|
Arhiva "Iz medija"
Zatražena istraga o sluèaju Slobodne Dalmacije 17.09.2002.
U roku tri dana, Vrhovni sud bi, na evenutualne žalbe, trebao potvrditi ili odbaciti odluku Izvanraspravnog vijeæa. Vijeæe smatra da istragu treba otvoriti na osnovi iskaza osumnjièenog Frane Mitroviæa i priložene dokumentacije. Naime, lani 5. listopada splitsko tužiteljstvo zatražilo je proširenje istrage za kriminal zapoèet 1993. godine u toj novinskoj kuæi, koja se odnosi na Peru Jurkoviæa, bivšeg guvernera Hrvatske narodne banke, Antu Leticu kao bivšeg presjednika Upravnog odbora Splitske banke, Ivana Kaleba, bivšeg opunomoæenika malih dionièara Slobodne Dalmacije te Antu Bušiæa, bivšeg v.d. direktora te novinske kuæe. Za saborske zastupnike Iviæa Pašaliæa, koji je u inkriminirano vrijeme obnašao dužnost tajnika HDZ-a i tadašnjeg Vladina povjerenika za Dalmaciju Dragu Krpinu zatraženo je skidanje saborskog imuniteta da bi ih se moglo izložiti kaznenom progonu, što je i uèinjeno. Istražni zahtjev podnesen je lani u ožujku, a osumnjièeni su Frane Mitroviæ kao glavni direktor Splitske banke, Metod Jurišiæ kao predsjednik Upravnog odbora Slobodne te Miroslav Kutle kao vlasnik Globus Holdinga. U istražnom zahtjevu se tereti Metoda Jurišiæa da je u nakani ostvarivanja protukaznite dobiti Splitskoj, Privrednoj i Dubrovaèkoj banci potpisao odluku kojojm Upravni odbor Slobodne Dalmacije prihvaæa potraživanja prema toj kuæi. Po toj odluci, Splitska banka je potraživala 3,7 milijuna, Privredna 236.000, a Dubrovaèka 155.000 maraka na osnovi eskontiranih obveznica bivše SFRJ. Odlukom se prihvatilo pretvaranje potraživanja u ulog banaka u novinskoj kuæi unatoè tome, što je Splitska banka imala gotovo tri milijuna maraka manja potraživanja, a Privredna i Dubrovaèka ih uopæe nisu imale. Na Kutlin zahtjev, Mitroviæ je izravnom pogodbom u svibnju 1993. godine Globus Holdingu prodao 37.184 dionice Slobodne u vlasništvu Splitske banke za nominalni iznos od nešto više od 3,7 milijuna maraka, nakon što je Jurišiæ, protivno statutu, kršeæi pravo prvokupa ostalih dionièara Slobodne, dao suglasnot za tu prodaju. Time je oštetio banku za najmanje 6,3 milijuna maraka razlike do realne vrijednosti dionica, a Globus Holdingu je pribavio veæinski paket. U zahtjevu za proširenje istrage sumnja se da su Jurkoviæ, Letica, Pašaliæ i Krpina nagovorili Franu Mitroviæa, obeæavajuæi mu tihu sanaciju Splitske banke, ukazujuæi na politièku nepodobnost drugih kupaca, na svoju politièku moæ da izravnom pogodbom proda po nominalnoj cijeni Globus Holdingu dionice Slobodne Dalmacije - Novine d.d. u vlasništvu banke, a ne na burzi. Kaleb je, navodi se, sumnjiv da je u nakani da sve to omoguæi kao punomoænik malih dionièara, bez da je utvrdio njihovu volju, potpisao izjavu da mali dionièari nisu zainteresirani za otkup dionica koje su se trebale prodati Kutli. Bušiæa se tereti da je potpisao neistinite ugovore o postojanju potraživanja banaka i njihovu pretvaranju u ulog u poduzeæu. Irena Dragièeviæ
Povratak
|
 |
|