Oporba: Vlast želi uspostaviti kontrolu na HRT-u prije izbora

14.12.2002.

ZAGREB, 13. prosinca - Zastupnici su posljednjeg dana 26. sjednice Hrvatskoga sabora nastavili raspravu o novom zakonu o HRT-u koja je poèela u èetvrtak kasno naveèer pred dvadesetak zastupnika.
»Vladin prijedlog zakona o HRT-u nije politièki pokušaj ureðivanja stanja na HRT-u u izbornoj godini, veæ prijedlog dolazi u okruženju jednog izuzetno kriznog stanja na HRT-u, u naèinu upravljanja, zbog èega HRT bilježi ozbiljne poslovne gubitke«, istaknuo je u veèernjim satima u èetvrtak braneæi Vladin prijedlog ministar kulture Antun Vujiæ.
Naveo je da, osim vlade, i struènjaci i OESS dijele stajalište da na HRT-u postoje problemi upravljanja. Vlada je zakonom zadržala HRT kao jedinstvenu ustanovu, »jer se ustanovilo da trenutaèno nije moguæe iæi na razdvajanje radija i televizije«. Vlada želi oèuvati HTV kao javnu televiziju uz privatizaciju Treæeg programa. Vijeæe HRT-a od 11 èlanova postalo bi središnje tijelo za odluèivanje, koje bi imenovao Hrvatski sabor, a ono bi imenovalo glavnog ravnatelja HRT-a na temelju javnog natjeèaja. Glavni ravnatelj bi na temelju javnog natjeèaja Vijeæu HRT-a, predlagao kandidate za ravnatelje tri organizacijske cjeline - za radio, za televiziju i za glazbenu produkciju.
Suprotno Vladinu prijedlogu, Vesna Škare-Ožbolt (DC), o èijem se prijedlogu jedva raspravljalo, predložila je da se HRT razdvoji na tri trgovaèka društva, jer bi mu jedino to omoguæilo opstanak u sve veæoj konkurenciji. To bi bili radio, televizija i zajednièki poslovi, a osnivanje posljednje institucije podržao je Nenad Staziæ (SDP).
Dok su vladajuæi podržali Vladin prijedlog zakona, oporba je zakljuèila kako konfuzno stanje na HRT-u treba urediti, ali da Vladin prijedlog zakona o HRT-u nije dobar. Premda se svi slažu da HRT treba depolitizirati, rasprava se uglavnom vodila na naèin da je oporba tvrdila, a vladajuæi demantirali, kako aktualna vlast želi uspostaviti kontrolu na HRT-u prije iduæih parlamentarnih izbora.
»Vlast želi uvjeriti javnost da je poštena i bez alternative«, rekao je Anto Kovaèeviæ (HKDU). Jadranka Kosor (HDZ) kazala je da se izbacivanjem zastupnika iz Vijeæa HRT-a stvara lažna slika o depolitizaciji te kuæe. Zamjerila je što se Zakon više fokusira na televiziju, a manje na radio, dodavši kako oporba nikako ne uspijeva dobiti izvješæe monitoringa OESS-a. Prigovorila je što je HTV prikazao nedavno polaganje vijenaca Vlade na grob predsjednika Tuðmana, ali ne i predstavnika HDZ-a.
Damir Juriæ (SBHS) smatra da æe HRT i dalje biti državna televizija zbog odredbe da njegovo Vijeæe bira Sabor, dok je Dorica Nikoliæ (HSLS), rekla da zakon reformira jedino upravljaèku strukturu HRT-a, dok sve drugo ostaje isto.
Šeks o jednokratnom porezu: Zadnja vještica spaljena je 1810.
Prijedlog Zakona o jednokratnom porezu na imovinu u prvom èitanju doživio je kritike i vladajuæih zastupnika koji smatraju da bi imovinu nezakonito steèenu pretvorbom i privatizacijom trebalo oduzimati, a ne oporezovati. »HDZ æe s osobitim zadovoljstvom uskratiti potporu ovom Zakonu. Zadnja vještica spaljena je u Toledu 1810. i stoga ne želimo ponovno uvesti inkviziciju i porezne lomaèe«, rekao je u ime Kluba HDZ-a Vladimir Šeks.
Josip Leko (SDP) smatra da grijehe pretvorbe i privatizacije treba kazniti, ali tako da se ne ugrožava pravna država i ne derogiraju postojeæi zakoni. Jozo Radoš (Libra) smatra da bi trebalo osnažiti kaznene odredne Zakona, dok je Luka Roiæ (HSS) predložio da se zbog brojnih primjedbi napravi novi zakonski prijedlog.
»Ovo je jedan od najlošijih zakona koji stvara štetnu antipoduzetnièku klimu i afirmira egalitarizam. Pod ovakvim uvjetima u Hrvatski mogu ulagati samo budale, a takvih u svjetskom poduzetništvu nema. Ovo æe zapravo biti Zakon o amnestiji gospodarskih kriminalaca, a onome u Vladi koji je mislio glumiti Robina Hooda, odgovaram da mu je bliži Superhik iz Alana Forda koji je oduzimao siromašnima i davao bogatima«, istaknula je Dorica Nikoliæ. Kritizirala je što Porezna uprava dobiva previše ovlasti, »kakvih se ne bi postidio ni Aleksandar Rankoviæ«.
Graðani koji kupuju prvi stan ili kuæu i tako rješavaju stambeno pitanje moæi æe od iduæe godine to uèiniti bez plaæanja petpostotnog poreza na promet nekretnina, a svi koji sada prvi put rješavaju stambeno pitanje i radi toga kupuju nekretninu, a još nisu dobili rješenje Porezne uprave, takoðer æe biti osloboðeni plaæanja tog poreza zahvaljujuæi novim izmjenama Zakona o porezu na promet nekretnina koji je u petak izglasan u Hrvatskom saboru. No, te povlastice neæe moæi koristiti osobe koje veæ imaju vlastiti stan ili kuæu, odnosno vikendicu, kao ni osobe koje kupuju nove stanove, jer su oni u sustavu PDV-a, a ne poreza na promet nekretnina.
Sabor je izmijenio i zakone koji ureðuju plaæe državnih i pravosudnih dužnosnika i sudaca, obvezavši Vladu da do 13. travnja 2003. tim dužnosnicima osigura pravo na dodatak od 0,5 posto na svaku navršenu godinu staža, a najviše 20 posto. No, zastupnici su tražili da se to pravo poène primjenjivati od poèetka 2003., ali je potpredsjednik Vlade Goran Graniæ predložio je da Vlada to pitanje uredi tako da institut 0,5 posto realizira do sredine travnja, što je Sabor u konaènici i prihvatio.
Tako æe se izmjenama spomenutih zakona plaæe dužnosnika uklopiti u sustav obraèuna koji vrijedi i za ostale proraèunske korisnike, pa æe im se plaæe, umjesto preko neto od 2.841 kunu, izraèunavati temeljem bruto osnovice od 4.232 kune, a dužnosnici æe ubuduæe imati porezne olakšice kao i drugi graðani.
Odluèeno je i da prijedlog Zakona o zaštiti osobnih podataka bude upuæen u treæe èitanje.
Ovime je okonèano šestotjedno zasjedanje Hrvatskog Sabora.
Andrea Latinoviæ i Marijan Lipovac 

Povratak