Zaprepastila me njihova pohlepa

19.12.2002.

Glavna urednica HTV-a, Jasna Ulaga Valiæ, nerado je i vrlo rijetko davala intervjue za novine. No, nakon što je osmero urednika prije tri tjedna zatražilo razriješnje, uslijedile su vrlo neugodne optužbe na njezin raèun od dojuèerašnjih najbližih suradnika. Urednici koji su joj osam mjeseci davali bezrezervnu podršku, odjednom je optužuju za autoritarno vladanje i upozoravaju kako bi se zbog njezinih propusta i pogrešaka moglo èak dogoditi da televizijski program prestane funkcionirati. Ovakve optužbe posebno bole kada dolaze od ljudi u koje je glavna urednica imala povjerenje, a neke od njih je smatrala i svojim prijateljima. Zbog toga je Jasna Ulaga Valiæ odluèila za Televiziju govoriti o svojim dojuèerašnjim suradnicima i razlozima zbog kojih su joj okrenuli leða. Jesu li u proteklih osam mjeseci postojale naznake da su urednici koji su nedavno podnijeli zahtjeve za razrješenjem, nezadovoljni suradnjom s vama?
Ne, nikada se nitko od njih nije požalio, niti na kolegijima niti pojedinaèno u našim razgovorima. Još smo se dva dana prije njihovih potpisa koje su odnijeli ravnatelju, u Petrèanima na Danima hrvatskog novinarstva, svi odlièno družili i razgovarali.
Zašto su urednici svoje zahtjeve za razrješenjem najprije odnijeli ravnatelju Galiæu, a ne vama koji ste ih i imenovali na te funkcije. Kada ste vi saznali za njihove zahtjeve?
Ne znam odgovor. Oni ga sigurno znaju. To je jako zanimljivo. Troje od njih su pravnici i znaju proceduru; da su imenovani na prijedlog glavnog urednika, te da su na prijedlog glavnog urednika moguæa razrješenja. Èudno da ih u Struènim službama nisu upozorili na proceduru. No, unatoè tomu - svoje prijedloge šalju ravnatelju i Vijeæu HRT-a. A na moj prijedlog su postali dio tima. Svoje su potpise odnijeli ravnatelju i tako su nekima uèinili životnu radost. Isti dan se ravnatelj obratio Radnièkom savjetu kuæe, a za njihove sam prijedloge èula na radiju. Tek sam u mapi u poslijepodnevnim satima dobila njihove potpisane prijedloge.
Èlan Vijeæa HRT-a, Ante Èoviæ, nedavno je izjavio kako postoji koordinacija izmeðu aktivnosti “palih HTV-ovih anðela”, Uprave HRT-a i politièke strukture. Slažete li se s tom konstatacijom?
Jako je puno podudarnosti. Vladajuæa politika forsira novi Zakon o HRT-u, mnogi se ljute na interview s Jakuboviczem u Dnevniku plus te zbog moje prijave Vijeæu HRT-a zbog uplitanja ravnateljstva u Program. Za to vrijeme, kako kažete, “pali anðeli” uoèi sjednice Vijeæa, gdje se treba raspravljati o pokušaju utjecaja na program od strane ravnateljstva, podnose svoje prijedloge za razrješenjem. Sjednica u èetvrtak, na kojoj je ravnatelj htio otvoriti raspravu o njihovim razrješenjima, podudara se sa sjednicom Vlade na kojoj se govori o novom Zakonu o HRT-a. Naravno da je još jednom ministar Vujiæ taj dan imao prilike zbog urednika u razrješenju konstatirati kako je situacija dramatièna i kako je novi Zakon oèito nužan.
Urednici koji traže svoje razrješenje žale se kako je meðu vama nedostajala komunikacija, te da ste neke odluke donosili samostalno, bez konzultacija s njima. Je li to toèno?
A, nego kako æe glavni urednik donositi odluke ako ne samostalno? Pa nemamo kolektivno predsjedništvo. Zanima me jesu li ikada urednici kolegija prijašnjih ekipa zahtijevali istu poziciju s glavnim urednikom? Postoje odluke koje se donose zajednièki i one koje donosi glavni urednik. U protivnom glavni urednik nema svrhu. Moja prava i dužnosti su donositi odluke. A što se tièe nedostatka komunikacije, moj je ured uvijek otvoren za sve urednike. Meðu prvima dolazim na posao i meðu zadnjima idem kuæi. Zanimljivo je kako je ovaj dio ekipe koji je ostao uz mene zadovoljan komunikacijom sa mnom!?
Koliko su urednici bili samostalni i autonomni u kreiranju programu kojem su bili na èelu?
U potpunosti. Oliver Dražiæ je, na primjer, naglašavao kako nije dobro da me kolege urednici ili novinari viðaju u desku, naprosto mu je bilo neprirodno da me se vidi u okruženju informativnog programa. Opirao se što sam zahtijevala da znam sadržaj Dnevnika. Oèekivao je da za Dnevnik i greške odgovaram, ali da sam potpuno neinformirana kako æe izgledati sadržaj Dnevnika, kao da sam ja politièar a ne njegov glavni urednik! Ponašali su se kao da su osvojili informativni program i kao da sve informacije samo njima pripadaju. A unatoè mnogim dobrim rješenjima, bilo je niz pogrešaka i krivih urednièkih procjena. Dražiæ je moj prijedlog da i neki drugi ureðuju Dnevnik èak nazvao “nasilnim upadom u Dnevnik”! Odluku, dakle, glavnog urednika da i neki drugi ljudi poènu raditi u Dnevniku, on tumaèi kao nasilan upad, kao da sam ja ministar u Vladi. Isto tako, kaže da je ponosan što je iz Dnevnika izbacio politiku! Umjesto da je rekao politikanstvo ili navijanje za neku stranu, on kaže da je izbacio politiku! To kao da postolar kaže da je izbacio iz središnjeg poslovnog plana – cipele, i da ih ignorira. Politika je svuda oko nas, središnji Dnevnik treba prenijeti najvažnije dogaðaje i informacije iz društva. A što se tièe urednièke autonomije i samostalnosti, nikada nisu bili samostalniji.

