Komentari su u Dnevniku vrlo raširena pojava

26.09.2002.

Ministar kulture Republike Hrvatske Antun Vujiæ prošlog je tjedna bio meta žestokih verbalnih napada pojedinih èlanova Vijeæa HRT-a i programskog uredništva HTV-a. Razlog za takvu reakciju bilo je pismo koje je ministar uputio Vijeæu HRT-a, a u kojemu ih poziva da iznesu svoje primjedbe i prijedloge kako bi se izradio što kvalitetniji prijedlog novog zakona o HRT-u. Meðutim, u uvodnom dijelu pisma ministar je iznio nekoliko kritiènih stavova o stanju na HRT-u, što su neki na Prisavlju doživjeli kao "klasièni politièki pritisak". No, bez obzira na ove nesporazume, Ministarstvo kulture i dalje intenzivno priprema dva zakonska rješenja koja se tièu medija u Hrvatskoj. Prvi je globalan i odnosi se na novi zakon o javnom priopæavanju, dok æe drugi regulirati odnose na HTV-u i HR-u nakon provedenog procesa razdvajanja HRT-a.
Postojeæi Zakon o javnom priopæavanju zapao je u odreðene antinomije i ne rješava pitanje elektronièkih medija, a i inaèe se smatra zastarjelim. Odgovarajuæi na zahtjev Sabora da se priðe izradi zakona o javnom priopæavanju, Vlada je dala Ministarstvu kulture obvezu da izvrši sve pripremne radnje nužne za donošenje novog zakona o javnom priopæavanju. Ministarstvo kulture je, dakle, prije nešto više od šest mjeseci otvorilo javnu raspravu i predložilo radni materijal pod nazivom Teze o novom Zakonu o medijima. Na taj æemo naèin, simulirajuæi približan izgled moguæeg zakona, dobiti razlièita mišljenja o nekoliko kljuènih pitanja koje treba riješiti zakon o informiranju.
Na koja pitanja konkretno mislite?
Primjerice, pitanje transparentnosti vlasništva medija, zatim odnosa izmeðu redakcija i vlasnika, pitanje impressuma u elektronièkim medijima, novinarskih sloboda, prava novinara na klauzulu savjesti, ogranièenje prava na vlasništvo kada se ono prostire od elektronièkih do tiskovnih medija, te još èitav niz drugih pitanja.
Hoæete li Saboru ponuditi novi zakon o HRT-u ili æete mijenjati i dopuniti sadašnji Zakon?
Još uvijek nije poznato hoæe li se raditi izmjene i dopune postojeæeg Zakona ili æe se pristupiti izradi potpuno novog zakona. U svakom sluèaju, u izradu nove zakonske regulative krenuli smo na temelju saborske odluke o razdvajanju Radija i Televizije, koja se mora provesti do kraja tekuæe godine. Veæ jednom je taj rok za razdvajanje pomaknut, a sada je donesena èvrsta odluka da se proces završi do Nove godine. U svakom sluèaju, taj zakon mora omoguæiti što potpuniju preobrazbu tih dviju ustanova u javni radio i javnu televiziju.
Koliko javnost sudjeluje u izradi tog zakona?
Do sada se na najmanje pet velikih javnih skupova raspravljalo o pitanjima vezanima uz zakon o HRT-u. Na tim su skupovima iznesene i odreðene opaske, prijedlozi i ideje koje su akumulirane u materijalima. Ministarstvo æe na taj naèin dobiti široko zastupljena mišljenja u vezi s daljnjim razvojem Radija i Televizije. Te opaske i prijedlozi tièu se razlièitih ocjena o programskim i informativnim vrijednostima novinarskog posla, kao i razrješavanja nekih institucionalnih rješenja koje ima sadašnji Zakon, a na koje postoje mnoge primjedbe.
Na što se odnose te primjedbe?
U prvome se redu odnose na neusuglašenost Vijeæa HRT-a i Upravnog vijeæa, zatim glavnog urednika HTV-a i ravnatelja HRT-a, te na još èitav spektar sliènih pitanja koje mora riješiti novi zakon. U tom sklopu su iznesena i brojna vrlo kritièna mišljenja o vrijednostima informativnih emisija.
Te primjedbe Vi ste saželi u pismu koje ste uputili èelnim ljudima HRT-a. Meðutim, to Vaše pismo doèekano je "na nož", te je ocijenjeno kao izravan pritisak politike na Televiziju.
U tom sam pismu pozvao kljuène ljude na HRT-u da daju svoja mišljenja o primjedbama koje su se mogle èuti na tim javnim raspravama. Pa, ne znam što bi se uopæe moglo zamisliti kao demokratièniji postupak. U pismu sam naveo probleme i zatražio od njih da daju svoja mišljenja koja bi se, eventualno, ugradila u prijedlog zakona, koji mora biti gotov do kraja ove godine. Nevjerojatno je da odreðeni pojedinci u nekim tijelima HRT-a žele potpuno izopaèiti sadržaj tog pisma i nazvati ga "klasiènim politièkim pritiskom na HRT". Zar je poziv na raspravu politièki pritisak? Meni je to potpuno nejasno jer sam te ljude pozvao da daju svoje mišljenje, a nisam ih želio zaobiæi. Moje je mišljenje kako su ti ljudi zainteresirani da se navedeni problemi nikad i ne riješe. Jer tko odbija sudjelovati u donošenju zakona, taj se valjda želi postaviti iznad zakona. A to se ne može prihvatiti.
Mislite na èlanove Vijeæa HRT-a?
Na neke èlanove Vijeæa.
Vijeæe HRT-a je odbilo raspravljati o Vašim prijedlozima zbog toga što smatraju da ste ih u uvodnom dijelu pisma oblatili, te ste iznijeli neargumentirane i netoène ocjene o stanju na HRT-u.
Takve su se ocjene mogle èuti na javnim rapravama, pa èak i na sjednicama HRT-ovih tijela. Osim toga, ako govorimo da je HTV potrebno transformirati u javnu ustanovu, onda nema razloga da razgovaramo o dobrim stvarima koje se tamo dogaðaju, nego o nepravilnostima i primjedbama koje se odnose na rad Televizije.
Možete li ukratko argumentirati svaku primjedbu koju ste iznijeli u pismu? Prva se odnosi na nedefinirane odnose i ovlasti izmeðu tijela HRT-a.
To se pitanje provlaèilo kroz sukobe odreðenih faktora u vezi s ovlastima prilikom imenovanja èelnih ljudi na HRT.
Neusklaðenost izmeðu programskih i poslovodnih funkcija?
Poslovodne i programske funkcije na HRT-u su toliko odvojene da izmeðu njih praktièki ne postoji nikakva komunikacija. Na taj se problem žale i Uprava i uredništvo.
Pad profesionalizma?
Pa kako drukèije okarakterizirati stanje u kojemu se ne mogu provesti ni odluke o kadrovskim pitanjima. Sjetite se sluèajeva kada su za urednièke funkcije predlagani ljudi koji ne ispunjavaju niti potrebne formalne uvjete.
Politièko-komentatorska pristranost nasuprot potrebi objektivne informiranosti?
Ne znam gdje se još ne mogu èuti upozorenja kako u informativnim emisijama HTV-a umjesto vijesti dobivamo komentare. I nasumièan izbor niza Dnevnika pokazao bi da je to vrlo raširena pojava.
Privatizacija pojedinih segmenata programa?
I meni je osobno glavna urednica HTV-a nedavno govorila o urednicima koji u svojim programima implicitno reklamiraju odreðene tvrtke.
Izostanak civilizacijski potvrðenih vrednovanja pojedinih dogaðaja?
Pa, i na HRT-u su se vodile velike rasprave oko televizijskog tretmana komemoracija u Bleiburgu i Jasenovcu.
Pretvaranje pojedinih tijela u glasnogovornike politièkih opcija?
Pojedini èlanovi Vijeæa HRT-a javno su, u medijima, izražavali ideje za osnivanjem novih stranaka. Prilikom formiranja Vijeæa HRT-a upravo se iskljuèivalo stranèarenje. Zato nema ni predstavnika Sabora, a sada se pojedini èlanovi Vijeæa HRT-a javno deklariraju za odreðene politièke opcije.
Na HTV-u Vam zamjeraju što ste Vi, kao ministar, u pismu potpisali primjedbe koje su iznosili nezadovoljnici s HTV-a, poput Velimira Ðuretiæa, Branke Šeparoviæ ili Silvije Luks.
Toèno je da ovo nisu moje primjedbe, no s veæinom se slažem. Rijeè je o primjedbama koje se mogu gotovo svakodnevno èuti. Bilo da je rijeè o tisku, javnim raspravama, pa èak i u nekim HRT-ovim dokumentima. Inaèe, smiješno je da mi se spoèitavaju kontakti s nekim novinarima HRT-a kao da su to ilegalci, iako ni s kim spomenutim nisam razgovarao.
Do Nove godine ostalo je manje od sto dana. Hoæete li do tada uspjeti izraditi kvalitetan prijedlog zakona o HRT-u?
