Ulagu-Valiæ napušta 10 od 14 urednika

27.11.2002.

ZAGREB – Deset urednika HTV-a – Nikola Kristiæ, Oliver Dražiæ, Katja Kušec, Damir Matkoviæ, Aleksandar Kostadinov, Marija Vukoviæ-Sirišèeviæ, Lada Džidiæ, Branko Schmidt, Jasmina Božinovska-Živalj i Zoran Margetiæ – poslalo je juèer pismeni zahtjev glavnoj urednici Jasni Ulagi-Valiæ, ravnatelju Mirku Galiæu i Vijeæu HRT-a da ih se razriješi urednièkih dužnosti.
    – Buduæi da veæ duže vrijeme ne postoji komunikacija u programskim odlukama izmeðu nas i glavne urednice HTV-a, te stalnog programskog razmimoilaženja, zbog èega nismo u stanju zadržati urednièku, a ni osobnu vjerodostojnost, te neovisnost programa kojima smo na èelu i za koji smo odgovorni, molimo da se zahtjev razmotri veæ na sutrašnjoj sjednici – kaže se u zahtjevu za razrješenje upuæenom Vijeæu HRT-a.
    Kap koja je prelila èašu imenovanje je Zorana Šprajca za urednika Dnevnika bez prethodnih konzultacija s urednicima informativnog programa.
    – Svojom neargumentiranom i samovoljnom odlukom glavna urednica je dovela u pitanje djelovanje sustava koji je sama predložila i koji je Vijeæe HRT-a prihvatilo – kažu razoèarani urednici u svom pismu Vijeæu HRT-a, te se tuže kako od lipnja neki urednici nisu više pozivani na sastanke urednièkih kolegija, èime je, smatraju, suspendirano Programsko vijeæe.
    – Buduæi da ne možemo snositi posljedice postupaka s kojima se ne slažemo ni osobno ni profesionalno, podnosimo ovaj prijedlog – kažu urednici na kraju. 
    
    Sukob Kristiæa i »motrištaraca«

Njihovoj je odluci prethodio zapravo sukob Kristiæa i Šprajca koji se odigrao u ponedjeljak u popodnevnim satima. Šprajc je toga dana, po dogovoru s glavnom urednicom, došao ureðivati Dnevnik i pri tome je htio promijeniti i samu odjavnu špicu. Kada je Kristiæ shvatio da Šprajc želi špicu montirati tako da imena urednika tek »protrèe« po ekranu, odluèio ga je razriješiti kao nadreðeni mu urednik. No, nekoliko sati kasnije Šprajc se vratio ureðivati Dnevnik i to odlukom glavne urednice Jasne Ulage-Valiæ koja je poništila Kristiæevu odluku. Upravo je to bila kap koja je prelila Kristiæevu èašu strpljenja, koji je dotadašnjoj najbližoj suradnici rekao da više ne mogu raditi skupa. U toj ga je namjeri podržala veæina urednika potpisavši spomenuto pismo, dok su nepotpisani ostali tek èetvorica: Goran Miliæ, Domagoj Buriæ, Miro Brankoviæ i Bruno Kovaèeviæ.

Iako još nitko od njih ne želi javno govoriti, u prisavskim se hodnicima za nastalu situaciju optužuje upravo Goran Miliæ koji je u Ulaginoj ekipi najkraæe, ali se èini da ima najveæi utjecaj na nju. Miliæa, naime, mnogi i spominju u kombinacijama za urednika informativno-politièkog programa, a tvrdi se da æe s njim na urednièka mjesta u informativnom programu doæi veæina ljudi koji se nazivaju »motrištarcima«, odnosno starim kadrovima Miljenka Manjkasa i Obrada Kosovca. No, takve tvrdnje do zakljuèenja ovog broja nismo uspjeli provjeriti ni kod Ulage, koja je cijelog dana sastanèila na nekakvim kolegijima, a ni kod Miliæa, èiji je mobitel bio iskljuèen. 
    
