Jasna nema ni snage ni znanja

03.10.2002.

Velimir Ðuretiæ radio je najprije kao reporter, a zatim i kao urednik Zagrebaèke panorame u vrijeme kada su u toj emisiji novinarsko iskustvo skupljali Denis Latin, Katja Kušec, Igor Mirkoviæ, Joško Martinoviæ i mnogi drugi koji danas predstavljaju novinarsku kremu na HTV-u. Od 1989. godine bio je na funkciji urednika legendarnog programa "Z3", u kojemu su prve novinarske korake uèinili Siniša Cmrk, Danijela Trboviæ, Hamed Bangoura, Blaženka Leib i još neki ljudi koji i danas nose Zabavni program HTV-a. Ðuretiæa je 1995. godine smijenio tadašnji ravnatelj Ivan Paraæ, a na mjesto urednika Zabavnog programa vraæa se 2000. godine. S tog položaja smjenjuje ga, prije nekoliko mjeseci, Jasna Ulaga-Valiæ zbog "profesionalnih propusta" vezanih uz neemitiranu Latinicu èija je tema trebala biti Zakon o deustašizaciji.
Vaša televizijska biogafija je vrlo bogata. No, ipak, nedavno se od jednog aktualnog urednika moglo èuti kako Vi niste ništa napravili. Kako doživljavate takve ocjene mlaðih kolega?
Ti ljudi koji tako govore o meni morali bi malo poznavati povijest ove televizije. Takve izjave više govore o njima nego o meni. A to je u ovoj kuæi simptomatièno. Današnji urednici nisu bili ni gledatelji televizije u kasnim sedamdesetim godinama, kada sam radio u Zagrebaèkoj panorami. I naravno da oni ne znaju što sam radio, ali zato su mogli malo zaviriti u naše arhive pa bi vidjeli što sam radio i kako su se tada radile reportaže. Èini mi se da današnji urednici na Televiziji provode biološki rasizam jer smatraju da svi koji su stariji od 40 godina više ne vrijede. A novinar je novinar sve dok može dobro raditi, bez obzira na godine. Na koncu, neèije iskustvo i znanje mogu samo pomoæi mladim ljudima, osim ako ti mladi ljudi nisu bahati. A najgori su bahati neznalice.
Bili ste urednik Treæeg programa HTV-a kada ste umjesto emisije "Halo, tko igra", èija je urednica bila Jasna Ulaga-Valiæ, uveli emisiju "Hugo". Datiraju li još iz tog vremena nesporazumi izmeðu Vas i sadašnje glavne urednice?
Ne. Meni je i sama Jasna rekla da sam joj ukinuo tu emisiju, ali to nije potpuno toèno. Ona ima selektivno pamæenje jer je zaboravila da sam joj, zapravo, dao tu emisiju. To je bila sjajna emisija, ali se nakon dvije godine jednostavno poèela osipati. Jasna je uporno pokušavala spasiti tu emisiju, ali u tome nije uspjela. Zato sam odluèio da se, nakon dvije godine, prekine s prikazivanjem te emisije. No, ona je zapamtila da sam ukinuo, ali je zaboravila da sam joj i dao tu emisiju.
Iz tog vremena, kada ste bili urednik Treæeg programa, još uvijek se vuku repovi zbog spornih ugovora koje je HRT potpisivao s tvrtkom "The Best MTM".
Svi ugovori s The Best MTM-om, osim prvog ugovora za Kolo sreæe, potpisani su u vrijeme kada su ravnatelji bili Paraæ, Mudriniæ i Vrkiæ, a urednici Zabavnog programa su bili Mario Sedmak i Ksenija Urlièiæ. No, usprkos tim èinjenicama, stalno se ti ugovori imputiraju Mirku Galiæu, Mariji Nemèiæ i meni. A Mirko Galiæ i Jerko Vukov su 2001. godine revidirali loše ugovore koje su sklopili drugi direktori i urednici. O svemu tome postoje papiri i dovoljno je pogledati tko je stavljao svoj potpis na te ugovore.

