Na glavnoj urednici HTV-a leži sva moralna težina trenutka

05.12.2002.

Dragutin Luèiæ Luce veæ tri godine obnaša dužnost predsjednika Hrvatskog novinarskog društva, a odnedavno je i predstavnik HND-a u Vijeæu Hrvatske radio-televizije. Luce je izabran u Vijeæe HRT-a u vrlo dramatiènim trenucima, kada je kriza na HTV-u dosegnula svoj vrhunac. Zbog trenutaènog stanja na HTV-u Vijeæe HRT-a æe na današnjoj sjednici raspravljati o ostavkama osmero HTV-ovih urednika, ali i o mandatu glavne urednice Jasne Ulage-Valiæ. Nakon izbora u Vijeæe HRT-a, Luce je izjavio kako æe se boriti za javnu i neovisnu televiziju, ali æe, prije svega, njegove aktivnosti biti usmjerene na zaštitu struke i onemoguæavanje da politièki, ili neki drugi partikularni interesi, dominiraju u ureðivaèkoj politici HRT-a.
Hrvatsku televiziju posljednjih dana potresa velika kriza. Osmero urednika podnijelo je ostavku, a neslaganje izmeðu Uprave i uredništva traje, zapravo, od izbora glavne urednice. Radi li se, po vašemu mišljenju, o sukobu pojedinaca ili institucija?
I jedno i drugo. U našem je Zakonu o HRT-u sadržana konstitucionalna pogreška, buduæi da taj zakon predviða dva punkta vladanja. Jedan punkt je programsko, odnosno Vijeæe HRT-a, a drugi je Upravno vijeæe. Najgore je to što Zakon ne predviða nikakvu moguænost za institucionalnu korespondenciju ta dva mehanizma. I iz toga, naravno, proizlaze brojni konflikti koji se na koncu reflektiraju i na novinare. Zato na Prisavlju danas postoji èitav niz sukoba izmeðu urednièkih, novinarskih i ostalih struktura. Situacija je krajnje krizna.
Bi li, po vašemu mišljenju, do ove krize došlo i da su na mjestu ravnatelja HRT-a i glavnog urednika HTV-a neki drugi ljudi, a ne Mirko Galiæ i Jasna Ulaga-Valiæ?
Možda bi situacija bila bolja, ali ne mogu govoriti u kondicijama. Èinjenica je da naš Zakon o HRT-u sadrži neke neprirodne odredbe. Niti jedan europski zakon ne funkcionira na takav naèin. Ovo možete shvatiti i kao odreðenu samokritiku, jer sam i osobno sudjelovao u izradi postojeæeg zakona. Organizirao sam èitav niz javnih rasprava i, na kraju, lobirao za takav zakon, ali sam nakon nekog vremena utvrdio kako u tom zakonu ipak nešto ne štima.
Treba li inzistirati na donošenju potpuno novog zakona o HRT-u ili su nam dovoljne i izmjene postojeæeg zakona?
Trebaju nam promjene, to je sigurno. Hoæe li one biti provedene kroz novi zakon ili izmjene postojeæeg, to je manje važno.
Prouèavali ste brojne europske zakone o radiju i televiziji. Èiji bi model bio najprihvatljiviji za nas?
Meni je najbliži slovenski model. Njihov Zakon potpuno drugaèije regulira stvari od našeg, iako i on uvažava èinjenicu da je najvažniji punkt Vijeæe koje nadzire televizijski program. Kako bi trebala izgledati unutarnja struktura našeg Vijeæa HRT-a?
Èvrsto vjerujem kako treba saèuvati sadašnju ideju Vijeæa, u kojem sjede predstavnici civilnih institucija i udruženja. Meðutim, èlanovi Vijeæa trebali bi biti birani po puno strožim kriterijima u samim institucijama iz kojih su delegirani. Usto, trebao bi postojati i još jedan filtar. Primjerice, ne bi bilo loše da èlanove Vijeæa potvrðuje i parlament, jer bi na taj naèin Vijeæe dobilo još veæi legitimitet. Kada bi èlanovi Vijeæa prolazili kroz ta dva filtra, uvjeren sam kako bi oni mogli biti stvarna brana prema partikularnim politièkim i gospodarskim interesima.
Koje bi ovlasti trebalo imati Vijeæe HRT-a?
