Vladu kritiziraju kada kaže da nešto neæe privatizirati, a optužuju za rasprodaju kada kaže da nešto treba privatizirati

30.06.2002.

Gospodarske teme ovih je dana u javnosti zasjenila rasprava o ratifikaciji Sporazuma o nuklearki Krško. No, do ljetne stanke gospodarski resori Vlade trebali su, prema najavama, obaviti mnogo posla od kojega se mnogo oèekivalo. S potpredsjednikom Vlade Slavkom Liniæem razgovarali smo o tim poslovima, prošlotjednoj tematskoj sjednici o poslovanju državnih poduzeæa te sve veæim problemima koji se pojavljuju u državnom proraèunu.
• Nakon prošlotjedne tematske sjednice Vlade u javnosti se mnogo više govorilo o »Vjesniku« nego o nekim drugim poduzeæima s èijim rezultatima Vlada nije zadovoljna a mnogo više zadiru u nacionalne interese, poput Hrvatskih šuma. Kako to tumaèite?
– Vlada je lani odluèila konsolidirati Vjesnik i jasno je rekla da do kraja mandata neæe biti privatizacije i da æemo Vjesnik financijski podržati i konsolidirati. Tada se postavljalo politièko pitanje privatizacije i potrebe za državnim listom. Nakon godinu dana vidimo da je strah od upravljanja politike nad medijem bio neosnovan. Vjesnik ureðuju urednici i novinari, nitko u ovih godinu dana nije pokušao reæi da je politika utjecala na ureðivanje. Naša je dobra želja da financijski konsolidiramo list i da okonèamo prièu koja je poèela kada su se, devedeset i neke, spojili tiskara i list. No, umjesto da imamo Upravu koja je svjesna da je Vjesnik i tiskara i list, da je Vjesnik kuæa kojoj profit treba biti zajednièki, od lista i od tiskanja za druge, mene je osobno razoèarala ponovna prièa o plusu tiskare i minusu lista, zbog kojeg list treba privatizirati, a tiskara može sama za sebe poslovati. Uprava i Nadzorni odbor, koji su izašli s tvrdnjom da je za minus opet kriv list kazuju da Vlada nije postavila pravi Nadzorni odbor, da Vladu nisu dobro razumjeli jer mi govorimo da su Vjesnik i list i tiskara. Ako treba dodatni novac da bi list vratio svoju poziciju na tržištu, o tome se može razgovarati, ali opet dijeliti kompaniju zato što je ona nastala spajanjem - to je razoèaranje. Zanimljivo je da Vladu kritiziraju kada kaže da nešto neæe privatizirati a s druge strane nas optužuju za rasprodaju kada kažemo da nešto treba privatizirati.
• Buduæi da su tu prièu potaknuli i neki vaši koalicijski partneri, spekulira se i o moguænosti da neki raèunaju kako æe u predizbornoj kampanji dobiti podršku izdavaèa kojem omoguæe da kupi tiskaru.
– Jednom smo veæ imali probleme s Tiskom. Moj prvi radni tjedan u Vladi bio je optereæen tvrdnjom da æe se taj tjedan zaustaviti izlaženje tiska u Hrvatskoj, jer neæe biti distribucije. Samo jedna, vrlo tvrda odluka - steèaj, pokazala je kako se može upravljati poduzeæem. Nisam zadovoljan ni s izlaskom iz steèaja Tiska, jer je oèito da se trebalo postaviti odreðena zakonska ogranièenja vlasnièkog udjela u ovakvim monopolnim djelatnostima. Ali, ja se ne optereæujem time jer nikada nije kasno. I sutra se može donijeti odluka da u distribuciji tiska ne može biti vlasništva iznad 25 posto. Isto vrijedi i za tiskaru. Ako imamo tiskaru koja tiska mnoge tiskovine, jer je to mnogo ekonomiènije nego da svaka tiskovina ima svoju tiskaru, treba i te kako paziti da vlasnik te tiskare ne bude jedna tiskovina. Smatram da Vjesnik kao list ne ugrožava ostale tiskovine i to je razlog za odluku Vlade da zadrži vlasništvo nad tom tvrtkom, da nam se ne dogodi ono što se dogodilo s Tiskom.
• Dakle ostaje opredjeljenje SDP-a ali i cijele koalicije s poèetka mandata da se neæe dozvoliti monopolistièka situacija koja se pojavila, na primjer, u Bugarskoj?
– Mislim da se to ne smije dogoditi i da zakonodavac ima moæ da jasno postavi ogranièenja. Ojaèali smo Agenciju za zaštitu tržišne utakmice, imamo šansu da ona postane efikasnija i mislim da s njene strane mora doæi prijedlog zakona o odreðenim ogranièenjima velièine vlasništva u djelatnostima kao što su zajednièka tiskara i zajednièka distribucija tiska.