    
S Denisom Latinom je teško raditi jer je on tašt èovjek. Dobro radi svoj posao, ali vrlo èesto ne dopušta ni dobronamjerne primjedbe. On misli da se ono što on napravi ne može bolje napraviti. Sporna Latinica je bila gotova u nedjelju naveèer i ja sam je pregledao na dan emitiranja, u ponedjeljak ujutro. Uoèio sam jednu reèenicu koja je bila sporna i pokušao sam stupiti s Latinom u kontakt, ali mu je mobitel bio iskljuèen
    

Glavna urednica Vas je smijenila zbog propusta vezanih uz "Latinicu" koja još uvijek nije emitirana. Jeste li Vi tada svoj dio posla obavili profesionalno ili je toèno da je Vaš postupak bio svjesno podmetanje novoj urednici?
S Denisom Latinom je teško raditi jer je on tašt èovjek. Dobro radi svoj posao, ali vrlo èesto ne dopušta ni dobronamjerne primjedbe. On misli da se ono što on napravi ne može bolje napraviti. Sporna Latinica je bila gotova u nedjelju naveèer i ja sam je pregledao na dan emitiranja, u ponedjeljak ujutro. Uoèio sam jednu reèenicu koja je bila sporna i pokušao sam stupiti s Latinom u kontakt, ali mu je mobitel bio iskljuèen. Zato sam upozorio glavnu urednicu jer nisam htio ništa uèiniti bez njezina znanja. No, treba naglasiti kako je emisija trebala biti emitirana naveèer u devet sati. A do tada je bilo dovoljno vremena da se nešto uèini. Trebalo je samo donijeti odluku. Na koncu je glavna urednica donijela odluku o zabrani emitiranja. A da sam doista htio podmetnuti glavnoj urednici, onda bih pustio emisiju u integralnom obliku. Pa neka se ona poslije bori s reakcijama koje bi zasigurno izazvala reèenica o "zloglasnom Tuðmanovom režimu u kojem su postojali koncentracijski logori".
Sadašnje programsko vodstvo tvrdi kako je pravi razlog Vašeg nezadovoljstva zapravo gubitak odreðenih privilegija.
Uvijek se teško boriti protiv etiketiranja, a najlakše je nekome prilijepiti etiketu. Doista ne znam koje sam to privilegije izgubio. Osim, možda, službenog automobila i mobitela. Nemam želju vratiti se na mjesto urednika Zabavnog programa, jer je to krvav posao. Osim toga, protiv sadašnjeg stanja na Televiziji bune se i ljudi koji nisu nikada imali bilo kakve privilegije.
Na osnovi èega Vi procjenjujete da je sadašnje urednièko vodstvo nekompetentno?
Imam pravo sumnjati u njihovu kompetentnost jer glavna urednica dopušta da joj Vijeæe HRT-a odluèuje o tome hoæe li HTV prenositi Sinjsku alku ili neæe. Nigdje u svijetu niti jedno vijeæe ne preuzima ingerenciju glavnog urednika. Vijeæe u svim europskim zemljama pomaže glavnom uredniku i nadzire provoðenje programske orijentacije i pridržavanje zakona. Njihova je uloga nadzorna i savjetodavna i oni o emisijama raspravljaju tek nakon njihova emitiranja, a nikad prije. Meðutim, oèito je da glavna urednica treba pomoæ Vijeæa jer ona i njezini suradnici nemaju znanja ni snage donijeti odluke.
Meðutim, kada je donošen sadašnji Zakon o HRT-u, kao pozitivan primjer posebno je istican naèin imenovanja èlanova Vijeæa HRT-a. Što se u meðuvremenu promijenilo, zašto sada ovo Vijeæe ne valja?
To jest u tom trenutku bila svojevrsna pobjeda, jer je u starom sastavu Vijeæa bilo puno politièara. Tada se mislilo kako æe novo Vijeæe biti dobro jer u njemu neæe biti utjecaja politike. No, zaboravilo se na parapolitièke utjecaje. U meðuvremenu su neki èlanovi Vijeæa èak utemeljili novu politièku stranku. Dakle, praksa je pokazala da se dosadašnji naèin delegiranja èlanova Vijeæa mora promijeniti. Osim toga, ti èlanovi Vijeæa zastupaju iskljuèivo svoje baze. Tako, primjerice, predstavnik umirovljenika traži više emisija o umirovljenicima, a ista je stvar i s ostalim èlanovima Vijeæa. Osobno sumnjam da sinergijom tih interesa uistinu dobivamo interes javnosti.