Vijeæe bi, izmeðu ostalog, na osnovi javnog natjeèaja, trebalo birati generalnog direktora HRT-a. Izbor tog ravnatelja parlament bi samo potvrðivao. Osim toga, Vijeæe bi takoðer, na osnovi javnog natjeèaja, biralo i programske ravnatelje Radija i Televizije. Takoðer, mislim da bi Vijeæe, uz prethodno mišljenje glavnog i programskog ravnatelja, trebalo imenovati i glavne urednike. Takvim naèinom izbora osigurala bi se maksimalna neovisnost o politici.
A bi li to Vijeæe trebalo odgovarati za svoje odluke?
Da, i takva bi moguænost trebala postojati. Meðutim, u europskim državama tijela kao što je naše Vijeæe HRT-a imaju neku vrstu imuniteta. Dakako, taj imunitet ima svoje nedostatke, ali i svoje prednosti. Mislim da iz takve pozicije èlanovi Vijeæa mogu djelovati potpuno neovisno o politièkim, gospodarskim i drugim interesnim skupinama.
Danas æe se održati izvanredna sjednica Vijeæa HRT-a, na kojoj æe se raspravljati o odgovornosti za aktualno stanje na HTV-u. Koliko, po vašemu mišljenju, Vijeæe HRT-a snosi odgovornost za ovu situaciju?
Mislim da je i Vijeæe HRT-a dijelom odgovorno za zaoštravanje odnosa na HTV-u. Osim toga, neki su èlanovi Vijeæa svojim javnim nastupima kroz medije "dolijevali ulje na vatru". Ovo je Vijeæe definitivno onemoguæilo izravni utjecaj visoke politike na televiziju, ali je s druge strane dopustilo, možda i nehotice, sitno politikantstvo unutar HRT-a.
Hoæe li Vijeæe HRT-a na današnjoj sjednici smijeniti glavnu urednicu?
l To ne mogu znati unaprijed. Moguæe je da èlanovi Vijeæa na današnjoj sjednici ustanove kako glavna urednica nije ispunila oèekivanja. Vijeæe HRT-a ima pravo izabrati glavnog urednika, ali isto tako imaju pravo i da ga opozovu.
Trebaju li u sluèaju opoziva glavne urednice i èlanovi Vijeæa podnijeti ostavku iz moralnih razloga?
Moralno pitanje leži na glavnoj urednici HTV-a. Naša je moralna obveza da pitamo glavnu urednicu osjeæa li se ona odgovornom za ovu situaciju.
Dakle, glavna bi urednica na današnjoj sjednici trebala ponuditi svoj mandat na raspolaganje?
To ona treba odluèiti. Osobno mislim kako na njoj leži sva moralna težina ovog trenutka. Jer, glavna je urednica izabrala ljude koji su dali ostavke. Ona je formirala svoj tim, a Vijeæe je samo potvrdilo njezine prijedloge. Zato mislim da pred glavnom urednicom danas stoji vrlo konkretna dvojba. Ona pred javnošæu mora odgovorno kazati je li ispunila oèekivanja ili nije.
Postoje i naznake kako bi glavna urednica mogla Vijeæu ponuditi imena novih urednika. Biste li vi podržali novu urednièku ekipu?
To unaprijed ne mogu reæi. Znate, svi mi volimo pobjeðivati. Ali postoje trenuci kada èovjek iskreno treba priznati poraz, unatoè dobrim namjerama.
Sve je, dakle, u rukama Jasne Ulage-Valiæ?
l Najviše je, ipak, u rukama èlanova Vijeæa HRT-a. No sigurno da i Jasna Ulaga-Valiæ svojim odlukama može pomoæi da se naðe put za izlazak iz krize.
Meðutim, niti Zakonom niti Statutom HRT-a nije predviðena situacija u kojoj bi glavna urednica ponudila svoj mandat ili bi joj Vijeæe izglasalo nepovjerenje. Tko bi u tom sluèaju predlagao vršitelja dužnosti i na koji bi rok on bio izabran?
Ne znam, možda bi HTV mogao voditi sadašnji zamjenik glavne urednice Nikola Kristiæ. To ne mogu odgovoriti unaprijed.
Ovo je prva krizna situacija u kojoj se našla HTV, a mi nemamo zakonsko rješenje za izlazak iz te situacije. Osjeæate li se i vi odgovornim za takvu nedoreèenost sadašnjeg Zakona o HRT-u?