    
Nego kako æe glavni urednik donositi odluke ako ne samostalno? Pa nemamo kolektivno predsjedništvo. Zanima me jesu li ikada urednici kolegija prijašnjih ekipa zahtijevali istu poziciju s glavnim urednikom? Postoje odluke koje se donose zajednièki i one koje donosi glavni urednik. U protivnom glavni urednik nema svrhu. Moja
prava i dužnosti su donositi odluke
 

Veæ ste spomenuli kako ste se s bivšim urednicima odlièno družili u Petrèanima. No, od nekih ljudi koji su bili na Danima novinarstva èuo sam kako je baš tamo i dogovoreno da æe urednici tražiti razrješenja.
Bila je to zanimljiva nedjelja. Nije se moglo niti naslutiti što æe se dogoditi. Ali, sada je jasno, svi su znali osim mene. Dva dana nakon toga, Kristiæeva je tajnica zvala urednike da se potpišu na zajednièki papir na kojemu stoji da nema komunikacije i da se programski razmimoilazimo.
Zamjereno vam je što ste u “Dnevniku plus” emitirali intervju s Karolom Jakubowizcwem. Nedavno je na poziv HRT-a, u Zagrebu boravio i generalni tajnik EBU-a, Jean Stock, a vi niste bili ni na konferenciji za novinare koju je organizirao. Zašto?
O dolasku gospodina Stocka sam saznala iz dnevnog tiska. Mene, naime, nitko nije obavijestio o tom posjetu.
Ali, na tome je dogaðaju bio vaš kolega Nikola Kristiæ. Obièno ste na sliène dogaðaje išli zajedno.
Taj podatak da je Kristiæ bio na tom susretu, sve je razjasnio i dao odgovore na pitanja oko proteklih zbivanja. Kristiæ se oèito približava ravnateljstvu i jasno je da dobro suraðuju.
Jeste li znali da je Kristiæ i tijekom bolovanja održavao “dobar odnos” s ravnateljom Galiæem?
Posebno sam bila iznenaðena kada su mi kolege javile da se Kristiæ za vrijeme bolovanja sastao s Galiæem. Ne bi u tome bilo ništa èudno da je to bila uobièajena praksa kolega s posla. Meðutim, upravo je Kristiæ bio glavni pokretaè i osoba koja je ukazivala na neprimjeren odnos Uprave prema Programu, glavni zaèetnik svih akcija protiv politike Uprave prema Programu. Ponavljam, ne bi u tom njihovom naglom susretu bilo ništa neobièno da su kolege Galiæ i Kristiæ oduvijek bili u tako dobrim odnosima. Sada najednom veliki obrat! Od dana, naime, kada sam izabrana za glavnu urednicu Kristiæ je bio smijenjeni urednik redakcije sportskog program, a na zahtjev cijele redakcije kojemu je udovoljio direktor Galiæ. Nakon toga je Ivan Blažièko zbog sukoba s Kristiæem uz ostalo, otišao s HTV-a. Nikola Kristiæ je napadao i ostale kolege iz redakcije. Pred promjene vodstva kuæe u sijeènju ove godine i uoèi izbora za glavne urednike, Kristiæ mi se ponudio. Bio je pun gorèine i borbenog morala ali što æete, ljudi se mijenjaju. Unatrag osam mjeseci nudio se da pomogne u stvaranju javne televizije jer je u protivnom bio spreman otiæi s HTV-a i polagati pravosudni ispit, a sada ga ta javna televizija više ne zanima. Uoèi pojave konkurencije Kristiæ i družina èak najavljuju da æe televizijski program stati! To su nevjerojatne stvari; isti dan urednici pred razrješenjem s velike javne televizije najavljuju da æe program stati, a na drugom dijelu grada konkurencija s Nova TV najavljuje svoj veliki poèetak! Pa zar se tako ponašaju ozbiljni i odgovorni ljudi koji su do juèer kreirali program od kojeg se najednom ograðuju?
Urednici u informativnom programu, Kušec, Dražiæ i Kristiæ zamjeraju vam i to što ste, bez dogovora s njima, postavili Zorana Šprajca za urednika “Dnevnika”.
U vrijeme donošenja te odluke Kristiæ je bio na bolovanju, Kušec na satu informatike, a Dražiæ nije imao niti jednu primjedbu kad sam mu pred Latinom, Miliæem i Šprajcem rekla za moj prijedlog. Istina je da su me kasnije nagovarali da tu odluku promijenim. Njihovi argumenti kako je Šprajc ureðivao Motrišta nisu me mogli natjerati da odluku mijenjam, jer je i Dražiæ radio za tu emisiju, bio je i na Mreži, pa je ponovo dobio šansu. Žao mi je što nijedno novo lice nije promovirano u Dnevniku. Sada konkurencija sprema svoj Dnevnik i mi moramo imati protuodgovor. Nedopustivo je, na primjer, da se u središnjem Dnevniku ne objavi pregled sa Saborske rasprave o Zakonu o HRT-u, ili da nemamo dostojni prilog o najveæem oratoru hrvatske moderne povijesti - Gotovcu. I tako niz problema koji sustižu središnju emisiju jer se ljudi koji je kreiraju bave svojim imidžem u javnosti, napuštaju kolegij u 10 sati i odlaze na press konferenciju gdje æe priopæiti kako se ne slažu sa shemom koju su sami stvorili. Ali istovremeno, ne žele dati ostavke veæ poruèuju javnosti da je Vijeæe HRT-a trebalo izabrati izmeðu njih i glavnog urednika kojeg su veæ izabrali u sijeènju! Inaèe, premalo je bilo inicijative oko uvoðenja promjena u Informativno-politièki program i to je nedopustivo! Na sreæu, naporom Denisa Latina i našim zajednièkim forsiranjem pokrenut je Meridijan 16. Sada, s užim timom, pripremam strategiju novog Dnevnika kao odgovor konkurenciji.
Damir Matkoviæ i Aleksandar Kostadinov su na spomenutoj konferenciji izjavili kako ste željeli ugasiti Svilanov “Glamour cafe”, a potom je èak i sam Siniša Svilan demantirao takve informacije. Kako doživljavate takve napade dojuèerašnjih kolega?

