Budiša i Vojkoviæ: Vjesnik ugasiti ili privatizirati

20.06.2002.

Hoæe li Narodne novine tiskati sve obrasce za potrebe države i istisnuti privatne poduzetnike iz tog biznisa, ili æe država i to poduzeæe poslati na bubanj? Što uèiniti s ACI-jem, velikim sustavom marina od kojeg Vlada nije uspjela dobiti ni najobièniji izvještaj o poslovanju za prošlu godinu? Sve su to pitanja otvorena pri samom kraju juèerašnje izvanredne sjednice Vlade posveæene prošlogodišnjim rezultatima poslovanja u 21 poduzeæu državnog ili pretežno državnog vlasništva. Sjednica je bila izvanredna i po tome što su u njezinu radu sudjelovali direktori svih tih poduzeæa, što znaèi da se rasprava mogla razviti tek nakon što je svaki od njih pojedinaèno podnio izvještaj o rezulatima poslovanja tvrtke za koju je zadužen.

Manji gubici
     Samo u pet trgovaèkih društava od njih 21, što se prema nekadašnjem njihovom statusu još skraæeno nazivaju javnim poduzeæima, zaposleno je 69.000 ljudi. Veæ sama ta brojka, kao i podatak da je rijeè o svojevrsnoj oglednoj skupini nad kojom država pokazuje upravljaèke sposobnosti i vlasnièku odgovornost, objašnjava zašto se Vlada oko javnih poduzeæa posebno upinje. Javna su poduzeæa veæ godinama tvrdi orah za državu. Neka od njih po realnom su statusu i utjecaju u neku ruku moænija od pojedinih ministarstava. Javna poduzeæa ponašala su se puno puta kao "država u državi". Nadležne vlasti nisu imale ni pravog uvida niti realnih podataka o njihovom poslovanju.
    S tog stanovišta razumljivo je što je vlast sada zadovoljna ukupnim financijskim rezultatima. Opæi je trend da se gubici tih poduzeæa smanjuju. Dok je u 2000. ta skupina ostvarila 856 milijuna kuna gubitaka, prošle godine ukupni rezultat je pozitivan i registrirano je 253 milijuna kuna dobiti. No, znamo li da je Ina ostvarila više od 15 milijardi kuna prihoda, HEP blizu osam milijardi, HT 7,1 milijardu, Croatia osiguranje oko 2,6 milijardi kuna ukupnog prihoda, jasno je i da država kao i svaki drugi vlasnik ima pravo od takvih poduzeæa puno oèekivati.
    Osim u tri poduzeæa sva su ostala s Vladinog popisa posebno nadziranih tvrtki ostvarili veæu stopu rasta prihoda od rashoda. Osim u Ini, posebno se uspješnim na tom planu ocjenjuje Janaf koji je gubitak od 103 milijuna kuna u 2000. sveo na samo osam milijuna kuna minusa u prošloj godini.

