Vidoviæ zna s medijima

21.10.2002.

Kao pravi Amerikanac, direktor programa za Hrvatsku Meðunarodnoga republikanskog instituta (IRI) Kenneth Bricker (35) ima tipiènu kapitalistièku radnu biografiju, u kojoj je sramota raditi isti posao duže od nekoliko godina: prije dolaska u IRI radio je kao profesionalni lobist, specijaliziran za etnièke lobi-grupe (klijenti su mu bili utjecajni proizraelski lobi u Americi AIPAC, britansko-izraelski centar za komunikacije i istraživanje BICOM, Kubansko-amerièka nacionalna zaklada, Zdravstvena služba amerièkih Indijanaca, te pojedina indijanska plemena poput naroda Commanche iz Oklahome, naroda Crow iz Montane i naroda Mescalero Apache iz države Novi Meksiko), a prije lobi-karijere radio je kao novinar i producent za RAI (TG1) u Londonu i Sarajevu, CNN u Atlanti, ABC News u Londonu i NBC News u Washingtonu. Magistrirao je meðunarodne odnose na London School of Economics i diplomirao politièke znanosti i novinarstvo na George Washington University u Washingtonu.

Poduèavamo, ne nameæemo
Direktora IRI-ja sreli smo na meðunarodnoj konferenciji za mlade novinare "Studentski glas", posveæene temi "Mediji i nasilje", koja se proteklih dana održavala u hvarskom hotelu Amfora, gdje je Bricker mladim novinarima iz Europe, Azije i Amerike držao predavanje o tome kako mediji izvještavaju o ratovima, koristeæi primjere Zaljevskog rata 1991. godine i rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine.
Prije poèetka razgovora, direktor IRI-ja nas je upozorio da nije ovlašten govoriti o "sluèaju Bobetko", ni o moguæoj amerièkoj intervenciji u Iraku.
Možete li ukratko objasniti poziciju IRI-ja u odnosu na Republikansku stranku SAD-a?
Ne postoji izravna veza izmeðu IRI-ja i Republikanske stranke SAD-a. Postoje neke neizravne veze, ali naša funkcija je ista kao kod naše sestrinske organizacije, odnosno Nacionalnog demokratskog instituta, koji je neizravno vezan uz Demokratsku stranku SAD-a. Obje organizacije imaju istu misiju: olakšati i omoguæiti porast demokratizacije i transparentnosti u tranzicijskim zemljama širom svijeta.
Vaš Institut radi i s hrvatskim medijima, kroz svoj Klub mladih novinara. Indoktrinirate li ih amerièkim vrijednostima ili im nudite nešto drugo?
Nikada nijednom mladom novinaru nismo rekli što da misli, ili koje teze da zastupa. Mi poduèavamo modele i tehnike istraživanja, intervjuiranja, izvještavanja i drugih oblika novinarskog rada. Mi ne uèimo "što", mi uèimo "kako": kako napraviti dobru prièu, kako postiæi ravnotežu u prièi, kako pronaæi pravi izvor informacija, kako koristiti Internet, kako izvještavati o temama koje ukljuèuju mnogo statistike i kako tu statistiku prezentirati na naèin da prosjeèan èitatelj razumije tekst itd. Naš cilj je omoguæiti otvorene i slobodne medije u Hrvatskoj, što znaèi da i desni i lijevi mediji i novinari imaju jednako pravo i priliku izraziti svoja mišljenja i stajališta. Kad kažemo "transparentnost", mislimo na transparentnost za sve. U svakom sluèaju, otvoreni smo za sve medije u Hrvatskoj.
Poznato je da u okviru svojih programa IRI pruža usluge i profesionalnim politièarima i politièkim strankama u Hrvatskoj. Koji hrvatski politièari i stranke koriste Vaše programe?
Radimo sa svim politièkim strankama u Hrvatskoj, osim s HDZ-om i krajnje desnim strankama.
Zašto ne radite s njima?
Ne radi se o mojem osobnom stavu. Prema amerièkoj politici i amerièkim standardima, HDZ je još uvijek u procesu razvitka u demokratièniju stranku i u procesu dostizanja zapadnih demokratskih standarda.
Što bi HDZ trebao napraviti da zadovolji te standarde?
To je pitanje koje bih prepustio amerièkom veleposlanstvu.
Kakve programe nudite hrvatskim politièarima?
Programi IRI-ja u Hrvatskoj nastoje poduprijeti veæu transparentnost Vladinih institucija, nudeæi seminare o komuniciranju i odnosima s javnošæu ministrima i glasnogovornicima hrvatske Vlade, politièkim strankama i pojedinim županijskim vlastima: vjerujemo da demokracija najbolje funkcionira u uvjetima maksimalno transparentnog politièkog djelovanja. U svim tranzicijskim zemljama nastaje isti problem, jer su ovo svima nove stvari; nikada prije u tim zemljama nije postojala otvorena komunikacija i transparentnost jer nije bilo demokracije. Buduæi da su u demokracijama redoviti izbori svakih nekoliko godina, ako ljudima ne objasniš zašto radiš to što radiš, izgubit æeš na sljedeæim izborima. U tranzicijskim zemljama prije nije postojala moguænost da se izgubi vlast.
Kako opæenito ocjenjujete komunikacijske vještine i transparentnost djelovanja sadašnje hrvatske Vlade?
Mislim da ova Vlada naporno radi na poboljšanju svojih komunikacijskih vještina. Štoviše, mislim da je povukla nekoliko znaèajnih poteza koje, meðutim, nije dobro objasnila javnosti.

Vlada u defenzivi
Koji je hrvatski politièar najtalentiraniji po Vašim standardima, u komunikacijskom smislu, a da pripada demokratskom okviru?
Ljudi posjeduju razlièite vještine i razlièite osobne stilove i pristupe poslu. Od ministara s kojima sam radio, a nisam još upoznao sve ministre, istaknuo bih ministra rada i socijalne skrbi Davorka Vidoviæa, koji je vrlo uvjerljiv komunikator i potpuno razumije ulogu i znaèenje medija. Takoðer bih spomenuo i ministre Èaèiæa i Luèina.
Koja podruèja Vladina djelovanja su najmanje transparentna?
Vlada èesto troši svoju energiju odgovarajuæi na prigovore oporbe, èime je konstatno u defenzivi. Pristup koji mi poduèavamo je ovaj: bavite se proaktivnom komunikacijom, iziðite na ulice i objasnite ljudima zašto radite to što radite i zašto je to važno. Da vam objasnim na primjeru pristupa u NATO, što je podruèje od velike važnosti za Hrvatsku. Pogledajte Èešku Republiku, Poljsku i Maðarsku: NATO je imao dubok i pozitivan utjecaj na te zemlje. A pogledajte rezultate istraživanja javnog mišljenja u Hrvatskoj: izmeðu 70 i 80 posto anketiranih podržava ulazak u Europsku uniju, ali kad ih pitate što to konkretno znaèi, oni uglavnom ne znaju. Stanovništvo mora znati zašto je to važno, koje æe biti koristi od toga, a isto tako i koje su žrtve potrebne da bi se ušlo u te integracije.
Damir Piliæ

Povratak