Vi ste ujedno i predsjednik Aktiva novinara HTV-a. Koliko dugo ste na tome mjestu i koliko èlanova ima vaš aktiv?
Tri godine sam predsjednik, a imamo 257 èlanova.
Jeste li èesto održavali sastanke Aktiva i u vrijeme dok ste bili urednik ili ste s tom praksom poèeli tek otkad ste smijenjeni?
I prije smo vrlo èesto održavali sastanke, ali, na žalost, ti su sastanci vrlo slabo posjeæeni. Mi smo svoje prijedloge i primjedbe iznosili i prije donošenja sadašnjeg zakona. Sada æemo pristupiti istom poslu jer nas zanima buduæi izgled Zakona o HRT-u. Meðutim, Katja Kušec, primjerice, sada tvrdi da oni ljudi koji su sudjelovali u donošenju ovog zakona ne bi trebali raditi na novom zakonu. Ne znam na koga misli ...
Misli na Vas. Po njihovu mišljenju, Vi ste radili na sadašnjem Zakonu koji, eto, nije dobar. Stoga bi bilo pošteno da taj posao prepustite neki drugim ljudima.
To je nebuloza. Mi smo se zajedno borili da zaštitimo i podržimo javnu televiziju. Pa, nisam ja radio taj zakon, nego sam upozoravao na nelogiènosti koje u njemu stoje. A meni Katja Kušec sada kaže da sam ja radio taj zakon. To je suludo.
Nedavno ste unutar Aktiva novinara oformili i radnu grupu koja æe, uoèi donošenja novog zakona o HRT-u, iziæi u javnost sa svojim primjedbama i prijedlozima. No, i na tu inicijativu je izneseno dosta prigovora.
Radna grupa nije zatvorena i u nju može doæi bilo tko. Osim toga, ne znam u èemu je problem jer æemo mi, kada izradimo prijedloge i primjedbe, iziæi pred naše èlanove.
Problem je nastao jer ste tvrdili da je radna grupa izabrana jednoglasno, a poslije su Katja Kušec i Elizabeta Gojan demantirali tu Vašu izjavu.
Svi koji su bili nazoèni na kraju su sastanka, kada je bilo glasovanje, jednoglasno izabrali èlanove te radne grupe. Ako su Katja i Elizabeta otišle ranije i nisu glasovale, onda imaju pravo na demanti.
U kojem æe smjeru iæi Vaši prigovori, odnosno što æete pokušati ugraditi u novi zakon?
Jedna od glavnih zamjerki odnosi se na restriktivan odnos zakona prema javnoj televiziji. Postoje inicijative komercijalnih televizija da se HTV-u dopusti samo èetiri minute reklama na sat programa. To je pokušaj da se mehanièki osakati nacionalna televizija i da glavnina marketinškog novca ode u ruke vlasnika komercijalnih televizija. Svuda u svijetu onaj tko želi pokrenuti komercijalnu televiziju mora uložiti golem novac, proizvesti kvalitetan program i uæi u rizik da kvalitetnim i skupim programom privuèe oglašivaèe. Tek nakon pet godina komercijalne televizije mogu raèunati na ostvarenje profita. To je realna opasnost koja prijeti HTV-u i mi želimo zakonodavca upozoriti na taj problem. Komercijalne televizije uništile su javnu televiziju u Sloveniji, Maðarskoj i Poljskoj, pa ne smijemo dopustiti da se isto dogodi i u Hrvatskoj. Osim toga, želimo upozoriti na to da je apsolutno neprirodna podjela posla izmeðu upravnog i programskog vodstva HTV-a. Nama se dogodilo da Upravno vijeæe preuzima ulogu kolektivnoga generalnog direktora, a Vijeæe HRT-a preuzima ulogu kolektivnoga glavnog urednika. A u svim europskim televizijama je praksa da postoji jedan generalni direktor, koji je jedini kapetan cijelog broda.
Kako bi trebao izgledati izbor èelnih ljudi na HTV-u?

