Sukobi na HTV-u su stravièni

28.11.2002.

Luka Mitroviæ veæ 35 godina radi na Hrvatskoj televiziji. U javnosti je najpoznatiji kao voditelj projekta Izbori 90. Nakon uspješno obavljenog posla, radio je specijalne emisije o konstituiranju Sabora, Vlade, ratu u Sloveniji i slièno. Bio je i šef ratnog studija na Banovini, a na njegovu nesreæu, napravio je i intervju s Milom Dedakoviæem Jastrebom, zapovjednikom obrane Vukovara. Tadašnja vlast procijenila je da se radi o špijunskome poslu, a u ljeto 1992. godine tadašnji direktor HRT-a Antun Vrdoljak bez obrazloženja ga je suspendirao. Prije pet godina Mitroviæ se odmah po osnivanju Foruma 21 prikljuèuje grupi novinara koja je javno izražavala nezadovoljstvo stanjem u elektronièkim medijima. Prije nekoliko dana Mitroviæ je izabran i za novog predsjednika Foruma. A s obzirom na to da idilièni odnosi meðu forumovcima nisu dugo trajali, upitali smo Mitroviæa zbog èega je vrlo brzo došlo do razbijanja Foruma 21 u razne frakcije.
Ekipa ljudi koja je osnovala Forum u zanatskom je smislu bila kompetentna govoriti o programu Hrvatske televizije. Meðutim, vrlo brzo je meðu njima došlo do podjele oko tri važna pitanja. Prvo je pitanje bilo trebamo li bezrezervno prihvaæati financiranje iz inozemstva. Drugi je razlog taj što je jedna skupina ljudi potpuno autonomno pisala priopæenja za javnost u ime Foruma. Na koncu, treæi sporni moment je bio stanoviti elitizam. Naime, nama su htjeli pristupiti novinari i iz tiskovnih medija, ali je odreðena skupina ljudi smatrala kako su oni sami sebi dovoljni.
Na koncu ispada kako je "Forum" i osnovan da bi pojedinci ostvarili vlastite probitke u karijerama?
Sigurno je da su neki ljudi iskoristili Forum za vlastiti probitak. Ali, ima puno i onih koji nisu ušli u Forum iz tih pobuda. No, kada se govori o Forumu, onda veæina javnosti misli na Damira Matkoviæa, Dubravka Merliæa, Tihomira Ladišiæa ili Olivera Dražiæa. O njihovim se pobudama može s njima razgovarati. Damir Matkoviæ, od trenutka kada je prestao biti predsjednikom, ujedno se i potpuno deangažirao u Forumu. I nije samo on u pitanju, tu je i Merliæ, koji je, doduše, otišao s Televizije, zatim Dražiæ, koji je postao urednik. A treba reæi i kako je Nikola Kristiæ bio èlan Izvršnog odbora Foruma. No, èim je postao urednik, ispisao se iz Foruma.
Osjeæate li se i Vi iskorišteni? Stjeèe se dojam kako su prozvani ljudi iskoristili svoje kolege.
Dio ljudi u Forumu i danas se osjeæa iskorišteno. Osobno, meðutim, nemam taj osjeæaj. Ja imam dovoljno profesionalnog i životnog iskustva i neæu se uvrijediti ako je netko, kao što kažete, iskoristio Forum da bi zasjeo u neku fotelju. Takvo ponašanje, naravno, nema nikakve veze ni s moralom ni s novinarstvom; to se svuda naziva kupovinom.
Zbog èega nije obilježena peta obljetnica "Foruma 21"?
Mi smo smo 6. studenog tiho obilježili petu obljetnicu, nismo organizirali nikakvu proslavu. To æemo uèiniti na sveèanoj sjednici koja æe se održati krajem godine, a tada æemo i dodijeliti nagrade, kao što smo to uèinili za 2001. godinu.
Hoæete li poslati pozivnice svim sadašnjim i bivšim èlanovima "Foruma"?
