Stop neradnicima!

22.08.2002.

Jedno interno istraživanje provedeno na Hrvatskoj televiziji pokazalo je da samo 30 posto zaposlenih novinara proizvodi èak 70 posto programa. Na HRT-u je zaposleno 3500 ljudi, za koje je samo prošle godine pod stavkom "troškovi osoblja" izdvojeno preko 330 milijuna kuna. Kao primjer neracionalnog trošenja novca za plaæe svojih novinara, na Prisavlju istièu primjer HTV-ova dopisništva u Širokom Brijegu. U tom hercegovaèkom gradiæu HTV ima èak šest novinara i dvije tajnice u stalnom radnom odnosu za èije se plaæe godišnje izdvaja preko milijun kuna. Za razliku od ostalih HTV-ovih dopisništava, Širokobriježani ne rade lokalnu panoramu, tako da, izuzev novinara Miljenka Karaèiæa, prosjeèni gledatelj HTV-a teško da je ikada èuo za imena ostalih novinara. Neki urednici smatraju potpuno nenormalnim da HTV uopæe ima dopisništvo u Širokom Brijegu, a kamoli da još zapošljava toliko ljudi. "Ako veæ imamo svoje dopisništvo u Bosni i Hercegovini, onda je potpuno razumljivo da to bude u Sarajevu", kazao nam je jedan od HTV-ovih urednika.
Iskreno govoreæi, ovakav nesrazmjer izmeðu broja zaposlenih i njihove efektivnosti nije problem samo HTV-a. Sa sliènim se problemima susreæu više-manje sva državna poduzeæa. Meðutim, razlika izmeðu njih i HTV-a jest u tome što na HTV-u do sada nije postojao efikasan mehanizam kojim bi se stalo na kraj lijenèinama i neradnicima. Na HTV-u još uvijek nije regulirana nikakva norma koju zaposlenik mora ispuniti tijekom mjeseca, niti postoji bilo kakva evidencija dolazaka na posao. No, sudeæi prema nekim najavama, èini se kako sadašnja Uprava HRT-a i programsko vodstvo HTV-a, unatoè brojnim razilaženjima, žele zajednièki ovakvoj praksi konaèno stati na kraj.
Programsko uredništvo veæ æe za desetak dana poèeti s evidentiranjem dolazaka zaposlenika na posao. Od 1. rujna svaki æe se novinar prilikom dolaska na posao morati prijaviti tajnici, a isto æe morati uèiniti i prilikom odlaska s posla, te æe pri tom upisati što je tog dana radio. Ovom birokratskom mjerom nitko nije zadovoljan, ali kako kažu urednici, to je na žalost, jedini naèin da se ljude natjera da poènu dolaziti na posao. Urednici su svjesni kako HTV nije "tvornica obuæe", te da novinari èesto na terenu skupljaju informacije za obradu neke teme, pa zato neæe inzistirati na tome da se svaki novinar u toèno odreðeno vrijeme prikaže na Prisavlju, ali æe zahtijevati pojašnjenje izostanka s posla. S obzirom na to da urednici ne mogu nikome dati otkaz ili izreæi bilo kakvu drugu disciplinsku mjeru, oni æe striktno provoditi Zakon o radu, te æe, primjerice, ako netko ne doðe na posao tri dana zaredom, istog novinara prijaviti Upravi, odnosno ravnatelju u èijoj je nadležnosti izricanje disciplinskih mjera. U uredništvu istièu kako æe u svim buduæim potezima inzistirati na striktnom poštovanju zakonskih odredbi.