Svi u Hrvatskoj, osim mene, peru ruke od tog zakona. Ja sam u najboljoj namjeri sudjelovao u izradi postojeæeg zakona i priznajem da njime nisu ispunjena sva oèekivanja. Ja ne bježim od odgovornosti. Iako moram reæi kako je ovim zakonom postavljena visoka brana za politièke interese. No, s druge strane, taj je zakon i ostavio niz nedoreèenosti koje je primijetio èak i Karol Jakubowicz. On je prije više od godinu dana napisao kako, zbog ovakvog zakona, HTV uopæe neæe moæi funkcionalno djelovati. I sada se u to možemo i uvjeriti. Prva krizna situacija i mi nemamo formalno-pravne instrumente koji bi nas izvadili iz te situacije.
Utjeèe li ova situacija na stanje struke na HTV-u?
I te kako utjeèe. To se moglo vidjeti i na nedavno održanim Danima novinarstva. Ono što su tamo jedni drugima govorili ljudi koji rade na HRT-u ispod svake je razine. Osim Luke Mitroviæa i Nikole Kristiæa, svi su ostali u svojim nastupima pokazali da je konflikt na HTV-u dosegao najvišu moguæu toèku. Ja nisam mogao vjerovati da ti ljudi rade u istoj kuæi.
Jesu li neke skupine pokušale izvršiti pritisak na vas, kao predsjednika HND-a?
Razlièite struje pokušavaju vršiti pritisak na mene. Ali ja æu se ponašati u skladu sa svojom savjesti. Ne moram biti predsjednik HND-a niti èlan Vijeæa HRT-a, pa zato i neæu pristajati na razne kompromise, bez obzira otkud dolazili pritisci.
Televizijski ogranak HND-a žestoki je protivnik sadašnje glavne urednice Jasne Ulage-Valiæ. Obvezuje li vas to da na sjednicama Vijeæa HRT-a nastupate s njihovih pozicija?
Ja zastupam cijeli HND, a ne samo televizijski ogranak. Dakako, uvažavam njihovo mišljenje, ali ne želim biti nièiji rob, pa tako ni njihov. Bez obzira koliko to mene može koštati. Moj je zadatak da zaštitim profesiju, dobre profesionalce, profesionalnu etiku i status novinara na HRT-u. Usto mislim da je važno da svaki glavni urednik ubuduæe mora dobiti i podršku novinara. To ne mora biti visoka kvota, ali novinarski referendum mora imati barem snagu savjetodavnog mišljenja.
Je li realno od HTV-ovih novinara oèekivati bitan kvalitativan iskorak sve dok na našem televizijskom tržištu ne postoji konkurencija?
Konkurencija je u tom smislu vrlo bitna. To se moglo vidjeti i na slovenskom primjeru. Njihova je javna televizija bila jednako loša kao i naša, sve dok se nije pojavio POP TV. Tek tada je došlo do bitnih promjena. Naš HRT je zadnji ostatak totalitarnog kompleksa. Kod nas se HTV tretira kao da je Levijatan, a zapravo bi HTV trebao biti samo jedan od medija na tržištu.
Danas æe Ministarstvo kulture uputiti Vladi RH prijedlog novog Zakona o HRT-u. Što mislite o novom prijedlogu Zakona koji æe danas biti upuæen u Vladu RH?
Jedina ograda prema tom prijedlogu Zakona odnosi se na odredbu da ravnatelja HRT-a bira Sabor dvotreæinskom veæinom. Iako možda, na prvi pogled, taj prijedlog izgleda jako demokratièno. Naime, vjerujem kako æe se politièke stranke uspjeti dogovoriti i pronaæi kandidata koji æe dobiti njihovu podršku. Ali pravo je pitanje hoæe li te stranke u Saboru uspjeti skupiti dvotreæinsku veæinu kada tog ravnatelja bude trebalo razriješiti dužnosti. To je problem.
Treba li generalnog direktora HRT-a birati u Vijeæu HRT-a ili Saboru?
U Vijeæu HRT-a. Parlament bi trebao samo potvrditi njihov izbor.
Podržavate li odredbe ovog prijedloga Zakona, kojima se predviða da generalni direktor HRT-a predlaže Vijeæu programske direktore HTV-a i HR-a, kao i urednike informativnih programa HTV-a i HR-a?
Ne, ne podržavam takav naèin izbora. Generalni bi direktor trebao samo dati prethodno mišljenje o kandidatima za programske direktore i urednike informativnih programa HTV-a i HR-a.

Piše Predrag PEPIÆ

Povratak