Promjene kontra Europe

13.11.2002.

Europa je za Hrvatsku preteško pitanje. Najnoviji pokušaji hvatanja koraka sa zapadnim standardima pretvaraju se u sudar svjetova. Od dugova prema meðunarodnim integracijama, Hrvatska upravo pokušava ispuniti onaj prema manjinama i onaj koji se tièe pretvaranja nacionalne u javnu televiziju. Meðutim, u oba sluèaja prijedlozi vlasti idu kontra onoga što se od Hrvatske oèekuje i traži.
    Donošenje ustavnog zakona o pravima manjina bilo je uvjet za meðunarodno priznanje Hrvatske. Nakon oslobaðanja zemlje zakon je suspendiran, zbog »promijenjenih okolnosti«. U sedam godina ni Tuðmanova ni sadašnja vlast novi nije uspjela donijeti. Prije nekoliko mjeseci veæ gotovi prijedlog baèen je u koš, navodno zato jer je etnièkim zajednicama davao previše prava. Sada je bez konsultacija s manjinama složen novi prijedlog.
    Po njemu, samo se Srbima ukida dvostruko pravo glasa, pa se oni prema drugima de facto diskriminiraju. Najbolji je štos da bi se predstavnici manjina mogli birati i sa stranaèkih lista. Etnièke zajednice tvrde da se na taj naèin njihovo predstavništvo u parlamentu de facto ukida. SDP se pokušava poslužiti istim trikom kakav je s listom za dijasporu prakticirao HDZ – poveæat æe broj svojih zastupnika tako što æe ih nekoliko ugurati u Sabor kao predstavnike Srba. Model je vrlo problematièan, jer manjinama formalni ili lažni predstavnici ne trebaju, ali je i moralno nakaradan, jer Raèanova vlast problem etnièkih zajednica sistematski ignorira, a sada bi na njihov raèun podebljala svoju zastupnièku kvotu.
    Slièno je i s pretvaranjem HRT-a u javnu televiziju. Vladajuæi su nedavno predstavili set promjena postojeæeg zakona, ali njihovim intencijama Europa nije zadovoljna. U Hrvatsku je poslala Karola Jakubowicza, savjetnika OESS-a i vodeæeg struènjaka Vijeæa Europe za pitanja elektronskih medija, koji je diplomatski ali jasno iznio svoje rezerve. On upozorava da je »vrlo teško novim politièkim elitama prepustiti kontrolu nad javnom televizijom«. Sporna mu je ideja da Sabor ubuduæe imenuje ne samo ravnatelja, nego i »unutarnja tijela HRT-a«. Smatra da se politika ne smije miješati u izbor upravnih struktura javne televizije.
    Hrvatska je pokazala da za tranziciju državne u javnu televiziju nije dovoljno samo eliminirati formalni utjecaj politièkih struktura. Politika se odrekla dirigiranja malim ekranima, ali je kao prvi problem sada isplivala nekompetencija – kako novoizabranih urednièkih struktura, tako i Vijeæa HRT-a. U Vijeæu je osiguran utjecaj civilnog društva, ali nije osiguran utjecaj struke. A da bi se pravila javna televizija mora se prvo praviti televizija. Za taj je posao, kao i za pravljenje novina, ili brodova, potrebna odreðena vrsta znanja. Manjak profesionalne kompetencije na Prisavlju, i kaotiènost koja iz te èinjenice logièno proizlazi, ne može se nadoknaditi povratkom pod šinjel politièkih komesara. A smisao predloženih zakonskih inovacija treba prije svega tražiti u SDP-ovoj namjeri ovladavanja televizijom.
    Promjene koje bi Hrvatsku trebale voditi europskim standardima, realiziraju se kao sprint u rikverc. Umjesto zakonskog garantiranja prava manjina, vladajuæi su se dosjetili kako manjine iskoristiti za svoje ciljeve. Umjesto pomaka prema javnoj televiziji, politièari bi ponovo stavili šapu na elektronske medije. U oba sluèaja politika pokušava izvuæi profit, dodatno ojaèati svoju ionako prcdimenzioniranu poziciju.

Povratak