Veæina se gledatelja slaže s Mikuljanovom smjenom

12.09.2002.

Baš se ni u èemu ne slažem s dva teksta Branka Vukšiæa u Vjesniku, u kolumni »Glavom kroz ekran«, onima od 6. rujna (»Umjesto Mikuljana trebalo je otiæi Vijeæe«) i 7. rujna (»Dvije nove farse na Prisavlju«), u kojima on krajnje navijaèki brani Miroslava Mikuljana, urednika Dokumentarno-povijesnog programa Hrvatske televizije, u povodu njegove smjene s te dužnosti, a obasipa drvljem i kamenjem glavnu urednicu Jasnu Ulagu-Valiæ i Vijeæe HRT.
Vukšiæu se Mikuljan »doima kao planina prema krtiènjaku izrovanom taštinama prisavskih antitalenata«. Na prigovore da je Mikuljan emitirao emisije koje su profesionalno i politièki promašaji, odgovara da je on (Mikuljan) omoguæio da se vidi i druga, »pa taman i pogrešna«, druga strana medalje. I tako redom.
Ne branim glavnu urednicu Jasnu Ulagu-Valiæ. Više sam puta kritièki pisao o njoj. Posebno o tome što je u svibnju dopustila dvosatni prijenos iz Bleiburga gdje se dogodio proustaški incident, te što je zabranila Latinovu emisiju u kojoj se tražila zakonska zabrana profašistièkih i proustaških provokacija.
A i inaèe sam kritièan na bezbojnost i nedoreèenost mnogih informativnih emisija i programa u kojima se, bez jasna stava o idejno-politièkom kontekstu društvenih pojava u nas i u svijetu, iznose stajališta suprotna temeljnom usmjerenju Republike Hrvatske, kao demokratske i proeuropske zajednice.
Demokracija se, kako se èini, formalno shvaæa kao sajmište za sve politièke opcije, pa i one krajnje ekstremne, protivne našem ustavnom poretku. To naše ljude, pogotovo milijunsko gledalište televizijskih programa, zbunjuje. Odatle i mnoge nedoumice u javnosti. Plod su nezrelosti urednika naših programa.
Promatrano u tom svjetlu, neke Mikuljanove emisije posljednjih godina, za bivše i sadašnje uprave HRT, izazivale su oštre reakcije u demokratskoj javnosti.
Dopustiti, na primjer, da bez uvodnog komentara stanovita Kata Perekoviæ u jednosatnoj emisiji prièa o svojem usponu u ustaškoj mladeži i kasnije u ženskoj grani ustaškog pokreta za vrijeme NDH, uz snimke povorke te mladeži pred Paveliæem na Markovu trgu s uzdignutim rukama na fašistièki naèin, alla romana, može samo urednik koji ili nema pojma o programskoj politici u demokratskoj Hrvatskoj ili pak je možda i sâm pristran u tom pogledu.
Demokratski nastrojen èovjek ne bi to uèinio. Mikuljan nije reagirao ni na javnu kritiku u Vjesniku, nego je reprizirao tu emisiju.
A što tek reæi za jednosatnu emisiju u kojoj bivši Paveliæev pukovnik, kao gost programa, podrobno prièa o tome kako je, kao ekspert za borbu protiv hrvatskih partizana, pouèavao i vježbao ustaške jedinice.
I tu je emisiju Mikuljan reprizirao veæ na poèetku 2000. godine, odmah poslije parlamentarnih izbora, što se tada shvatilo kao njegov prkosni izazov novoj demokratskoj vlasti.
I takav je èovjek kasnije ponovno izabran za urednika programa.
Bila je to velika pogreška Jasne Ulage-Valiæ. Prosvjed dr. Ive Goldsteina, èlana Vijeæa HRT, samo je normalna reakcija na stanje u Dokumentarnom programu, na stanje nametnuto shvaæanjima i postupcima urednika Miroslava Mikuljana.
Ne opravdavaju Miroslava Mikuljana ni mnoge korektne emisije o društvenim pojavama i povijesnim dogaðajima, pa ni one o stradanju hrvatskih Židova za vrijeme NDH.
Istina, one su emitirane u posljednje dvije godine na zahtjev organizacija i pojedinaca izvan kuæe kao i pojedinih urednika unutar kuæe. No, znajuæi tko je na èelu programa, stalno se strahovalo kad æe se, kao tobože oblik medijske slobode izražavanja, ponovno pojaviti velièanje druge, proustaške struje.
To se i dogodilo veæ u svibnju ove godine, poslije Bleiburga, kad su u dokumentarnoj emisiji progovorili i istaknuti ustaški èelnici.
I što i kako dalje s takvim urednikom? Ne ulazim u razloge što ih je na sjednici Vijeæa HRT navela Jasna Ulaga-Valiæ, ali, siguran sam, da se demokratska javnost i velika veæina gledatelja HTV slaže s odlukom Vijeæa da se Mikuljana zamijeni drugim urednikom.
On na Vijeæu veli: »Uz mene je javnost«. Koja javnost, pobogu? Ona koja je likovala gledajuæi proustaške emisije?
Pred Dokumentarno-povijesnim programom veliki su zadaci. Prema mojem sudu, valjalo bi obraditi, meðu ostalim, i sljedeæe dvije velike teme iz novije hrvatske povijesti, one o hrvatskom antifašizmu za Drugoga svjetskog rata.
Prva, 60. obljetnica formiranja Kalnièkog partizanskog odreda velike slobodne zone od Varaždina do Virovitice u dužini sto kilometara, o èemu je nedavno izašla posebna monografija, o kojoj, nažalost, središnji hrvatski listovi još nisu objavili ni slova, i druga tema, skora 60. obljetnica vješanja šesnaest hrvatskih intelektualaca, ustaških talaca, u zagrebaèkoj Dubravi 1943. godine.
I o tome je ovih dana objavljena monografija.
A uskoro je i 60. obljetnica odlaska Nazora i Gorana Kovaèiæa u partizane.
Autor je novinar i publicist iz Zagreba.

Povratak