Bijela knjiga koja je potresla Prisavlje

10.10.2002.

(* U èemu je bit problema?)
- Ante Èoviæ je samovoljno i bahato preskoèio èak tri postaje ozakonjene procedure, a našu višesatnu raspravu a priori ismijao. A kad sam proèitao da je samoga sebe - po funkciji - predložio za predsjednika povjerenstva za izbor glavnih urednika, naravno, bijes me sludio i èaša se prelila. Zato sam i predložio da ga se smijeni. Što prije.
(* Sluti li se u opisanim postupcima pokušaj uvoðenja autokratske vlasti?)
- Moguæe, iako po Statutu HRT-a, Vijeæe s vlašæu nema nikakva dodira. Zadaæa je Vijeæa HRT-a da bdije nad ostvarivanjem programskih dogovora i usmjerenja. A, èuli smo, nekima se veæ prijeti oduzimanjem kruha. Kao i pomoænici glavnih urednika, èak je i direktor HRT-a izbaèen iz sudjelovanja u pripremi rada Vijeæa. I nadalje, Èoviæ u Slobodnoj Dalmaciji izjavljuje: “Kada se u Hrvatskoj konaèno uspostavi javna televizija i javni radio, jasno æe se ocrtati nositelji negativne kampanje protiv Vijeæa HRT-a, kao i njihovi razlozi i motivi. Tada æe se neki novinari i velike medijske kuæe posramiti...”. Dakle, Èoviæ govori o neèemu što na Vijeæu nije ni spomenuto, on oèito u ime Vijeæa uvodi neku tešku i oštru i nemilosrdnu bitku protiv nekih (novinara, urednika, medijskih kuæa), što Vijeæu nije zadaæa i o èemu Vijeæe nema pojma. A da i ne spominjem Èoviæevo stalno prekidanje govornika, upadanje u rijeè i manipuliranje.
Anðelko NOVAKOVIÆ, èlan Vijeæa HRT-a, Fokus, 20.09.2001.
- Ne radim ništa, plaæaju me malo, ali previše za nerad.
Silvija LUKS, Globus, 29. 9. 2001.
- Cijela politièka struktura uvuèena je u Galiæev scenarij!
Ante ÈOVIÆ, èlan Vijeæa HRT-a, Slobodna Dalmacija, 17.10.2001.
- Po porijeklu kapitala, po privilegijima i potezima koje su vukli u proteklih deset godina, EPH nedvojbeno pripada politièkoj opciji koja se vezuje uz Iviæa Pašaliæa i njima je utjecaj na televiziju jako bitan. Zato su se proteklih mjeseci prilièno vezali uz snage na HTV-u koje su bile propagandisti odreðenog sistema, odnosno politike. Sad ih opet žele instalirati da bi sve bilo kako je bilo. Na mjesto glavnog urednika oni žele progurati Gorana Miliæa.
Denis LATIN, Nedjeljna Dalmacija, 07.12.2001.
- Poštovani kolega Denise... Velite da sam dobar èovjek, da vam je jako žao jer sam eksponent Pašaliæ-Paviæevog “Grupa” koji bi me postavio za glavnog urednika HTV-a jer me mogu “mijesiti kako hoæe”. Istodobno objavljujete da je vaša favoritkinja za glavnu urednicu Marija Nemèiæ, a za generalnog direktora paše vam Mirko Galiæ. Možda sam ja doista, kako tvrdite, “naivan novinar”, jer mi vaši postupci ne izgledaju logièni... Vi ste krenuli ðonom preko medija... Molim vas, objasnite javnosti, kad veæ želite javnu debatu, kako to da ste vi u Pašaliæ-Paviæevom “Grupu” bili glavni urednik projekta, s menadžerskim ugovorom, ozbiljnim novcem za transfer s HTV-a u EPH i udjelom u prihodu od reklama, dok smo mi ostali imali plaæe koje su nakon pet mjeseci poèele kasniti...
Goran MILIÆ, Glas Slavonije, 11.12.2001.
(* Jeste li znali ili èuli na hodnicima na Prisavlju da su neke osobe iz Zabavnog programa primale mito od estradnih umjetnika?)
- Èuo sam za prièu da neke skupine, koje nisu nužno urednici, nude favoritima na Dori pobjedu za 25.000 maraka. Uzmu od toga 5000 maraka, dio vrate onoj èetvorici koja nisu pobijedila, a onome koji je pobijedio uzmu sve. Nagrada je 100.000 kuna pa se taj “pobjednik” odrekne nagrade.
