Što su izvještaji nervozniji, to je lakše od srdele napraviti kita

24.08.2002.

ZAGREB, 23. kolovoza - Hrvatsko-slovenski odnosi, posebno uèestali incidenti u Piranskom zaljevu, odražavaju se i na medije. No dok je manje-više poznato kako domaæi mediji prate te dogaðaje, relativno je nepoznato što pišu slovenski. Naravno, i u slovenskim su medijima u posljednje vrijeme prisutni povjesnièari, geografi, struènjaci za meðunarodno pravo, politièari, ribari i drugi koji tumaèe kome pripada koji dio Piranskog zaljeva.
Najtiražniji i najutjecajniji slovenski dnevnik Delo u svojoj je »Sobotnoj prilozi« 17. kolovoza velik prostor posvetio krizi odnosa izmeðu dviju država. Božo Repe u tekstu »Povratak Tuðmanova sindroma?« analizira te odnose.
Najnovije izjave predsjednika saborskog Odbora za vanjsku politiku Zdravka Tomca usporeðuje s izjavama o hrvatsko-slovenskim odnosima predsjednika Franje Tuðmana.
Repe piše da je za Hrvatsku najproblematièniji jedan od prvih ugovora izmeðu Hrvatske i Slovenije - ugovor o postojanju administrativnih granica prije 25. lipnja 1991. Kad se tome pridodaju sadašnji ribarski sporovi i »nepriznavanje veæ parafiranoga sporazuma o granici, padaju svi hrvatski argumenti. Današnji hrvatski politièari to vrlo dobro znaju, a prikrivaju javnosti«.
Repe se osvræe i na, u posljednje vrijeme sve èešæe spominjanu, arbitražu »koja bi za Hrvatsku bila vjerojatno neugodna«. Naime, »parafirani sporazum dviju vlada o granici odredio je kriterij ispod kojega ni jedna arbitraža ne bi mogla iæi«. Navodi i slabiji položaj Hrvatske u odnosu na Sloveniju u meðunarodnoj zajednici, a Romano Prodi je jasno dao do znanja na èijoj je strani loptica u hrvatsko-slovenskim odnosima.
Repe zakljuèuje da najkraæi put iz Hrvatske u Bruxelles vodi preko Slovenije, a hrvatska politièka elita treba odluèiti izmeðu balkanskog i europskog naèina rješavanja problema. Navodi da i Sloveniju i Hrvatsku pritišæe Italija, a u ovakvoj situaciji ne vidi moguænost strateškog partnerstva. Je li nekoliko èetvornih metara mora, za državu koja ima jednu od najduljih i najljepših obala u Europi, cijena koju najliberalnija vlada u Hrvatskoj u prošlih 10 godina nije sposobna platiti, pita se Repe.
Iza ribara je Zagreb, a iza Zagreba...
U istom broju Rok Praprotnik u tekstu o incidentima u Piranskom zaljevu piše da je slovenska policija nadzirala Piranski zaljev u SFRJ, a od 2000. hrvatski policajci sve èešæe zadiru u podruèje nadzora slovenske pomorske policije.
Najbrži bi naèin rješavanja problema, smatra Praprotnik, bila ratifikacija lani parafiranoga sporazuma o granici, ali kako to nije realno oèekivati, trebao bi profunkcionirati Sporazum o pograniènom prometu i suradnji. Meðunarodna arbitraža je najslabija i najdugotrajniji naèin rješavanja problema, zakljuèuje Praprotnik.
Boris Šuligoj u Delu od èetvrtka piše da se istarski ribari ne bi usudili zveckati bombama u srcu Europe kada ne bi imali zaštitnike u Zagrebu, koji se pak ne bi usudili kumovati takvim prijetnjama kad ne bi imali šaptaèe po Europi. Meðu takve, oèito, Šuligoj ubraja koruškog državnog poglavara Jörga Haidera koji smatra da je Hrvatska spremnija za Europu nego Slovenija.
Trenutaèna situacija odražava granice izmeðu »europske škole strpljivosti, popuštanja i trgovanja i krutog balkanskog stila«. Šuligoj u tekstu izražava i nezadovoljstvo slovenskom diplomacijom.
Za novinara Financa Marka Crnkovièa rijeè je o banalnoj meðususjedskoj prepirci o tome gdje æe stajati neki bezvezni plot koji ne zanima nikoga osim onih koji sluèajno žive uz taj plot.
Crnkoviè ne zaobilazi ni ulogu medija, koji najprije izvješæuju, a izvještaji postaju sve nervozniji. Zatim slijede komentari koji postaju sve teži, nepopustljiviji, navijaèki, demagoški i populistièki, iako se ne propušta kritizirati vlastitu vanjsku politiku. »I prije nego je ribar iz mora potegnuo mrežu, veæ je iz srdele nastao kit«, piše Crnkoviè. Posljednjih se dana mnogo piše i o Jožku Jorasu. Gorazd Bohte u Delu piše da je Joras svojom »lukavom strategijom« Hrvatskoj zabio gol. Naime, Jorasovim zatvaranjem hrvatske su vlasti zapravo pokazale da parafirani Nacrt sporazuma o granici vrijedi iako ga stalno negiraju. Slovenija se mora od Jorasa distancirati, ali mu mora biti zahvalna na tvrdoglavom nepriznavanju suvereniteta u Mlinima, zakljuèuje.
Zanimljivo je da vjerojatno najutjecajniji slovenski tjednik Mladina ne posveæuje mnogo prostora Piranskom zaljevu.
Tihomir Ponoš

Povratak