ACI dužan 12 milijuna eura
     Sve te tvrtke na neki naèin se smatraju produženom državnom administracijom pa se tako gleda i na broj zaposlenih u javnim poduzeæima. Uprave tih poduzeæa Vlada je tijekom protekle dvije i pol godine uporno poticala na restrukturiranje, a to se u prvom redu odnosilo na smanjivanje broja zaposlenih i zaustavljanje rasta plaæa. U HŽ-u je u proteklih godinu dana broj zaposlenih smanjen za oko 500. U HEP-u je od 15.910 radnika na platnom popisu potkraj prošle godine ostalo 15.071. Smanjivanje zaposlenosti nije zaustavljeno ni u Ini gdje je lani broj zaposlenih smanjen za još oko 300 ljudi, a i u Hrvatskoj pošti gdje je sada zaposleno oko 12.000 ljudi, godinu dana ranije bilo ih je oko 400 više. No, dok su u 2000. plaæe u javnim poduzeæima u prosjeku rasle 14 posto, tijekom prošle godine rast je ogranièen na 2,3 posto. Ina je praktièki pripremljena za privatizaciju, HEP je na istom putu, Croatia osiguranje takoðer. Vladi se ne može reæi da nije uèinila ništa. Iz financijskih izvješaja za prošlu godinu vidljivo je takoðer da su najveæi pomak ostvarile najveæe državne tvrtke, ali i da su neke male ostale jednako veliki problem kao što su i bile. 
    Primjerice, Vlada uopæe nije dobila izvještaj o prošlogodišnjem radu ACI-jevih marina. Kako se juèer moglo èuti od Duška Mrduljaša, koji je tek odnedavno na èelu Uprave ACI-ja, tvrtka nije obraèunavala amortizaciju u posljednjih šest godina. Za prošlu je godinu iskazan gubitak od približno 10 milijuna kuna, ali ACI je optereæen kreditom od 12,5 milijuna eura. ACI državi duguje obveze, infrastruktura poduzeæa uništena je, meðu zaposlenima vlada apatiènost. Nova uprava nije imala dosta vremena za pripremu sezone, a tekuæe poslovanje nije omoguæavalo ni zamjenu svih dotrajalih pontona.
    Direktor Vjesnika Rikard Pompe istièe da je gubitak tog poduzeæa smanjen za 15 milijuna kuna. Vjesnik sada bilježi manjak od oko 36 milijuna kuna. Pompe, meðutim, kaže da tiskara, koja je u sastavu tog poduzeæa, ne može zaraditi onoliko novca koliko gubitaka stvori list Vjesnik. Naklada lista porasla je 41 posto. List polako izlazi iz krize ali taj je izlazak prespor. Kako je iz Vlade bilo primjedbi na relativno visok prosjek plaæa u Vjesniku gubitašu (Vjesnikove su plaæe pete od vrha u skupini 21 poduzeæa), direktor tvrtke objašnjava da su takve plaæe odraz prava zacrtanih kolektivnim ugovorom. Osim toga, u dnevnom listu se radi sedam dana u tjednu, puno je noænog i prekovremenog rada. Pompe je juèer od Vlade tražio da, s obzirom na to da Uprava ne može sama pronaæi rješenje, konaèni odgovor bude potražen na zajednièkom sastanku s vlasnikom.

