hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Na HTV-u svaka druga osoba radi bez papira!

18.07.2002.

Ako se bude dosljedno provodio postojeæi Zakon o HRT-u, Mirko Galiæ æe biti posljednji ravnatelj HRT-a. Prema zakonski odreðenom roku, HRT veæ se trebao razdvojiti na dvije samostalne cjeline - Hrvatsku televiziju i Hrvatski radio, a ravnatelj Galiæ tvrdi kako æe sve predradnje za taj opsežni posao biti obavljene do kraja ove godine. Njegov mandat svakako æe obilježiti i investicija u visini od pola milijardi kuna kojom se namjerava digitalizirati program radija i televizije, te dovršiti tri zgrade studija.
   Zbog èega ste na posljednjoj sjednici Vijeæa HRT-a inzistirali na tome da se poništi odluka o imenovanju Željke Markiæ za urednika dnevnih informativnih emisija?
   – Moram li još objašnjavati, i komu, da gospoða Markiæ nije ispunjavala ni jedan od zadanih uvjeta tog radnog mjesta, jer nema traženo fakultetsko usmjerenje niti potrebno urednièko iskustvo. Zbog toga nisam s njom potpisao ugovor o radu; zbog toga sam od Vijeæa tražio da poništi svoju odluku (buduæi da se ne može provesti). Na koncu, zbog toga sam toliko siguran da s moje strane nije bilo nikakvog odstupanja od zakona, da sam mogao tražiti od Vijeæa da poništi svoju odluku.
   Kakve pravne posljedice može imati odluka Vijeæa da se gospoða Markiæ, ipak, razriješi dužnosti?
   – Nikakve! Kako netko može biti razriješen dužnosti koju nikad nije valjano obnašao. Aludirate li na moguæi sudski nastavak prièe, onda znajte da æe sud odvagnuti sve èinjenice, pa i onu da je gospoða Markiæ svo vrijeme bila zaposlena kod jedne vanjskotrgovinske firme, èak je, po vlastitom priznanju, bila na porodiljskom. Zar je u zapošljavanju moguæa bigamija?
   Èlan Vijeæa Ante Èoviæ detektirao je pravnu službu HRT-a i njezina šefa Antu Obuljena kao jednu od kljuènih toèaka iz koje proizilaze svi neposrazumi na HRT-a. Kolika je, po Vašem mišljenju, odgovornost pravne službe?
   – Ako je pravna služba igdje pogriješila, onda to sigurno nije uèinila na sluèaju Markiæ: niti je Pravna služba zavela èlanove Vijeæa, niti ih je uvela u pogrešku. Naprotiv, htjela ih je izvuæi iz pogreške ali Vijeæe nije prihvaæalo prosudbe i sugestije našeg pravnog tima. Naša pravna služba je možda pogriješila u jednom; trebala je od gospoðe Markiæ tražiti da najprije donese sve dokumente, pa da tek onda prijeðe prag ove kuæe. Ona je, za razliku od ostalih urednika, došla na HTV iz druge firme.
   Jeste li odbijanjem potpisivanja tog ugovora i povlaèenjem ugovora o radu Jošku Lokasu otvorili Pandorinu kutiju na HRT-u? Hoæete li inzistirati na tome da svaki zaposlenik ispunjava sve formalne uvjete za obavljanje posla?
   – Ako æemo u strahu od Pandorine kutije produžavati s praksom koja je dosada punila kutiju opasnim sadržajima, onda æemo stvarati nova zla. Ako me vi to prometejski savjetujete da ne diram kutiju, ja æu se, ipak, prikloniti Epimeteju, pa makar iz kutije izišla sva zla. Jednom u ovom našem sustavu HRT-ovskih kadrova treba prekinuti s primanjima i s promocijom ljudi po stranaèkim, zavièajnim, rodijaèkim i sliènim neprofesionalnim kriterijima.
   Koliko ljudi radi na HRT-u, a ne ispunjava propisane uvjete?
   – Na to, dakle, ciljate! Da, na HRT-u ima dosta, previše (skoro svaki drugi, koliko su mi rekli) ljudi koji nemaju "papire". Ali, u tom je podatku skupljena barem 30-godišnja povijest radija i televizije, grijesi politike koje su vladale, propusti ljudi koji su upravljali, slabosti države i sistemi... Ne možete to naslijeðe promijeniti preko noæi. I nemojmo biti nepravedni prema ljudima koji imaju iskustvo vrijedno koliko i diplome.
   Jesu li novinari u tom smislu bili izuzetak, koliko njih ima visoku struènu spremu?
   – Nisu novinari bili izuzetak, i oni su bili podvrgnuti selekciji u kojoj politika nije imala manji utjecaj od struke. Bila su takva vremena; ne možemo mijenjati prošlost, možemo stvarati drukèiju buduænost. S tim sam uvjerenjem od prvoga dana nametao kriterije profesije, vladavinu znanja i poštovanje struke. Bez visoke struène spreme, znanja barem jednog svjetskog jezika i položene audicije, nitko ne može biti primljen u stalni radni odnos.
   Imate li Vi, kao ravnatelj, pravo subjektivne procjene u provedbi zakona i drugih propisa, tako da u odreðenim sluèajevima ne inzistirate do kraja na poštovanju svih uvjeta, kao u sluèaju urednika Branka Schmidta i Zorana Margetiæa kojima ste potpisali ugovore o radu iako ne ispunjavaju uvjete?
   – Tko može biti izvan ili iznad zakona? Ravnatelj je, po definiciji, èuvar zakona i njemu bi posljednjem bio dopušten subjektivizam. Ili stvarno mislite da se Branku Schmidtu rad na tolikim filmovima i TV dramama ne može priznati kao dostatno iskustvo za voðenje umjetnièkog programa, a Zoranu Margetiæu honorirati rad na Briljanteenu ili Dizalici kao uvjet da može voditi djeèji program. Nemojmo miješati kruške i jabuke jer æemo sakriti pravi problem. Nisam ja predlagao ni Schmidta ni Margetiæa: jedino ne pristajem da se oni upotrebljavaju da bi se poslije relativizirali kriteriji za imenovanje urednika programa i dokazivala moja tobožnja nedosljednost. Ako nedosljednosti ima, nije na mojoj strani.
   Puno se govori, èak to èine i neki urednici HTV-a, da puno ljudi ništa ne radi, èak neki i ne dolaze na posao, a primaju plaæe. Je li to moguæe?