Dok uredništvo priprema uvoðenje evidencije dolazaka na posao, Uprava HRT-a istodobno radi na novoj sistematizaciji, odnosno vrednovanju posla. Prema nekim najavama, sistematizacija bi trebala biti gotova ove jeseni, a njome æe se konèano, pokušati stimulirati rad zaposlenika, te æe se plaæe na HRT-u ubuduæe isplaæivati u skladu s obavljenim poslom. Ovim mjerama pokušat æe se stimulirati novinare da više rade jer trenutaèno, bez obzira radili ili ne, svaki mjesec dobivaju istu plaæu. Nova sistematizacija rada sigurno æe dobiti svesrdnu podršku onih novinara na èijoj su grbaèi godinama preživljavali razni paraziti jer æe se njihov rad napokon poèeti cijeniti i pravilno valorizirati. One druge, pak, nitko ne treba žaliti. Njima je bilo lijepo dok je trajalo, a trajalo je predugo.
Dosadašnjom situacijom na Prisavlju posebno su ogorèeni nadležni urednici koji tvrde da se na televiziji godinama provodila negativna selekcija kadrova. Zbog toga se èesto dogaða da moraju preoptereæivati kvalitetne novinare, dok s druge strane, jednostavno ne znaju što da rade s nekompetentnim i nekvalitetnim novinarima.
"Mi se s tim problemom susreæemo svaki put kada ekipa treba hitno iziæi na teren. Dvojimo treba li na zadatak poslati kvalitetnog novinara koji je ionako veæ preoptereæen ili, pak, poslati novinara koji praktièki ništa ne radi i za kojeg smo sigurni da æe loše obaviti posao", požalio se jedan od urednika. U ovakavim situacijama, nadreðeni se urednici, prirodno, odluèuju za novinara koji æe im donijeti kvalitetan prilog. No, u tom se sluèaju doista postavlja pitanje, što napraviti s ljudima u koje niti urednici nemaju povjerenja? Iz Uprave poruèuju kako je moguæe takve novinare preraspodjeliti na neka druga radna mjesta ili im èak, otkazati ugovor o radu. Ali, naglašavaju, prije toga treba argumentirano dokazati njihovu nesposobnost.
"Uprava HRT-a æe podržati svaku racionalizaciju koja se tièe maksimalne uposlenosti i utvrðivanja broja potrebnih ljudi za program. No, prije toga potrebno je dati posao svim ljudima jer miljenici i podobni jednih ne mogu biti krivci za nerad drugih. Mi æemo poduzimati disciplinske mjere samo na temelju èvrstih argumenata koji dokazuju da zaposlenik nije dolazio na radno mjesto ili da je odbio zadatak ili pak, da je nesposoban za obavljanje svog posla, istaknuo je bliski suradnik ravnatelja Mirka Galiæa koji je želio ostati anoniman.
Èini se da bi upravo ovo "puhanje na hladno" Uprave mogao biti kamen spoticanja za provoðenje bilo kakve koordinirane i efikasne akcije protiv nerada na HTV-u. A s obzirom na to da je Zakon potpuno odvojio njihove ovlasti za uspješnu borbu protiv ljenèina i nesposobnih, više od svega bit æe potrebna njihova meðusobna suradnja. Razilaženje u mišljenjima može se vidjeti i na primjeru novinarke Silvije Luks za koju je programsko uredništvo tražilo izricanje disciplinske mjere, dok Uprava smatra takav zahtjev neutemeljenim. Ravnatelj HRT-a, Galiæ do sada je potpisao nekoliko otkaza ugovora o radu zaposlenicima u popratnim tehnièkim službama, dok još uvijek ni jedan novinar nije sankcioniran zbog nedolaska na posao. Zapravo, programsko uredništvo je Upravi do sada podnijelo prijavu samo protiv novinara Smiljka Šagolja koji, prema njihovim informacijama, veæ nekoliko godina ne dolazi na svoje radno mjesto u splitsko dopisništvo HTV-a, iako cijelo to vrijeme redovito prima plaæu. Prijavu protiv Šagolja trenutaèno razmatra Pravna služba HRT-a nakon èega æe biti proslijeðena ravnatelju Galiæu koji æe, eventualno, izreæi disciplinsku mjeru protiv novinara.

Piše Predrag PEPIÆ

Povratak