Veèernjakovcima i Veèernjaku 16 nagrada

23.11.2002.

Iduæe godine nagrada za životno djelo "Otokar Keršovani" dodijeljena je Alojzu Ševèiku, a nagradu "Zlatna kamera" dobila su èak desetorica "Veèernjakovih" fotoreportera - Josip Bistroviæ, Robert Beloševiæ, Zoran Božièeviæ, Drago Havranek, Siniša Hanèiæ, Jozo Petriæ, Goran Pichler, Karlo Rosandiæ, Robert Šipek i Davor Višnjiæ. Davor Višnjiæ je 1993. još jednom dobio tu nagradu.
    Nakon tri godine stanke, za reportažu 1997. godine nagraðen je Robert Valdec, a "Veèernjakova" Crna kronika proglašena je najbolje ureðenom rubrikom. Godine 1998. najbolje ureðena rubrika opet je bila iz "Veèernjaka", ovaj put Auto moto. Godinu dana kasnije, 1999., iz HND-a su stigle èak tri nagrade: Dušanu Miljušu za vijest-izvještaj, Renatu Ivanušu za reportažu te Miodragu Šajatoviæu za komentar-kolumnu. Tri nagrade uslijedile su i za 2000. godinu: Branko Vukšiæ za komentar-kolumnu, Božica Brkan za najbolji podlistak-prilog i Kristina Štedul za najbolju fotografiju. Tradicija trostrukih nagrada nastavila se i ove godine za lanjske tekstove: Diani Glavini za vijest-izvještaj, drugi put Dušku Miljušu, u ovom sluèaju za istraživaèko novinarstvo, te ponovno Crnoj kronici kao najbolje ureðenoj novinskoj rubrici.
    Ostaje, meðutim, zamijeæeno da su "Veèernjak" i njegovi novinari do 1999. godine uglavnom zaobilaženi kada su u pitanju bili tekstovi s politièkim predznakom. Jedan od glavnih razloga je vjerojatno u tome što je "Veèernji list" bio povezivan s tada vladajuæim HDZ-om. No, razlog je sigurno i u pristupu pojedinih èlanova ocjenjivaèkih odbora, koji su se u odluèivanju više vodili politièkim nego profesionalnim razlozima, pa su odbacivali teme koje im politièki nisu odgovarale, iako su tih godina zacijelo i one zavrijedile koju od nagrada.
Z. Despot

Povratak