Goran MILIÆ, Jutarnji list, 17.01. 2002.
- Mene optužuju zbog sukoba interesa, a istodobno je i direktor HRT-a Mirko Galiæ takoðer u sukobu interesa jer je na to mjesto došao s pozicije direktora svih izdanja EPH-a. Meðutim, sukob interesa bio je prisutan i kod Marije Nemèiæ zato što je tjednik Nacional, u kojem je objavljen najveæi dio kritika na njezin rad, uoèi izbora novoga glavnog urednika HTV-a nanio štetu njenom moguæem izboru na to mjesto.
Denis LATIN, Veèernji list, 31.01.2002.
(* Mislite li da æe nova glavna urednica Jasna Ulaga-Valiæ promijeniti takve stvari na HTV-u?)
- Njezinim izborom konsternirana je mafiokratska struktura ljudi s HTV-a, iz Uprave...
(* Tko su ti ljudi?)
- To je upravna struktura, znaèi ljudi iz Uprave koji se povezuju s programom. Najveæi uspjeh izbora nove glavne urednice jest to što je prekinuta sprega izmeðu upravne i programske strukture, koja se zasniva na mafiokratskoj osnovi. Da se nije to dogodilo, bili bi na pragu tragedije. Najveæa tragedija koja se mogla dogoditi bila bi da je postojeæa struktura na HTV-u dobila svjedodžbu javne televizije. To bi bio krah zdravog razuma.
(* Pa Mirko Galiæ ostao je ravnatelj...)
- Mirko Galiæ ostao je u tragikomiènoj ulozi. On niti je sposoban za menadžment, niti njega to zanima, nego njega to mjesto zanima zato što se preko njega može najbolje kontrolirati program i održati njegovi razni aranžmani. Meðutim, kada je sada pukla veza s programom, Galiæ je ostao usamljen na svom otoèiæu i bit æe osuðen na najgore što mu se moglo dogoditi...
Ante ÈOVIÆ, Jutarnji list, 31.01.2002.
(* Tko donosi glavne odluke na HRT-u? Je li to urednik, ravnatelj...?)
- Naravno da i Galiæ odluèuje, ali tamo vlada šuma polumafijaškog miljea koji je teško dokazati.
Vesna KARUZA, Jutarnji list, 31.01.2002.
- Traži se dlaka u jajetu, svaki se prilog oèito gleda više puta - od pravne službe nadalje, a prijeti se i sankcijama. Oèito je rijeè o sustavnom pritisku koji ima za cilj natjerati urednika i novinare na autocenzuru ili ih priviknuti na stalne intervencije viših institucija. Prihvaæanje rada pod tim uvjetima postupno bi ugušilo tu emisiju, možda jedinu na televiziji koja je nastajala u uvjetima potpune slobode, zbog èega je dostigla kvalitativnu razinu koju ima, ali iznimnu gledanost.
Boris RAŠETA, novinar “Latinice”, Slobodna Dalmacija, 14.03.2002.
(* Što mislite o pojavljivanju Iviæa Pašaliæa u zadnjoj emisiji “Nedjeljom u 2”, dakle, tri ili više puta na HTV-u u nekoliko mjeseci, bez sugovornika koji bi mu postavili prava pitanja?)
- Mislim da je njegovo pojavljivanje vrlo tendenciozno. U mojoj se emisiji nije pojavio iako smo ga više puta zvali - u emisiju o Tuðmanu, o desnici, a mislim i još neke. Kroz njegovo uèestalo pojavljivanje u “Nedjeljom u 2”, a bio je i u “Forumu”, može se išèitati da pojedine emisije služe lena, to je više nego oèito.
Denis LATIN, Nacional, 02.04.2002.
(* U èemu je nekompetentnost Upravnog vijeæa HRT-a?)
- Od sedam èlanova Upravnog vijeæa poznajem èetvoricu. Ni jedan ne ispunjava zakonske uvjete koji su postavljeni. U Zakonu piše da se u Upravno vijeæe biraju afirmirani ljudi s podruèja financija, prava, ekonomije, gospodarstva, kulture. Meðutim, ovi ljudi koje ja poznajem to nisu, a ovo troje koje ne poznajem, samim time što ih ne poznajem, što su anonimni, dakle nisu nikakvi afirmirani struènjaci na bilo kojem podruèju, takoðer ne zadovoljavaju zakonske kriterije. E, sad, to i takvo Upravno vijeæe izabire za direktora HRT-a èovjeka koji je nekompetentan za taj posao - Mirka Galiæa.
