Kad kavansko ubojstvo postane visoka politika

31.08.2002.

Polaznicima škole zadnjeg dana govorio je i zamjenik naèelnika Opæine Gvozd Vlado Gabriæ. U Gvozdu je na vlasti SDP koji od 15 ima 8 vijeænièkih mjesta, no nakon izbora neke su novine o tomu izvijestile s naslovom "Sva vlast Srbima", što je klasièan primjer netoène informacije. Kada se ubrzo nakon izbora dogodilo u Gvozdu klasièno kavansko ubojstvo, nakon kojega su nastali nemiri, a lokalna vlast izišla pred prosvjednike sa zakljuècima meðu kojima je bio i onaj o potrebi razoružanja svih graðana, jedan je novinar napisao: "U Gvozdu treba razoružati 4000 Srba."
Bio je to novi povod za podizanje tenzija, ponovno isprovociran neistinitim informacijama, istakao je donaèelnik opæine. Naime, u Gvozdu trenutaèno živi oko 2600 domicilnih Srba i oko 1300 useljenika iz sjevernozapadne Bosne. Na tim primjerima, donaèelnik spomenute opæine pokušao je apostrofirati ulogu medija u oblikovanju javnog mnijenja i afirmaciji suživota.
U raspravi koja je potom otvorena o generalnoj temi što je problematizirana proteklih dana u Solarisu, istaknuta je potreba, a koju je HHO odredio i kao svoj prioritetan cilj u iduæem razdoblju, da se donese poseban zakon o pravu na informiranje i dostupnost informacija. Rijeè je o pravu koje pripada svim graðanima, uz odreðene restrikcije i precizno definiranje informacija koje s razlogom ne mogu biti javne, ali i obvezu zaštite privatnosti.
Inaèe, informacija je danas kod nas privilegija: prije svega onih koji njome po prirodi posla raspolažu, a potom i u odreðenoj mjeri medija. Ono što je bitno, zakljuèeno je zadnjeg dana rada Ljetne škole HHO-a, jest objavljivanje èinjenica koje je legitimno komentirati i na posve subjektivan naèin. Ako zaživi spomenuti zakon, ocijenjeno je, izvjesno je da æe biti ošteæeni politièari, jer dok biraèi nemaju uvida u informacije, s njima se lakše manipulira.

D. BLAŽEVIÆ

Povratak