• Dogovori koalicijskih partnera propadaju sve brže, neki u samo 24 sata. Spomenuli ste probleme s privatizacijom. Mogu li svi koalicijski partneri do jeseni postiæi konaèni dogovor o privatizaciji, buduæi da i sami kažete da se oko privatizacije postavljaju mnoga pitanja?
– Bitne su odluke Vlade, a one su jasne. Proraèun je prošao u Saboru, zna se što se privatizira i što su privatizacijski prihodi. Isto vrijedi i za zakone o energetici i privatizaciji Ine i HEP-a. Sva zakonska procedura, koja se može zaustaviti u Saboru, je prošla. Parlament uvijek može tražiti odgovornost nositelja privatizacijskih procesa vezano za odluke koje donesemo. Oèekujem da æe do kraja godine biti donesena odluka o prodaji 25 posto dionica Privredne banke i privatizaciji Croatia osiguranja a, oko Nove godine, okonèanje razgovora s potencijalnim partnerom u Ini. Želimo otvoriti i proces prodaje sedam posto dionica HT-a zaposlenima na èemu intenzivno radimo.
• Što je s prodajom dionica na otvorenom tržištu, koje su trebale biti jedan od bitnih elemenata oživljavanja hrvatskog financijskog tržišta?
– Problem je u situaciji na telekomunikacijskom tržištu. Ako izaðemo na domaæe tržište, pitanje je koja æe biti vrijednost dionica. Vrijednost dionica koja æe odražavati svjetsku krizu je opasna za rezultate poslovanja HT-a i zato moramo biti oprezni. Ali i sedam posto koje æemo ponuditi radnicima može se pojaviti na tržištu.
• Time æe biti zatvoreni predviðeni prihodi od privatizacije za ovu godinu?
– Da.
• Prihodi i rashodi državnog proraèuna oèito ne idu prema predviðanjima. Može li ova Vlada, kako stvari sada stoje, jamèiti da æe proraèun do kraja godine izvesti bez rebalansa?
– Ne vjerujem jer su se pojavile neke promjene u trošenju nekih ministarstava. Ali pod rebalansom ne podrazumijevam nova zaduženja za neke rashode koje nismo uspjeli ogranièiti ili za nove privatizacije. Rebalans ne bi trebao utjecati na ukupni iznos. To je naša odgovornost prema nekim makroekonomskim velièinama koje smo postavili i moramo ih održati.
• Prije nekoliko mjeseci premijer Raèan je najavio skup mjera koje bi Hrvatskoj u sljedeæim godinama omoguæile veæe stope gospodarskog rasta od sadašnje. Hoæemo li taj skup mjera vidjeti prije ljetne stanke?
– Mislim da je premijer Raèan u biti htio da taj skup mjera pokaže koliko sve institucije – od politièkih preko gospodarskih do znanstvenih i sindikalnih – moraju zajednièki uèiniti ako želimo veæi rast, ako se svi motiviramo u želji da zaista nešto bitno popravimo. Što je vrijeme pokazalo? Sindikati o tome ne razmišljaju, nego traže prava, znaèi imamo problem sa socijalnim partnerom. Ni unutar politike nema tog zajedništva. Bilo kakve promjene u sklopu politike poreza i doprinosa ne prolaze, jer su se javile grupacije poput umjetnika, znanstvenika, profesora, lijeènika, novinara koje im se protive. Željeli smo prije svega prepoznati institucije koje æe zajednièki s nama probati reæi koje su to pretpostavke za rast od sedam posto. Vrijeme je pokazalo da, nakon nekoliko mjeseci pokušaja da to stavimo papir – nismo uspjeli i teško je oèekivati da æe taj papir izaæi.
• Što je s najavljenim paketom mjera protiv sive ekonomije?
– Još nismo ni blizu toga da Vladi predložimo konkretne mjere.
• Gdje najviše škripi?
– U svim segmentima, a Porezna uprava je najbliže u dijelu rješavanja prometa gotovinom. Veæi su problemi u radu na crno, gdje treba nešto bitno promijeniti, a jedna od bitnih pretpostavki su bile stope doprinosa jer se moraju mijenjati kategorije rada. Treæi je problem vezan oko imovine, registracije imovini te neophodnosti da raèunima pratimo upravljanje i održavanje imovine. To je segment koji je daleko od dogovora, kao i èetvrti segment o normama i standardima, koji æe jamèiti kvalitetu proizvoda i usluga na hrvatskom tržištu, i u uvozu i u proizvodnji. To je najteže podruèje. Ali u ovom trenu nije bila želja Vlade da se sve to odmah riješi, jer se to sve neæe riješiti u sljedeæe tri-èetiri godine. Željeli smo detektirati probleme, utvrditi mjere i naèin rješavanja, institucije i rokove. No, i tu je zastoj evidentan.
Sanja Kapetaniæ

Povratak