    
Da, promijenila sam se. Vidljivo. Manje se smijem. Zaprepastili su me ljudi i njihova pohlepa. Frustrirana sam mizernom kolièinom osjeæaja zajedništva, prijateljstva, lojalnosti. Televizija je zaista mjesto u kojem se prelamaju politièki, materijalni, društveni i svi drugi interesi, a negdje na dnu zanimanja je ideja o stvaranju javne televizije bez utjecaja politike
 

Moje dojuèerašnje kolege kreirali su program, ukidali emisije, stvarali nove projekte. Najednom, povlaèe se s broda koji tone, pa tako Matkoviæ neuspješno laže. Imam sva njegova nadahnuta pisma i, uostalom, intervjue, iz kojih je vidljivo što misli o Svilanovoj emisiji i Svilanu. Èak ni Svilan više nije mogao izdržati neugodno Matkoviæevo laganje, pa je oštro reagirao u dnevnom tisku, demantirajuæi Matkoviæeve navode kako sam, tobože, ja htjela ukinuti Glamour caffe. Istina je, kako i sam Svilan potvrðuje, upravo obrnuta: Matkoviæ i Kostadinov, o èemu postoje pisani dokazi, predlagali su mi da smijenim Svilana s mjesta urednika Glamoura i na njegovo mjesto postavim Velimira Ðuretiæa. Šteta, tko bi to rekao za Matkoviæa. Èak mi je uputio pismo u kojem kaže da bi volio da ostanemo kolege jer smo uvijek dobro suraðivali. Matkoviæ stalno daje kontradiktorne izjave i donosi kontradiktorne odluke. Izbacio je festivale, meðutim, kolegij urednika koji su ostali uz mene odluèio je da se veæina festivala – onih najkvalitetnijih – vrati na male ekrane.
Urednici se ograðuju od predstojeæe programske sheme pa èak i upozoravaju kako æe televizijski program prestati funkcionirati.
To znaèi da se ograðuju od samih sebe. Urednici, redakcije i ljudi u njima rade program, a ne glavni urednik. Gospoda su zajedno sa mnom donijela dvije sheme. Ova jesenska, koja æe vrijediti i do lipnja 2003. morala je biti usklaðena s bitno umanjenim iznosom novca koji nam je Uprava dala. I to je sve. U skladu s tim, nekoliko emisija ispalo je iz emitiranja. Treba pitati njih jesu li zadovoljni svojim radom. Ja ih nisam prijeèila u kreativnosti, meni je u cilju imati što bolji, a ne što lošiji program.
Dakle, toèno je da u novoj programskoj shemi nisu predviðene neke emisije koje se sada emitiraju?
Da. Neke koje su bile preskupe a nisu ostvarile željeni uèinak. Moram demantirati izjavu koju je izrekla Božinovska-Živalj, da joj je ukinut njezin serijal S.O.S.. To, naime, nije toèno. Kolegica iznosi neistine u javnost. Takoðer je neistinita tvrdnja da neæemo raditi djeèji Eurosong. Veæ u èetvrtak (danas) u Genevi o tome raspravljaju televizije sudionice, meðu kojima je i naša. Tek neznatni broj emisija æe nestati, ali æete tek vidjeti pravu paniku kada nestanu brojni projekti i emisije gubitkom Treæeg programa. Jer, kako stvari stoje, od ljeta 2003. idemo s emitiranjem samo na dva programa.
Koliko vas je protekla godina promijenila i hoæete li se, obzirom na iskustvo koje ste stekli, ponovno kandidirati za neku od vodeæih funkcija na HTV-u?
Da, promijenila sam se. Vidljivo. Manje se smijem. Zaprepastili su me ljudi i njihova pohlepa. Frustrirana sam mizernom kolièinom osjeæaja zajedništva, prijateljstva, lojalnosti. Televizija je zaista mjesto u kojem se prelamaju politièki, materijalni, društveni i svi drugi interesi, a negdje na dnu zanimanja je ideja o stvaranju javne televizije bez utjecaja politike. Stekla sam veliko iskustvo, a javit æu se opet na natjeèaj za visoku funkciju na HTV-u, kada tamo budu ponovo otvorena vrata civilnom društvu.

Povratak