Strah od poslodavca

27.11.2002.

Državno odvjetništvo samoinicijativno je, temeljem Zakona o kaznenom postupku, pokrenulo spor protiv poslodavca koji na sve moguæe naèine prijeèi rad sindikata u firmi. Sluèaj je htio da se takav postupak primijeni u novinarskoj branši, a optužbeni prijedlog podnesen je protiv Zvonimira Kabelke, direktora poduzeæa »NET-Televizija Moslavina«. Rijeè je o sluèaju koji je, tijekom 2001. godine, nebrojeno puta Sindikat novinara Hrvatske isticao u javnosti. U optužnom prijedlogu, Opæinsko državno odvjetništvo u Kutini predlaže da se »okrivljenik nakon održane glavne rasprave proglasi krivim i osudi po zakonu«.
    Zastrašivanje radnika, pritisak na sindikalne povjerenike, potihe zabrane sindikalnog organiziranja u firmama – posebno kada je rijeè o tvrtkama u djelatnosti trgovine – nisu nikakva novina na domaæoj sindikalnoj sceni. Takvi sluèajevi zbivaju se gotovo svakodnevno, a »ekskluzivno« pravo na prozivanje poslodavaca do sada su imali sindikati kojima je rad onemoguæavan. Prozivanja poslodavaca po novinama, tu i tamo pokoja kaznena prijava, pozivi inspekciji rada da »prouèi« poslovanje konkretnog poduzeæa – uglavnom su do sada korištene metode protiv poslodavaca koji bi da mogu, vjerojatno, zabranili i izgovor rijeèi sindikat.
   

Stradala jedino povjerenica

No, da bi se stvari u zemlji mogle promijeniti u korist radnika koji rade kod ne-ljubitelja organizacija koje se bore za prava radnika, pokazuje sluèaj TV Moslavine. Ono što su novinari u toj maloj privatnoj televizijskoj kuæi prošli, mogao bi biti dobar materijal za jedan solidan film. Poslodavac je uèinio sve kako bi ukinuo sindikalnu podružnicu. U cijeloj toj prièi stradala je jedino sindikalna povjerenica Zdravka Sever, protiv koje je poslodavac uspio okrenuti i njene kolege. Sve zbog njihova straha da æe ostati bez posla. Pa su novinari TV Moslavine, u potihim razgovorima uvijek bili spremni reæi sve što ih smeta, no kada je to trebalo javno izgovoriti – strah od poslodavca je prevladao – do te mjere da je mnogima od njih postalo normalno da uz novinarski posao odraðuju èistaèke »šihte«. Sasvim im je »normalno« postalo da za crkvicu od plaæe nakon montiranja priloga, ili odraðene emisije u studiju, u ruke uzmu krpu i metlu i poèiste sanitarne prostorije. Ili da se, nakon što su veæ otišli kuæi, odazovu pozivu poslodavca i dotrèe u firmu poèistiti njegovu radnu sobu. Neodazivanje na takav novinarski zadatak za sobom povlaèi kaznene bodove. Oni se uredno bilježe na oglasnoj ploèi, a kada se skupi odreðeni broj »minusa«, novinarska se plaæa, ionako tanka, dodatno smanji. U trenutku kada se netko »usudio« javno progovoriti o tome, poèele su akcije protiv sindikata. Zastrašeni novinari, koji æe vrlo žustro progovarati o nepravdama u društvu, pritom potiskujuæi sve nepravde koji su sami spremni podnijeti, javno su se ogradili od sindikalne povjerenice. Ženu koja je sebi i svojim kolegama željela osigurati normalne uvjete rada, gotovo su prilijepili na stup srama otvoreno se priklanjajuæi poslodavcu. No, kada su postali svjesni onog što su uèinili, nisu imali snage otvoreno se isprièati, veæ su u javnost odaslali anonimno pismo prepuno rijeèi dubokog kajanja.
   

Èlanstvo u sindikatu – negativni bodovi

Kutinsko državno odvjetništvo, u optužnom prijedlogu protiv Kabelke istièe njegovu nakanu da ukine registriranu podružnicu Sindikata novinara i ogranièi pravo zaposlenima na slobodu udruživanja graðana u sindikat radi zaštite socijalnih, gospodarskih i radno-pravnih ciljeva. Navodi se da je u tu svrhu, zaposlenima postavljao upite o èlanstvu u sindikatu »govoreæi im da se ne slaže s obnavljanjem podružnice i da rade u firmi èiji je vlasnik i u koju ulaže, te da æe bodovanje za plaæu ovisiti i o èlanstvu u sindikatu«. Stoga je nekim èlanovima sindikata plaæa smanjena, a novinarima èlanovina sindikata prijeæeno je i otkazom. Samu povjerenicu sindikata Zdravku Sever, uz prijetnje smanjenjem plaæe i otkazom, neutemeljeno je raspredio na rad u Bjelovar, ukinuo joj emisije i onemoguæio da djeluje kao sindikalni povjerenik. Sve to rezultiralo je istupanjem 11 od 19 èlanova iz sindikata. Stoga Opæinsko državno odvjetništvo u Kutini, naglašava kako je direktor TV-Moslavine »uskratio i ogranièio pravo na slobodu udruživanja graðana u sindikate u skladu sa zakonom zbog zaštite njihovih probitaka i zauzimanja za socijalna, gospodarska i druga uvjerenja i ciljeve pa je time poèinio kazneno djelo protiv slobode i prava èovjeka i graðanina – povredom prava udruživanja«.
    Sudski epilog sluèaja TV-Moslavine, znaèajan je za domaæu sindikalnu scenu. Tim više, jer je Hrvatska napokon ratificirala i Europsku socijalnu povelju koja, meðu ostalim, govori o pravu na organiziranje s ciljem zaštite ekonomskih i socijalnih interesa.

Povratak