Silvije HUM, Slobodna Dalmacija, 04.04.2002.
- Kristiæeva me je tajnica nazvala u Pariz i rekla mi da Kristiæ želi da napravim razgovor s Le Penom... Nevjerojatno je da mi taj sportski novinar i nelegalno zaposlena urednica cenzuriraju intervju bez mojeg znanja...
Silvija LUKS, Glas Istre, 06.05.2002.
- Nevjerojatno je da je ocjenjivaèki sud odbio moguænost da nagradu prvi put dobije Helga Vlahoviæ koja na HTV-u radi veæ 38 godina, a dodjeljuje je Macanu koji svjesno radi protiv uredništva vlastite kuæe.
Jasna ULAGA-VALIÆ, glavna urednica HTV-a, Novi list, 16.05.2002.
- HRT-u glasnogovornik nije potreban jer smo medij koji po svojoj biti komunicira s javnošæu.
Jasna ULAGA-VALIÆ, Novi list, 16.05.2002.
- Prefriganac Ninoslav Paviæ uspio je HTV podvrgnuti financijskim i politièkim interesima svog i Pašaliæeva medijskog ganga “Grupo”, a instaliranjem Ortynskog sprijeèiti procesuiranje kriminala. Èini se da je s novim državnim odvjetnikom tomu kraj.
Denis LATIN, Nacional, 11.06.2002.
- U konaènici æu morati iæi na sud, što je za mene loše. Ne zato što spor neæu dobiti - sasvim sigurno æu dobiti - veæ zato što Galiæ nametanjem sudskog procesa onemoguæava da radim posao za koji sam imenovana i koji sam bez struènih zamjerki radila veæ dva i pol mjeseca. Bez obzira na to koliko æe HTV biti financijski ošteæen zbog tog spora, Galiæu je to nevažno jer za to neæe snositi nikakvu odgovornost. U budžetu kuæe postoji novac za sudske sporove, a koliko znam, ne postoji mehanizam kojim bi se ustanovilo koliko se novca gubi zbog protuzakonitih odluka pravne službe i ravnatelja, te zbog toga tražilo njihovu odgovornost.
Željka MARKIÆ, Novi list, 13.06.2002.
- Ništa ne zamjeram Jasni Ulagi-Valiæ, meni je nje žao. Netko ju je “preveo žednu preko vode” pa æe joj trebati više stoljeæa da stvori javnu televiziju u Hrvata nego što je Americi trebalo Kunta Kintinim potomcima da se oslobode ropstva. Vijeæe HRT-a snosi veliku odgovornost za stanje na HTV-u, znam i zašto, ali ne znam tko i u ime koga povlaèi konce.
Silvija LUKS, Slobodna Dalmacija, 20.06.2002.
- Boravak u Americi proširio je moje vidike... shvatila sam da je HRT leglo nerada, nesposobnosti i mafije... neæu biti fina sa šefovima - u opisu njihova radnoga mjesta piše da oni moraju slušati mene i sve zaposlenike. Zato i imaju službene automobile, mobitele, službene kreditne kartice, dobivaju odjeæu i tajnice kojima poslije dodjeljuju nagrade, primjerice Galiæeva tajnica Jagica koja na Televiziji ima veæi koeficijent od veæine naših novinara, skoro i mene. A dobila je nagradu jer se “ljubazno javljala na telefon svima koji su nazvali”.
Elizabeta GOJAN, Slobodna Dalmacija, 08.08.2002.
- Mirko, bit æu vaš Slavko, jer prije godinu dana rekla sam istinu. A ti, Vanja - sada od srama neæu sjediti s tobom, neka sjede oni koji su te jedanaest godina izbjegavali. Jasno - Šolto moja, gledam te s washingtonske ponistre kako toneš u vlastitim idejama.
Elizabeta GOJAN, Slobodna Dalmacija, 16.08.2002.
- Razlozi za moju smjenu ne mogu se naæi u profesionalnom radu, veæ se uporište može naæi iskljuèivo u politièkoj pozadini. Zbog toga su nadreðeni na HTV-u kao spasonosno rješenje pronašli, tobože, kriminal, a to je stara komunistièka metoda za prikrivanje politièkih procesa... Mislim da je posrijedi stvaranje neke nove fronte koja ima zadatak da u predizborno vrijeme stvori novo javno mišljenje.

Povratak