    
Nigdje u svijetu niti jedno Vijeæe ne preuzima ingerenciju glavnog urednika. Vijeæe u svim europskim zemljama pomaže glavnom uredniku i nadzire provoðenje programske orijentacije i pridržavanje zakona. Njihova je uloga nadzorna i savjetodavna, i oni o emisijama raspravljaju tek nakon njihova emitiranja, a nikad prije. Meðutim, oèito je da glavna urednica treba pomoæ Vijeæa, jer ona i njezini suradnici nemaju znanja ni snage donijeti odluke
    

Sabor bi trebao raspisati javni natjeèaj za izbor èlanova Vijeæa HRT-a. Svaki èlan trebao bi dobiti najmanje 75 posto zastupnièkih glasova. Takvo Vijeæe biralo bi, takoðer na osnovi javnoga natjeèaja, generalnog direktora, za kojega bi trebalo glasovati najmanje tri èetvrtine èlanova. Taj bi generalni direktor imao i programske i poslovodne ingerencije, pa bi na njegov prijedlog Vijeæe imenovalo glavnog urednika HTV-a.
Da je, kojim sluèajem, Vijeæe HRT-a za glavnog urednika umjesto Jasne Ulage-Valiæ izabralo nekog drugog kandidata, bi li danas Vaš odnos prema Vijeæu i naèin izboru glavnog urednika bio isti?
Imam dojam da je Vijeæe HRT-a namjerno izabralo najlošijeg kandidata. Naime, smatram da netko s veæim iskustvom i jaèim stavom ne bi dopustio da Vijeæe preuzme ulogu kolektivnoga glavnog urednika. A kada bi se dogaðale iste stvari koje se dogaðaju danas, bez obzira na to tko bio na mjestu glavnog urednika, apsolutno bih isto reagirao.
Je li i u drugim europskim zemljama uobièajeno da novinari sudjeluju u izradi zakona ili je to prepušteno njihovim struènjacima?
Ne, nije uobièajeno da novinari sudjeluju u izradi zakona. Znam da u Engleskoj nitko nije ništa pitao struku kada se donosio zakon. Meðutim, Engleska je zemlja sa stogodišnjom demokratskom tradicijom i èlanove njihova Vijeæa imenuje Kraljica. Kod nas je, meðutim, nezamislivo da èlanove Vijeæa imenuje predsjednik države ili premijer. Jer mi smo ispolitizirana država u kojoj ima malo medijskih struènjaka, pa je zato poželjno da struka iznese svoje mišljenje kako bi pomogli zakonodavcu.
Što mislite o pismu ministra Vujiæa i reakcijama koje je na HTV-u izazvalo to pismo, a koje je ocijenjeno kao "klasièni politièki pritisak"?
Mogao bih odgovoriti jednako kao što su oni odgovorili meni: "Boje se da ne izgube privilegije." Meni je logièno da Ante Èoviæ reagira vehementno, jer on neæe sjediti u novom sastavu Vijeæa buduæi da je pripadnik politièke stranke Treæa Hrvatska. Isto vrijedi i za urednike.
Novim zakonom æe se, vjerojatno, birati kompletna nova garnitura na Televiziji, koja æe, po logici stvari, birati svoj tim ljudi.

Razgovarao Predrag PEPIÆ
Snimio Ado BULJUBAŠIÆ

Povratak