   – Svi govore o viškovima, o dobro plaæenim neradnicima, dakle o sistemu koji podržava loš rad. Ali, gdje su viškovi, gdje su neradnici s imenom i prezimenom? O tome svi šute. Ja mjesecima ne vidim Mirjanu Rakiæ na ekranu, tj. u programu; još mi nitko nije podnio prijavu protiv nje da ništa ne radi. Postoje, dakle, i takvi sluèajevi "nerada". Zato kažem: razdvojimo stvarni nerad od nametnutog nerada, prave neradnike od "neradnika" koji su to postali bez svoje volje. Jedno mi se èini sigurnim - takva se razlika mora napraviti. Vodstvo kuæe stvara pojaèava pravne instrumente - pravilnik o radu, plaæama i drugo, a ostalo æe morati napraviti ljudi iz drugog i treæeg plana. Tamo vlada oportunizam, pa neradnici nemaju imena i prezimena. Do danas mi nitko nije prijavio novinare da ne dolaze na posao, a na prijave izvan programa reagirao sam i otkazima.
   Može li i kako ravnatelj HRT-a utjecati na program radija i televizije?
Na Skupštini Eurovizije, poèetkom ovog mjeseca u Napulju, ja sam bio jedini od èelnih ljudi nacionalnih radio-televizijskih kuæa, predstavljen kao "glavni menadžer". Svi drugi su ili glavni direktori ili predsjednici. Razlika u tituli izražava razliku u statusu i u ovlastima; svi moji kolege u drugim zemljama imaju pravo imenovati svoju ekipu, ukljuèujuæi i direktore programa. Kod nas su program i poslovanje razdvojeni kineskim zidom da bi se osigurala što veæa samostalnost programa. Ako se to u demokratskom smislu može pravdati, u poslovnom pogledu ne može se razumijeti. Kako netko može odgovarati za poslovanje ako nema utjecaj na osnovni proizvod, a u našem sluèaju to je program.
  Zbog èega se kasni s razdvajanjem HRT-a na radio i televiziju?
  – Zakon je predvidio rokove, ali zakonodavac ih prvi nije poštovao: Upravno vijeæe HRT-a je konstituirano s èetiri mjeseca zakašnjenja, pa je zbog toga i Statut HRT-a usvojen u Saboru s èetiri mjeseca zakašnjenja. Zbog toga je i odvajanje Odašiljaèa i veza provedeno otprilike èetiri mjeseca kasnije nego što je predviðeno. Mi smo, dakle, èetiri mjeseca u minusu, a kako ljetni mjeseci nisu plodni za tako suptilne operacije, vjerojatno æe se kasniti i dodatnih dva mjeseca da bi se radio i televizija odvojili na pravedan naèin. Prije svega, teško je odrediti kriterije raspodjele prihoda, osobito pristojbe. Može se oèekivati da æe u tom dijelu razdvajanja doæi do odreðenih napetosti, a možda i potresa. Zato treba napraviti takvu razdiobu koja æe omoguæiti i radiju i televiziji da mogu stabilno funkcionirati.
  Tijekom javnih rasprava o stanju na HRT-u moglo se èuti i kako je vama u interesu da se Zakon o HRT-u ne provodi jer na taj naèin do daljnjeg ostajete ravnatelj. Kako to komentirate?
  – Kao zloèestoæu. Ravnatelj HRT-a nije mjesto za koje bi se trebalo toliko otimati da se, "radi oèuvanja stolice", èak suspendira zakon. Meni sigurno nije cilj da opstruiram zakonske obaveze zato da bih koji mjesec dulje ostao u ovoj fotelji, koja je još uvijek vruæa i nestabilna. Moj jedini motiv je da projekt razdvajanja dovedem temeljito do kraja. A što æe biti poslije s radijom i televizijom, kakvi æe biti njihovi odnosi - to je najviše stvar volje vlasnika i zakonodavca.
   Praktièki od imenovanja nove glavne urednice Jasne Ulage-Valiæ, kada se piše i govori o HTV-u, govori se uglavnom o nekakvim skandalima, a puno manje o programu. Zaslužuju li, po vašem mišljenju, hrvatski pretplatnici ovakvu televiziju?
   – HTV ne daje gledateljima loš program na tri službena kanala. Naš je problem tzv. èetvrti kanal; ono što se u drugim medijima piše o televiziji. Ponekad smo sami krivi za to jer ne znamo zatomiti taštinu, a vi ste, i to vam ne zamjeram, uvijek koncetrirani da na televiziji tražite skandale. Nitko ne piše o našem poslovanju i investicijama, a poput topa u novinama odjekne neka urednièka ili novinarska izjava. Stanje u ovoj kuæi je znatno bolje od slike koja o njoj postoji u javnosti.
   Ipak, ne možete poreæi loše stanje u kuæi. Što je, primjerice, sa zahtjevom Urednièkog kolegija HTV-a u kojem se tražio trenutni otkaz glasnogovorniku Krešimiru Macanu?
   – Sukoba i sporova ima u svakoj kuæi. Televizija se, na žalost, od drugih razlikuje po tome što ništa ne može zadržati za sebe. U sluèaju glasnogovornika Macana napravljena je jedna elementarna pogreška; išlo se u javnost sa zahtjevom za otkaz prije nego što se provjerilo što je stvarno skrivio. Za instituciju izvanrednog otkaza moraju postojati jaki razlozi. Zato sam formirao povjerenstvo kojemu je na èelu bio Jerko Vukov; ono je ispitalo cijeli sluèaj i došlo do zakljuèka da ne postoje nikakvi elementi za izricanje bilo kakve mjere.
   Je li toèno da je ugovor izmeðu HRT-a i "The Best MTM-a" nezakonit buduæi da prije potpisivanja nije bio raspisan javni natjeèaj?
   – Mi smo s The Best MTM-om uspostavili dobre poslovne odnose koji su pravno znatno èistiji od onih koji su prije postojali. Kad sam došao na mjesto ravnatelja, ugovor s The Best MTM-om zasnivao se na zastupanju marketinškog vremena kao nadoknade za korištenje licencije. Mi smo, pak, procijenili da je pravno korektnije i za kuæu rentabilnije da izravno plaæamo licenciju i sami koristimo marketinško vrijeme. Sada se našao neki mudrac da nas napadne. Kakav javni natjeèaj? Pa, ne postoje dva Milijunaša!