Mi uvijek šaljemo pozivnice na 113 adresa, jer se iz Foruma nikoga ne može iskljuèiti. Na kraju pozivnice zamolimo sve èlanove da nas obavijeste ako ne žele biti èlanovi, iz najbanalnijeg razloga - da ne trošimo na poštarinu. No, nikada nas nitko, osim rijetkih pojedinaca, nije obavijestio da ne želi biti èlan. Ni Matkoviæ, ni Merliæ. Možda èekaju neka druga vremena kada æe im Forum ponovno trebati.
Koje æe ciljeve "Forum 21" pokušati realizirati u iduæih godinu dana?
Prije svega, intenzivno æemo se angažirati na donošenju novog zakona, a i svih drugih zakona o elektronièkim medijima. Naravno, priopæenjima æemo se izjasniti o napadima na naše novinare i njihovim suspenzijama. Žalosno je da se Forum, primjerice, nije izjasnio o posljednjem sluèaju kada je novinar Jozo Kapoviæ suspendiran iz HTV-ove saborske ekipe.
Koliko se može organiziranjem javnih rasprava utjecati na tekst Zakona o HRT-u koji je ministar Vujiæ prezentirao kao radnu verziju?
Nisam veliki optimist. Da su provedene odredbe sadašnjeg Zakona, ne bismo sada imali ovakve probleme. Sada se nalazimo u gotovo bezizlaznoj situaciji. Konfrontacije izmeðu programskog i poslovnog vodstva kuæe dosegnule su straviène dimenzije. A zbog toga pati televizijski program.
Je li sa 3. sijeènjem 2000. godine i pobjedom ove vlasti na izborima prestala borba za samostalno i odgovorno novinarstvo?
Postoje transparentni oblici pritiska, ali postoje i oni podzemni, parapolitièki utjecaji kojima je teško uæi u trag. A ovi drugi utjecaji su još opasniji. Primjerice, nekada je Obrad Kosovac drmao informativnim programom i mi smo praktièki vodili otvorene ratove s njim, ali smo znali tko nam je protivnik. Danas, meðutim, vodimo ratove s posvemašnjom nekompetencijom - moralnom, zanatskom i iskustvenom. Imamo posla s ljudima koji ne znaju da ne znaju. To je vrlo velik problem. Posebice kada neznanje - profesionalna oskudica, amalgamira s vrlo niskom etièkom razinom. Tada moralno krhko stvorenje vrlo lako kapitulira pred izazovima brze karijere, visokih koeficijenata i moæi. Dakle, s 3. sijeènjem nije završila borba za slobodno, samostalno i odgovorno novinarstvo. Danas više nema intervencija u program iz Vlade RH. Ali, to ne znaèi da netko drugi ne intervenira ili da imamo bolji televizijski program. Kada k tome pribrojimo i neke èlanove Vijeæa HRT-a koji osnivaju vlastitu politièku stranku, onda možete vidjeti kako se na HRT krijumèare razni interesi i pritisci. Sve je netransparentno.
"Forum" je sudjelovao u izradi postojeæeg Zakona o HRT-u. Jeste li i Vi inzistirali na ovakvom sastavu Vijeæa?
Mi smo tražili da èlanovi Vijeæa HRT-a budu ugledni, neprijeporno etièni ljudi koji se u javnom i znanstvenom djelovanju zauzimaju za zakonitost, visoku profesionalnost, vjerodostojnost i autentiènu programsku politiku javne televizije. Vijeæe bi trebalo biti reprezentacija javnosti, a nasuprot tome, mi smo dobili golemo Vijeæe za koje se ne zna kome odgovara.
Gdje je, po Vašem mišljenju, uzrok stalnih sukoba izmeðu programskog i poslovnog vodstva kuæe? Treba li novi zakon o HRT-u regulirati da Vijeæe HRT-a ubuduæe imenuje i ravnatelja i glavnog urednika ili, pak, glavnog urednika treba birati na prijedlog ravnatelja HRT-a?

