodnoj i jedan intervju u Nedjeljnoj Dalmaciji. Shodno tome, bivša glavna urednica Olga Ramljak i tada veæ predsjednik Uprave Miroslav Iviæ otkazali su ubrzo Fijaèku ugovor o radu jer se Slobodna našla u financijskim teškoæama i nije mogla plaæati dopisnika koji nije radio ništa.
Istodobno, u Jutarnjem listu Fijaèko je do rujna iste godine objavio 32 teksta, primajuæi pritom plaæu u Slobodnoj Dalmaciji. Valja spomenuti kako je u to vrijeme Slobodna imala èak tri dopisnika iz Amerike i nikako joj nije trebao èetvrti, posebice ne za sedam i pol tisuæa dolara mjeseèno.
S Fijaèkom je ugovor raskinut pet mjeseci nakon njegova potpisivanja, zbog èega je bivši dopisnik tužio upravu Slobodne za ostalih trinaest plaæa, objašnjavajuæi kako je on smatrao da normu ne mora ostvarivati u Slobodnoj, nego i u svim ostalim medijima za koje je po ugovoru bio dužan suraðivati. Na kraju, dobio je sudski spor i do sada s blokiranog raèuna poduzeæa u sanaciji, rješenjem o ovrsi Opæinskog suda, uspio naplatiti preko 400 tisuæe kuna, oèekujuæi ostatak do ukupno blizu milijun kuna.

Tuðmanov pritisak?
Meðutim, osim afere o razvrgnutom ugovoru i isplati odštete bivšem zaposleniku, važnije je iz cijele prièe išèitati kako je u praksi funkcionirao klan Grupo. Iako nismo mogli dobiti potvrdu tih spekulacija, tvrdi se da je ondašnja uprava Slobodne bila pod snažnim politièkim pritiskom da angažira Krešimira Fijaèka. Veliku ulogu navodno je odigrao Stjepan Tuðman, stari Fijaèkov prijatelj, te svakako Miroslav Kutle, bivši veæinski vlasnik Slobodne i jedan od utjecajnijih èlanova medijskoga klana Grupo, zajedno s ortacima Ninoslavom Paviæem, Jurjom Hrvaèiæem, Vinkom Grubišiæem i misterioznim Hrvojem Franjiæem, iza koga se navodno krije politièki pokrovitelj Iviæ Pašaliæ.
Nakon svega što se doznalo o povezanosti Krešimira Fijaèka s medijskim klanom Grupo, ironièno je da je upravo njega nova koalicijska vlast postavila na èelo Vjesnika, komatoznog dnevnog lista koji jedino državne dotacije održavaju na životu. Štoviše, Fijaèko je nakon povratka u Hrvatsku predstavljen kao velika uzdanica neovisnog novinarstva pod novom, slobodi medija okrenutoj vlasti. Doista, zanimljiva je ta premosnica od Tuðmana, preko Kutle, Paviæa i Pašaliæa, do Ivice Raèana. I nadasve unosna.

Piše Tomislav KLAUŠKI
    
KREŠIMIR FIJAÈKO:
Koga to uopæe zanima?

Èudeæi se što nekoga uopæe zanima njegov ugovor sa Slobodnom Dalmacijom, ukljuèujuæi i spornu odredbu o njegovoj suradnji s Europapress holdingom, Obiteljskim radijom, TV Mrežom i HRT-om, Krešimir Fijaèko nije želio komentirati kako je došlo do njegova potpisivanja. "Ovo je pravo pitanje za Miroslava Iviæa koji je tada obnašao dužnost glavnog i odgovornog urednika Slobodne Dalmacije. S njime i s predsjednikom Uprave Antom Bušiæem ja sam potpisao ugovor, i to je sve što mogu reæi o tome", kazao nam je Fijaèko.
 

Povratak

AKTUALNO