Sapunica bez smisla

14.09.2002.

Na stranu èinjenica je li ta smjena politièka ili ne i je li uopæe opravdana. Na stranu i to ima li glavna urednica pravo smijeniti èlana svog urednièkog tima bez objašnjenja ili uz pravovaljane dokaze i treba li zapravo razmisliti o smjeni još nekih ljudi. Stvar je u tome da svakog mjeseca litru mlijeka, kilogram kruha, pola kilograma mesa i dvije naranèe (što je otprilike protuvrijednost televizijske pretplate) dajemo u džep ljudima koji su sposobni od banalne stvari stvoriti skandal. I tako gotovo iz mjeseca u mjesec.
    Znaju li svi, od Osijeka do Dubrovnika, tko je novi i je li uopæe smijenjen voditelj službe za uzgajanje šuma u javnom poduzeæu Hrvatske šume ili u Upravi šuma u Gospiæu? Ili tko je 'capo' od lož-ulja u Hrvatskim željeznicama? Vjerujemo da ne zna. Je li onda doista tako bitno da se vijest o smjeni urednika na javnoj televiziji 'razvaljuje' u javnosti?
    Možda i ne bi bilo da nije rijeè o sindromu koji je postao manje-više neizbježan na HTV-u. Medijsko prepucavanje na relaciji urednici – uprava, uprava – urednici, vijeæe – urednici, uprava – vijeæe traje koliko i meksièke sapunice. S tom razlikom što oni prvi dobivaju bolje televizijske termine.
    A sve za navodnu dobrobit TV-pretplatnika koji su prisiljeni prežvakavati njihove neukusne kolaèe, iako bi veæina htjela samo obiènog »kruha«. Odnosno maloekranske emisije uz koje bi onih par ekstra kuna potrošenih za vreæicu èipsa konaèno imalo smisla.

Povratak