Kada je u pitanju zakon o HRT-u, treba reæi kako je veæ poznata veæina stvari. Meðutim, ostavljeno je nekoliko varijanati moguæih rješenja. O tim toèkama ministarstvo ima prijedloge, ali želimo èuti i prijedloge svih drugih koji su zainteresirani za buduænost Televizije i radija.
Hoæete li inzistirati na potpunom razdvajanju HRT-a ili æete, pak, uvažiti struèna mišljenja prema kojima bi ostanak pojedinih zajednièkih službi bilo funkcionalnije i jeftinije rješenje?
Mi ne želimo tom pitanju pristupiti dogmatski i naivno. Smatram da prije donošenja konaène odluke treba riješiti puno stvari, pa zato i tražimo od zainteresiranih da se oèituju. U tom smislu, moram reæi kako smo veæ dobili neka oèitovanja. Od nekih, meðutim, nismo dobili odgovore jer njima je, oèito, važnija politièka promocija od sudjelovanja u izradi zakona.
Na jednoj od javnih rasprava održanoj prije ljeta rekli ste kako je "donošenje kvalitetnog zakonodavstva važnije od striktnog poštovanja zakonskih rokova"...
Ne, ne. Mi nismo izbjegavali nikakve zakonske rokove. Jednostavno, zakonski rok je bio instruktivan i više je inzistirao na nekim prethodnim radnjama koje nisu mogle biti obavljene nego na samome datumu. Naime, prije razdvajanja trebalo je napraviti reviziju i izraditi diobenu bilancu, a upravo sada se radi na tome. Zbog toga smo cijelu stvar pomaknuli do Nove godine. Osobno, ne preporuèujem niti razdvajanje HRT-a niti prodaju Treæeg programa HTV-a dok se ne utvrde svi potrebni parametri.
Zbog èega se premijeru Raèanu sada žuri pa želi do Nove godine riješiti situaciju oko HRT-a?
Zato što smo to dužni uèiniti. Do Nove godine imamo dovoljno vremena. Kvragu, pa to smo veæ trebali uèiniti.
Prema mišljenju nekih struènjaka, u tom se vremenu ne može kvalitetno provesti razdvajanje HRT-a.
Za oèekivanje je da se sada pojave razlièiti interesi koji æe se provlaèiti kroz tu tezu. Ne kažem da u tome nema malo istine, pa i sam dijelim zabrinutost. Upravo zato želimo tom pitanju pristupiti analitièno i seriozno. Zato i tražimo mišljenje svih relevantnih ljudi.
Je li sluèajno da Vlada istodobno pristupa izradi izbornog zakona i zakona o HRT-u?
Mi smo Zakon o HRT-u mijenjali prije godinu i pol dana, pa sada možemo vidjeti gdje smo pogriješili, a gdje smo dobro postupili. To spada u tekuæu produkciju Vlade RH, neovisno o izborima.
Hoæe li Vlada, prije nego što raspiše natjeèaj za Treæi program HTV-a, konaèno regulirati domaæe medijsko tržište?
Tko god bude zainteresiran za Treæi program, htjet æe znati kupuje li jedan od tri ili jedan od pet programa. Faktièki, ove dvije mreže (Nova TV i CCN) su nacionalne televizije, ali nisu u kriterijima koje zahtijeva takav status. Èinjenica je da na televizijskom tržištu ima pojava nelojalne konkurencije kada su u pitanju oglašivaèi i karakter programa. Znate, televizija može biti državna ili privatna. Ali, svaka televizija mora biti javna i u tom smislu treba razriješiti brojna pitanja u domaæem televizijskom prostoru. Mi èak imamo sluèajeve da se preko marketinških ugovora definiraju vlasnièki odnosi.

Razgovarao Predrag PEPIÆ
    
JASNA I ZAKON

Glavni urednici HTV-a i HR-a izabrani su na èetiri godine, a nigdje u postojeæem Zakonu ne stoji da æe se i oni mijenjati nakon razdvajanja HRT-a. Štoviše, glavna urednica HTV-a Jasna Ulaga-Valiæ je kazala kako æe ona biti smijenjena ako za to bude postojala politièka volja.
Nisam osobno èuo za tu njezinu izjavu, pa æu je prihvatiti s odreðenom rezervom. Meðutim, ako netko misli da je važniji njegov èetverogodišnji mandat od novih zakonskih rješenja, onda on sebe vidi iznad zakona.
To se ne može odnositi ni na premijera, ni ministra, pa ni na glavnog urednika HTV-a. Naravno, to se ne odnosi samo na gospoðu Ulagu-Valiæ, nego i na sve druge. Dakako, iskljuèene su struène funkcije. Nove ustanove pretpostavljaju konstituiranje novog vodstva. To je samorazumljivo.
 
 

Povratak