Raspravu proširiti na Slobodnu i RH Alan
     Na to je reagirao zamjenik premijera Dražen Budiša. On je, prije svega, primijetio da se Pompeovi podaci ne podudaraju s podacima iz izvještaja za prošlu godinu, prema kojima je Vjesnikova naklada 9270 primjeraka dnevno, dok je prije godinu dana naklada bila 7382 primjerka. Gubici se u tom poduzeæu i dalje gomilaju. - Došlo je vrijeme da Vlada donese zakljuèak o privatizaciji Vjesnika. Više se ne može iz godine u godinu gomilati ovakve gubitke, a da se ništa ne promijeni - rekao je Budiša, tražeæi takoðer da se takva rasprava proširi i na Slobodnu Dalmaciju i na RH Alan.
    Ministar gospodarstva Hrvoje Vojkoviæ nije bio za zadržavanje statusa quo, nego je govorio o razdvajanju Tiskare od lista, te o gašenju ili privatizaciji Vjesnika.
    Šef Vjesnikove Uprave Rikard Pompe na to je pojasnio da se podatak o rastu naklade od 41 posto odnosi na nakladu zateèenu kad je nova uprava stala na èelo Vjesnika. Tome je dodao da uprava kojoj je on na èelu ne može za godinu dana postiæi rast naklade na 40.000 primjeraka.
     Zar poslije dvije godine netko ponovno otvara tu prièu na isti naèin, pitao je ljutito Liniæ. Takav tijek rasprave potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo nije mogao podnijeti a da ne podsjeti na jedan puno stariji zakljuèak Vlade. Dvojeæi nad time što napraviti s Vjesnikom i s Hrvatskom tiskarom, Vlada je puno ranije odluèila da neæe privatizirati list, nego æe zaštititi tu ediciju tako što æe Tiskaru spojiti s poduzeæem u sklopu kojeg je izlazio Vjesnik. Posao nove uprave, podsjetio je Liniæ, bio je dokazati da može ostvariti taj zadatak. Što se dogodilo? Iz državnog proraèuna je u tu svrhu pokupljen novac od poreznih obveznika, a obveze nisu ispunjene. Ako se tako želi raditi, onda se još puno ranije moglo ugasiti list i prodati štampariju, zakljuèio je.
    Liniæ je zapravo svoj stav do kraja pojasnio na primjeru Narodnih novina. Poduzeæe je poveæalo dobit sa 15 milijuna kuna na 17 milijuna, ali sudbina Narodnih novina još je klimava. Vlada je krajem prošle godine odluèila da neæe tvrtku privatizirati, nego je zadužila Ministarstvo gospodarstva da temeljem jednog èlanka Zakona o javnim nabavama pripremi odluku prema kojoj æe Narodne novine tiskati obrasce za sve korisnike državnog proraèuna. Do danas ta odluka nije ostvarena. Nije problem samo u trgovaèkim društvima, nego i u ponašanju državne uprave, poantirao je Liniæ te dodao: - Mi sami ne izvršavamo svoje odluke.
    Nakon trosatne rasprave iskristaliziralo se da se pojedinim, sreæom manjim, državnim tvrtkama, poput ACI-ja i Vjesnika, Vlada mora ponovno vratiti. Ali s obzirom na trenutaène odnose u vladajuæoj koaliciji, teško se nadati nekoj skoroj, a definitivnoj, odluci. Pogotovo ne u sluèaju Vjesnika, dnevnog lista koji je kao medij uvijek bio zanimljiv vlastima i pojedinim strankama. Kako se vladajuæa petorka trenutno ne može dogovoriti ni oko osobe direktora Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, bilo bi naivno oèekivati da bi se lako mogla dogovoriti o tome kome prodati Vjesnik ili, pak, da bi u ovoj situaciji itko preuzeo odgovornost za gašenje lista koji je desetljeæima na tržištu.
    Upravo na tom primjeru može se zakljuèiti da je u gospodarenju državnim tvrtkama Vlada došla do razine uspjeha koju neæe moæi poveæati prije nego što sredi unutarnje politièke odnose. O tome na samoj sjednici Vlade nije bilo govora. Premijer je kao dobar domaæin direktore 21 poduzeæa poslije trosatne rasprave pozvao na zajednièki objed s ministrima. Ali dalji razvoj Vladinih poslova na tom planu ovisiti æe, kao i sve ostalo, o tome što æe šefovi Vlade stranaka zakljuèiti na možda presudnom sastanku u subotu.
Piše Deana Kneževiæ

INA postala solidna tvrtka
    Vlada može slobodno reæi da je za godinu dana od Ine gubitaša postala solidna tvrtka. Inin minus od 428 milijuna kuna u 2000. lani je pretvoren u 720 milijuna kuna bruto dobiti. HEP je blizu 700 milijuna gubitaka smanjio na gubitak od samo 179 milijuna kuna. Croatia Airlines prepolovio je gubitke, unatoè velikom padu prometa nakon 11. rujna prošle godine. 

Galiæev oproštaj
    Prvi èovjek HRT-a Mirko Galiæ izazvao je na juèerašnjoj sjednici Vlade, u kojoj je sudjelovao zajedno s 20 drugih direktora velikih tvrtki u državnom vlasništvu, priliènu zabunu kad je rekao da je to za njega oproštajni susret u tom sastavu. Iako su mnogi pomislili, znaèi li to da se Galiæ povlaèi s HRT-a, nakon svih napetosti i afera iz te kuæe, rijeè je o neèem drugom. HRT, naime, više neæe Vladi podnositi izvještaj kao i druge tvrtke u državnom i pretežno državnom vlasništvu, jer je u meðuvremenu posebnim zakonom od trgovaèkog društva transformiran u javnu ustanovu.
 
   
   

Povratak