Razgovarao Predrag PEPIÆ
Snimio Denis CERIÆ
    
ALKA

  Kakav stav, prema Vašem mišljenju, treba zauzeti prema ovogodišnjoj Sinjskoj alci?
  – Alka je tradicionalno i televizijska priredba. Meðutim, ove godine Alka je lišena dviju stalnih okolnosti. Prvo, iz ovogodišnje alkarske momèadi iskljuèena su trojica alkara koja imaju više pobjeda nego svi ostali alkari zajedno. Alka je time izgubila dio natjecateljske draži. Zamislite reprezentaciju Brazila bez Ronalda, Rivalda i Ronaldinha. To ne bi bio atraktivan Brazil, njihov bi selektor dobio otkaz. Druga nova okolnost je što Alka nakon èetrdesetak godina nema pokrovitelja u instituciji predsjednika države. To automatski ne spušta Alku u rang lokalne ili provincijske priredbe, ali neki potezi i odluke koje su se kasnije donosile, gotovo da lokaliziraju znaèenje Alke. Od poèetka sam bio za to da se Alka prenosi i da se taj prijenos veže uz opæi tijek dogaðaja koji se odvijaju uz Alku. Ni sada mi se ne èini da treba odustati od prijenosa. Ali moje je mišljenje da æe ovogodišnji prijenos trebati prilagoditi tim novim okolnostima, pa treba procijeniti što æe se emitirati u izravnom prijenosu, a što u reportažama i informativnim emisijama. Meni je žao da je Alka dovela sebe u pitanje. No, ipak, želim vjerovati da æe svi ljudi koji vode, i osobito oni koji vole Alku naæi izlaz. Meðu one koji vole Alku zasigurno spada i vodstvo ove kuæe.

JESENSKA SHEMA

  Zbog èega je ove godine prihvaæena jesenska programska shema HTV-a za razdoblje samo do kraja godine, kada je dosadašnja praksa bila da se shema odnosi za razdoblje do 30. lipnja iduæe godine?
  – Zato što smo se odluèili da do 15. studenog donesemo i poslovni i programski plan za cijelu iduæu godinu. Prvi put æe se, dakle, plan za iduæu godinu donijeti do kraja tekuæe godine. A da biste imali valjan poslovni plan, potreban je i programski plan jer je naš osnovni proizvod program. Odnos izmeðu program i poslovanja je odnos izmeðu pokrivaèa i onoga koji spava. Ne možete se pružiti dulje nego što se možete pokriti.

Povratak

AKTUALNO