    Šprajc produžena ruka Vlade

I veæina pobunjenih urednika bila nam je nedostupna, dok oni s kojima smo uspjeli razgovarati nisu htjeli reæi ništa više od onoga što piše u pismu Vijeæu.
    Iako Ulaga tvrdi da je pobuna protiv Šprajca nastala samo zbog toga što se radi o »motrištarcu«, neslužbeno se zapravo tvrdi da je Šprajc nepoæudan jer ga smatraju produženom rukom Vlade, odnosno njena potpredsjednika Slavka Liniæa. Tvrdi se, naime, da je Šprajc i do sada jednom tjedno na televiziju plasirao ono što mu Liniæ ponudi, pa se smatra da je njegovim imenovanjem Vlada direktno ušla u informativni program.
    Razlaz Kristiæa i Ulage donekle je iznenadio one koji ne poznaju situaciju na državnoj televiziji, no veze izmeðu donedavno kuænih prijatelja popucale su još prije nekoliko mjeseci. Najteži udarac Kristiæ je pretrpio kada se Ulaga odjednom odrekla urednice Željke Markiæ iako ju je sama postavila i dugo tvrdila da æe je braniti do posljednjega daha. Tada je Kristiæa od ostavke odgovorila upravo Markiæ, no meðusobno povjerenje glavne urednice i Kristiæa znatno je bilo poljuljano. A upravo je Kristiæ bio taj koji je Ulagu nagovorio da se kandidira za glavnu urednicu HTV-a i gotovo ju doslovno doveo pred vijeænike. Kada joj mediji nisu davali gotovo nikakve šanse, a veæina se vijeænika pitala tko je uopæe ona, Kristiæ ju je neprestano hvalio i podržavao. Za to je kasnije i bio nagraðen urednièkim mjestom najvažnijeg dijela programa državne televizije. 
    
    Poèetak kraja glavne urednice

Naravno, ne treba ni napominjati da je u cijeloj ovoj prièi zapravo profitirao ravnatelj Mirko Galiæ, koji je s urednicom »ratovao« od njenog imenovanja. Ako se njegovom pobjedom smatrao odlazak Markiæ, onda je jasno kakva je atmosfera vladala juèer na èetvrtom katu HRT-a gdje su uredi ravnateljstva.
    Kada se sadašnja glavna urednica Jasna Ulaga Valiæ kandidirala za to mjesto nitko na nju nije obraæao pažnju, mediji su joj davali minimalne šanse, a veæina se èlanova Vijeæa pitala tko je uopæe ona. Jedni èovjek koji je uz nju èvrsto stajao bio je Nikola Kristiæ, zaboravljeni novinar sportskog programa. Njihova povezanost vidjela se i kada ga je imenovala urednikom informativnog programa HTV-a, najvažnijeg i najosjetljivijeg segmenta državne televizije, iako su to mjesto zapravo mediji davali Denisu Latinu.
    I sam se Latin, donedavni gorljivi Ulagin zagovornik koji je zbog svojih istupa protiv Galiæa imao puno problema, prošloga tjedna ponovno povukao u prostore Latinice, nakon što je s Galiæem uspio riješiti probleme. U studio na Velesajmu, gdje se trenutno snima Latinica, uvedeno je grijanje, a Latinovi su honorarci dobili zaostale honorare i to èak uveæane za petsto kuna. To što se Latin odmaknuo od Ulage i pomirio s Galiæem, jedan je od znakova da je upravo zapoèeo kraj Jasne Ulage-Valiæ kao glavne urednice. Da je tome tako potvrðuju i, doduše neslužbene informacije da se njen pomoænik za medije Dživo Ðuroviæ priprema napustiti taj brod koji tone i vratiti se na Radio 101. Ðuroviæ je, navodno, potpuno nezadovoljan suradnjom s Ulagom s èijim se potezima ne slaže u 90 posto sluèajeva.
Saša VEJNOVIÆ