    
Sigurno je da su neki ljudi iskoristili "Forum" za vlastiti probitak. Kada se govori o "Forumu", onda veæina misli na Damira Matkoviæa, Dubravka Merliæa, Tihomira Ladišiæa ili Olivera Dražiæa. O njihovim pobudama se može razgovarati. Primjerice, Damir Matkoviæ bio je predsjednik "Foruma" pune tri godine, a od trenutka kada je to prestao biti potpuno se deangažirao iz "Foruma". Tu je i Merliæ, koji je otišao s Televizije, zatim Dražiæ, koji je postao urednik. A treba reæi i kako je Nikola Kristiæ bio èlan Izvršnog odbora Foruma. No, èim je postao urednik, potpuno se deangažirao u Forumu
    

Bez obzira na to koje æe rješenje biti ponuðeno, bitno je da se definiraju kompetencije glavnog urednika i ravnatelja. To nije ponuðeno ovim Zakonom i zato imamo stalne sukobe. No, ipak moram reæi kako se mnoge stvari ne bi dogodile da je kod aktera bilo više dobre volje. Dakle, kakav god bude zakon, i ubuduæe æemo imati problema jer zakone provode ljudi. No, u naèelu mislim kako bi ravnatelja HRT-a trebalo birati Vijeæe HRT-a, a èlanove Vijeæa treba birati neko transparentno tijelo, primjerice Sabor, koje æe odgovarati za svoje postupke.
Slažete li se s analitièarima koji tvrde da novim zakonom o HRT-u ova vlast želi osigurati dobru medijsku promociju u predizborno vrijeme?
U pravu su oni koji se boje izvjesnih revitaliziranja "politièke šape" nad HRT-om. No, svuda u svijetu parlamenti odreðuju i nadziru javni radio i televiziju. Dakle, naèelno se treba bojati politièkih pretenzija, ali ova situacija koju mi imamo je karikatura loše realiziranih dobrih ideja o neovisnom programskom vodstvu HTV-a.
Je li nedoreèenost postojeæeg Zakona uzrok ovakvog stanja na HRT-u?
Da, izmeðu ostalog, i ta je nedoreèenost uzrok ovakvog stanja na Prisavlju. Ali, ipak, ljudi su najèešæi uzrok nesporazuma. Da je izabrana neka druga urednièka ili poslovna ekipa, ovoga sigurno ne bi bilo.
Dakle, problem je u ljudima koji danas obnašaju dužnosti na HRT-u?
Zapravo, rijeè je o svojevrsnoj kombinaciji, jer sadašnji Zakon omoguæuje èelnim ljudima da se tako ponašaju. Zbog toga treba donijeti novo zakonsko rješenje koje æe uspostaviti bolja pravila igre. Zato se ja zauzimam za novi zakon. S druge pak strane, sadašnje programsko i poslovno vodstvo opiru se donošenju novog zakona jer njihov mandat prestaje 1. sijeènja 2003. godine.
Nakon 35 godina provedenih na Televiziji, kako doživljavate sadašnje stanje u kuæi?
Jedni æe reæi cirkus ili karikatura, a drugi æe reæi podzemne ili zavjerenièke igre. Na žalost, istina je i jedno i drugo. Profesionalizam drastièno opada. Apsurdno je da neke funkcije na Televiziji danas obnašaju ljudi koji imaju slabo i formalno i stvarno obrazovanje.
Mislite li na cjelokupnu urednièku ekipu, ili i meðu urednicima ima odreðenih razlika?
Naravno da je rijeè o razlièitim ljudima. Neki meðu njima veæ su potpuno svjesni apsurdnog tima kojemu pripadaju. I sigurno æe u tom smislu nastupiti hitne turbulencije.

Razgovarao Predrag PEPIÆ

Povratak