Hajka na Ulagu

19.06.2002.

U specijalnom dodatku svoje nove knjige "Treæejanuarska Hrvatska" novinar Joško Èelan analizira pisanje o sebi i o Slobodnoj Dalmaciji u razdoblju od sijeènja 2000. do svibnja 2001. godine. I dolazi do zaista zapanjujuæih otkriæa, koja bi mogla ostati zabilježena kao svojevrstan fenomen u cjelokupnoj povijesti medija. Više od dvadeset analiziranih (a to je samo dio) raznih novina i informatièkih mreža, od gotovo svih listova iz Hrvatske i Hrvatske televizije preko HHO-a i najistaknutijih politièara do, primjerice, Medienhilfe ex Jugoslawien iz Zürciha, Centra za komunikacije i obradu digitalnih signala Sjeveroistoènog sveuèilišta iz Bostona, Alternativne informatièke mreže u Parizu ili Ureda visokog predstavnika za UN za BiH, objavili su u tom razdoblju na stotine tekstova, komentara i izjava u kojima se pisanje Slobodne Dalmacije i pojedini autori kritiziraju, žestoko napadaju, vrijeðaju i osporavaju vulgarnim izrazima ili ideološkim diskvalifikacijama.

Traženje "argumenata"
Radi se o svojevrsnom medijskom okruženju koje je, oèito, bilo u visokoj mjeri koordinirano i usmjeravano s jednoga mjesta s orvelovskim ciljem zaustavljanja jednoga lista u kojem su poneki mislili drukèije od poželjna i prihvatljiva smjera. Nakon tog jednoipolgodišnjeg razdoblja, zanimanje za ove novine naglo prestaje.
Nešto slièno, ali u daleko manjoj mjeri i s puno manjim intenzitetom upravo proživljava glavna urednica Hrvatske televizije Jasna Ulaga-Valiæ zajedno sa svojom ureðivaèkom ekipom. U njezinu je sluèaju teško govoriti o nekoj prepoznatljivoj ideologiji ili politièkom stavu, ali je oèito kako su njezini napadaèi, prožeti i motivirani sumnjom, nanjušili kako je ona ono što se njima nikako ne sviða. Protiv nove glavne urednice organizirana je prava medijska hajka, lupa se loncima i zvonima, puca se u zrak iz pušaka, razapinju se žice za koje æe progonjena zvijer zapeti i konaèno pasti. U hajku su se osim dežurnih kritièara ukljuèili i ideologizirano Hrvatsko novinarsko društvo, nezaobilazni HHO i naglo probuðeni Forum 21. Pljušte bezobzirne uvrede: jadna, bezvezna, netalentirana, neuravnotežena, prepotentna, sramota novinarske profesije ...
Televizijski program nije ništa ni bolji ni lošiji nego što je bio prije dolaska nove glavne urednice, ali nikada se televizijska pera nisu tako oštrila prema nekoj odgovornoj osobi na TV-u kao u ovom sluèaju. Od televizije koja neugodne vijesti nastoji zaobiæi, koja de facto nema vlastitog dramskog programa, koja nekritièki preuzima filmsko smeæe najgore vrste, na kojoj nema otvorenih rasprava o goruæim politièkim temama itd. gori su samo njezini kritièari. Pogledajmo, meðutim, što se najèešæe zamjera Jasni Ulagi-Valiæ.
Prvi pravi šok izazvan je spoznajom da nova glavna urednica dolazi s bogoslovnog fakulteta, i to u vremenu kada su se naše napredne snage odluèile radikalno obraèunati sa svim ostacima klerofašizma. Onda je, opet, u naponu ubrzane detuðmanizacije, revizije novije povijesti i progona branitelja, kao za inat vrlo neoprezno kao da ne shvaæa duh vremena najavila kako æe pružiti priliku za afirmaciju novinarima izraslim u vremenu Domovinskog rata. Tako je veæ na samom startu navukla na sebe bijes pobornika novoga kursa.
Izbor urednièke ekipe bio je dolijevanje ulja na vatru. Prigovara joj se kako je uzela u svoju postavu nekompetentne urednike. No, to se ne bi baš moglo kazati za Dražiæa, Matkoviæa, Smidta ili Kristiæa, koji su oslonac u toj ekipi. Pravi izvor prigovora su, s jedne strane, iznevjerena oèekivanja i nezadovoljene ambicije drugih, a s druge, otpisivanje onih koji su prethodno bili postavljeni kao siguran oslonac nove politike, poput Mirjane Rakiæ ili Vanje Sutliæa, koji su pak brže-bolje za kompenzaciju promaknuti na još bolje položaje u TV kuæi. U pravom napadu bijesa, Ogranak HND-a optužio je Ulagu za "generacijski, biološki i struèni rasizam", bez rijeèi objašnjenja ove posve besmislene konstrukcije.
Ulaga posebno trpi prigovore kako je za urednicu postavila Željku Markiæ, iako ova nema odgovarajuæu struènu spremu. No ispostavilo se kako i mnogi drugi ne ispunjavaju formalne uvjete, a godinama se nalaze na odreðenim mjestima. Oèito, sluèaj Markiæ nije ustrajavanje na principijelnosti, nego samo još jedan argument protiv Ulage, a vjerojatno se željela isprovocirati njezina ostavka neprihvaæanjem njezine kandidatkinje, na što ona, za sada, nije nasjela.