Ulaga-Valiæ: Prihvatit æu ostavke šestero urednika
   
    Prihvatit æu ostavke Kristiæa, Matkoviæa, Dražiæa, Kušec, Schmidta i Božinovske-Živalj i predložit æu njihova razrješenja na iduæoj sjednici Vijeæa HRT-a – poruèila nam je juèer glavna urednica HTV-a Jasna Ulaga-Valiæ, dodajuæi da su Lada Džidiæ i Marija Vukoviæ-Sirišèeviæ povukle svoje zahtjeve.
    Izgleda da se glavna urednica tijekom dana predomislila, jer se priopæenjem objavljenim u sinoænjem Dnevniku izjasnila kako prihvaæa tek ostavke troje urednika u informativnom programu, dok je za sve ostale izjavila da uživaju njeno povjerenje.
    Inaèe, zahtjev veæine urednika za razrješenjem Ulaga-Valiæ naziva »rušenje glavne urednice i u konaènici rušenje Vijeæa HRT-a«. I dalje odluèno stojim iza odluke da Zoran Šprajc ostane urednik Dnevnika. On je dugogodišnji djelatnik HTV-a, odlièan novinar i zaslužuje svoju šansu, baš kao što sam je dala i Oliveru Dražiæu i Katji Kušec, a unatoè tome što ga urednici Kristiæ, Dražiæ i Kušec ne podržavaju – poruèuje Ulaga-Valiæ.
  

Silobrèiæ: Smjenu može predložiti samo glavna urednica
   
    – Vijeæe ne može razriješiti televizijske urednike na njihov zahtjev jer njihovu smjenu može predložiti samo glavna urednica – kazao nam je juèer Vlatko Silobrèiæ, predsjednik Vijeæa HRT-a, koji u trenutku kada smo razgovarali još uvijek nije dobio nikakav zahtjev urednika za razrješenje.
    No, kada bi on i stigao, Silobrèiæ kaže da se neæe naæi na dnevnom redu.
    – Neæu dopustiti da takav zahtjev uðe u dnevni red redovnim putem. Radi se o jako ozbiljnoj stvari o kojoj se ne može raspravljati tek s dan ili dva priprema – kaže Silobrèiæ, dodajuæi da bi se o zahtjevu urednika moglo raspravljati u okviru nekih toèaka ukoliko to bude htio neki vijeænik. Propisano je, naime, da je materijale za sjednicu potrebno dostaviti osam dana ranije.
 

 Kristiæ: Daljnja suradnja nije moguæa
   
    – Moj je stav jasan – ovo dalje ovako ne može funkcionirati – kazao nam je kratko Kristiæ, odluèan u namjeri da napusti urednièko mjesto. Iako tvrdi da æe program dalje teæi normalno i da æe svoj posao uredno odraðivati do konaènog razrješenja, Kristiæ kaže kako Dnevnik niti u buduæe neæe potpisivati niti æe ga urednici informativnog programa ureðivati.
    – Kolegij uredno odradimo, ali se dalje u stvaranje Dnevnika ne petljamo. Ono što se mora napraviti mi odradimo profesionalno. Pismeno sam je obavijestio da Šprajc više nije urednik Dnevnika, ona to nije usvojila, i mislim da daljnje suradnje ne može više biti. Preko ljudskog i urednièkog dostojanstva se ne može iæi – kazao nam je Kristiæ, dodajuæi da nitko od potpisnika pisma nije zvan i nagovaran na to veæ su svi sami odluèili potpisati pismo.  

Primjer notornog falsifikata
   
    Prije nekoliko mjeseci smijenjeni urednik Dokumentarnog programa HTV-a Miroslav Mikuljan poslao je juèer otvoreno pismo Mirku Galiæu i Vanji Sutliæ u kojem tvrdi da je Jasna Ulaga-Valiæ donijela odluku da se njegovo ime briše sa svih televizijskih emisija koje je ureðivao. »Njezina se odluka odnosi i na starije emisije koje se repriziraju, one premijerno emitirane poslije moje smjene kao i na emisije koje æe, nadam se, biti tek stavljene u program, a nastale su za mojeg mandata«, naglašava Mikuljan upozoravajuæi da je takva praksa »primjer notornog falsifikata«.
    On traži opoziv spomenute odluke jer »od brisanja imena do uništavanja ljudi tek je koraèiæ«. Rijeè je, zakljuèuje Mikuljan, o »simbolièkom ubojstvu«.

Povratak