Novi zakon o HRT-u zabranjuje Vijeæu da pregledava emisije prije objave

09.12.2002.

ZAGREB, 8. prosinca - Èesto naglašavani nedefinirani odnosi i ovlasti izmeðu tijela HRT-a, te neusklaðenost programskih i poslovodnih funkcija doveli su posljednjih dana do raspada uredništva na HTV-u i, smatraju neki, urušavanja samog programa.
Mnogi se nadaju da æe novi zakon o HRT-u, poslan prošli tjedan u saborsku proceduru, bolje definirati odnose u kuæi koji su sada konfuzni pa dovode do apsurdnih situacija.
Iako ni najbolji zakon ne može jamèiti tranziciju HRT-a u javnu radioteleviziju i profesionalizam medija, novi zakon pokušava riješiti djelomièno nelogiènu upravljaèku strukturu koja je dosad propisivala dvije zapovjedne i komunikacijske linije.
Mnogo je promjena uneseno u odredbe o sastavu i djelokrugu Vijeæa HRT-a koji, prema nekima, generira veæinu problema u kuæi.
Radio i televizija neæe biti potpuno razdvojeni kako je bilo predlagano, nego se HRT ustrojava kao javna ustanova koju èine tri organizacijske jedinice: radio, televizija i glazbena proizvodnja, èime se omoguæuje autonomija, ali i zajednièko obavljanje poslova.
Novost je, po uzoru na mnoge europske radiotelevizije, da se uvode dvije èelne funkcije odgovorne za realizaciju radijskog i televizijskog programa - direktor programa i glavni urednik informativnog programa.
Glavnog ravnatelja HRT-a, koji je nadreðen ravnateljima radija, televizije i glazbene proizvodnje, te direktore programa i glavne urednike informativnog programa imenuje i razrješuje Vijeæe HRT-a.
Vijeæe æe imati 11 èlanova umjesto sadašnjih 25, koje bira Sabor na temelju javnog poziva.
U zakonu se naglašava da Vijeæe ne smije pregledavati pojedine emisije ili druge dijelove programa prije negoli su objavljeni, te ne može donositi odluke vezane uz njihovo objavljivanje. Ta je odredba unesena radi osiguravanja autonomnosti urednièkog i novinarskog rada, jer je dosadašnje iskustvo pokazalo da je Vijeæe pokušavalo utjecati na program.
Iako se u zakonu navodi da èlanovi Vijeæa mogu biti istaknuti javni djelatnici, u dosadašnjim je raspravama èesto isticano kako to moraju biti struènaci koji razumiju radio i televiziju.
Ovlasti su Vijeæa velike: ono imenuje i razrješuje glavnog ravnatelja HRT-a, a na njegov prijedlog imenuje i ostala tri ravnatelja - radija, televizije i glazbene proizvodnje. Isto tako, na prijedlog ravnatelja radija, odnosno televizije, Vijeæe imenuje i direktore programa te glavne urednike informativnog programa. Uz to, zadatak je Vijeæa nadzirati provedbu programskih naèela.
Bitno je i da se šest èlanova Vijeæa imenuje na mandat od èetiri godine, a pet èlanova na mandat od dvije godine. Èlanovi Vijeæa, za razliku od dosadašnjih 500 kuna po sjednici, ne dobivaju novèanu naknadu za rad, no imaju pravo na besplatni radio i televizor i godišnju naknadu za svoje troškove u iznosu polovice mjeseène plaæe glavnog ravnatelja HRT-a.
Zakon bi, prema najavama, trebao stupiti na snagu sredinom sijeènja 2003. Tada æe ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ biti privremeni glavni ravnatelj HRT-a, a njegovi pomoænici Vanja Sutliæ i Ivanka Luèev privremeni ravnatelji televizije, odnosno radija.
Privremeni ravnatelji obnašat æe tu dužnost do izbora ravnatelja provedenog po novom zakonu, a ista je stvar i s glavnim urednicima.
Anuška Fjoroviæ

Povratak