Zaustavite Internet

09.09.2002.

... Oni tvrde da bi se objavljivanjem popisa invalida i stupnja invalidnosti iznijeli privatni podaci, a u pozadini svega naziru politièku igru. No, odluka o tome hoæe li ti podaci biti dostupni javnosti ili ne, ne može biti Hvidrina. Naime, sutra bi po istom obrascu netko drugi mogao odluèiti blokirati neku drugu tiskaru tvrdeæi da netko pokušava objaviti privatne podatke.
Izjava predsjednika osjeèke Hvidre Miljenka Kolobariæa da je Osjeèkom domu ponuðena financijska naknada zbog materijalne štete, ne mijenja ništa na stvari. Uz ostalo, porezni obveznici ne financiraju rad Hvidre zato da bi ona izdavaèu plaæala neizlaženje novina.
Istodobno taj pokušaj neobjavljivanja u današnje vrijeme djeluje koliko zastarjelo toliko i skoro romantièno. Kako bi, naime, Hvidra - ili bilo tko drugi - sprijeèio objavljivanje bilo kakvih podataka na Internetu? Koga i kako blokirati u tom sluèaju?
Privatna inicijativa blokiranja novina zbog objavljivanja privatnih podataka ukazuje na nesreðenost toga što se u Hrvatskoj može i mora objaviti, a u kojim sluèajevima treba zaštiti neèiju privatnost. Zakonsko reguliranja tog podruèja tek se oèekuje, a dokle god se to ne dogodi svatko æe moæi prièati o ugroženoj privatnosti i svatko æe se moæi, ako ima dovoljno vremena i novaca, ponašati u skladu s izrekom »zaustavite Reuters«.
U Osijeku se netko pokušao izboriti za pravo koje je zakonski regulirano u demokratskim društvima (zaštita privatnosti), ali je to pokušao uèiniti na nedemokratski naèin. U demokratskim društvima, naime, pravila igre odreðuju ustav, zakon i tri grane vlasti - zakonodavna, izvršna i sudbena. Ta pravila igre provode oni koji su za to ovlašteni, a njihova provedba ne ovisi o procjeni i slobodnoj volji grupe graðana.
Nije se u Osijeku dogodilo kršenje samo medijskih sloboda, nego se netko pokušao - možda i u dobroj namjeri - staviti iznad, a time i izvan zakona. Dokle god æe se takvo ponašanje prakticirati, stradat æe neèije slobode. Danas medijske, sutra tko zna èije.

Povratak