Koordinirana kampanja
Skidanje dviju emisija s TV programa, jedne u kojoj se govorilo o "deustašizaciji" Hrvatske i druge u kojoj je trebala biti rijeè o homoseksualnosti, proglašeno je cenzurom, kao da pravo urednika nekog medija nije izbor emisija, odnosno tekstova. Glavna urednica se time snažno zamjerila inženjerima duša, koji ne odustaju od namjere da u hrvatski narod ucijepe nove "vrijednosti" i nove poglede na svijet, i posebice onima koji su odluèili deset godina stvaranje države proglasiti jednostavno zloèinom.
Televizija je prenosila misu s Bleiburga, u skladu s ugovorom koji TV ima s Crkvom, a nije obilježavanje Jasenovca, što je proglašeno neuravnoteženim pristupom. To je toliko isprovociralo Ivu Goldsteina, koji bi htio biti supervizorom i urednikom nad urednicima i koji je svojedobno postavio pitanje kako to djevojka Mirka Norca može voditi TV dnevnik, da je ovaj napustio Vijeæe HTV-a s jasnom ucjenom: "Vraæam se kad smijenite Ulagu!" Hoæe li mu biti udovoljeno?
To što je dvije svoje autorske emisije, navodno problematiène kvalitete, urednica pustila na male ekrane, proglašeno je privatizacijom. Pa zar ima medija u kojemu glavni urednici ne objavljuju svoje uratke, ili je to samo Ulagi zabranjeno. A što se tièe kvalitete spomenutih emisija, teško bi bilo dokazati da su ispod razine prosjeka. I iz tobože neprimjerenih nastupa Jasne Ulage-Valiæ i izjava za druge medije crpe se argumenti protiv nje, što pak nema nikakve veze sa samim programom i više je traženje dlake u jajetu nego nešto što bi je stvarno moglo i trebalo diskreditirati. Otkrivanje prijedloga menadžerskog ugovora, koji je nešto posve normalno, osobito u Europi, i kakav imaju gotovo svi glavni urednici i direktori, izazvalo je licemjernu moralistièku kampanju.
U kampanji protiv nove glavne urednice, kao i u onoj s poèetka teksta, lako je prepoznati koordinirano djelovanje, u kojemu se konci preko unutarnjih snaga, koje su odreðene konformizmom, karijerizmom ili strahom, te medijskog okružja vuku iz odreðenih politièkih centara u zemlji i izvan nje. Jasna Ulaga je neplanirano, nekontrolirano došla na mjesto prvog èovjeka TV programa, tek voljom Vijeæa HTV-a, kojemu se zbog toga takoðer prigovara nekompetentnost. Kad se vidjelo da nitko ne stoji iza nje, ohrabrili su se i mali igraèi. Televizija je bila zamišljena kao sredstvo promicanja novog, anacionalnog, nekatolièkog, modernistièkog duha, te divinizacije nove i sotonizacije stare vlasti, posebice svega što je uz nju vezano. Nekontrolirana pojava nove dame omela je, ili barem privremeno poremetila taj plan. I zato ona mora otiæi. Osim toga, i izbori tek što nisu poèeli.

Povratak