Janica prva na svijetu, Hrvatska prespora za Evropu

24.12.2002.

 Europa je u 2002. godinu krenula novogodišnjim valcerom s eurom, premoštena je još jedna stepenica do ujedinjene Europe, a najveæa monetarna revolucija u povijesti èovjeèanstva prošla je bezbolno, osim što su diljem zajednice – poskoèile cijene. Buduæi da Hrvatska nije bila dijelom te prièe, naciji se obratio premijer Ivica Raèan i u slavljenièkoj atmosferi obeæao pad nezaposlenosti. Tu izjavu, pokazalo je vrijeme, valja pripisati ludilu proslave najluðe noæi. Premijer je najavio i projekt »S faksa na posao« i izrazio nadu da æe se zaposliti 18.000 mladih struènjaka, projekt koji prolazi – kako prolazi. Iz Albodena je, meðutim, stigla sjajna vijest da je Ivica Kosteliæ, osvojivši drugo mjesto, postao vodeæi slalomaš svijeta. Slalom je, javile su novine, odvozio svojim range roverom i zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ. On je u alkoholiziranom stanju, mada je tvrdio da je to bilo zbog spreja protiv zadaha kojim se koristi, udario u automobil Darija Balije. Nakon što je skrivio nezgodu Bandiæ je pobjegao s Ksavera, a policajci su ga uhvatili kod Gupèeve zvijezde. U krvi je imao 1,6 promila alkohola. Tada su poèeli tjedni sramote koje je najbolje opisati pojmom bandiæizam, zbog kojega je jedan mladi savjesni policajac na kraju ostao bez posla. Drugi SDP-ov gradonaèelnik, onaj rijeèki, Vojko Obersnel, u polemici s novinarima »Novog lista«, najavljuje da æe tijekom 2002. godine zaèepiti sve rijeèke rupe, graðevinske naravno, ali da neæe moæi u neèijim glavama jer je tu, rekao je, potpuno nemoæan. Buduæi da je sada kraj godine valja konstatirati da rupe nisu zaèepljene, graðevinske, a o propuhu u neèijoj glavi – neæemo. U susjednoj deželi Sloveniji registriran je drugi sluèaj kravljeg ludila, a u Hrvatskoj je SDP dao podršku Bandiæu.
   

Krenuli radnièki prosvjedi

Dvanaestoga sijeènja slavljen je izuzetan jubilej, msgr. Josip Pavlišiæ, biskup sa srcem za svakoga, slavio je 50. obljetnicu biskupstva. Slavljeniku je èestitku poslao i Sveti Otac. Dan kasnije u Rijeci se dogodila strašna tragedija. U ambis gradilišta WTC-a odletio je opel ascona, izgubljena su èetiri mlada života. Dobre su, pak, vijesti stigle iz Wengena 14. sijeènja, gdje je Ivica Kosteliæ osvojio prvo mjesto u slalomu, a Janica Kosteliæ bila druga u kombinaciji u Saalbachu. Sljedeæeg dana održana je sveèana sjednica Hrvatskog sabora, kojom je obilježena 10. obljetnica meðunarodnog priznanja Hrvatske. Predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesiæ je oštro kritizirao HDZ-ovu vlast, ocijenivši da su vukli poteze koji su išli na ruku velikosrpskom agresoru.
    Sljedeæega dana osmišljen je još jedan od najveæih bisera aktualne vlasti. Hrvatska je zabranila tranzit nafte i derivata u cisternama hrvatskim cestovnim koridorima. Potpredsjednik Vlade Slavko Liniæ je pojasnio da je mjera uvedena u kontekstu borbe protiv sive ekonomije. Bosna i Hercegovina uputila je prosvjednu notu zbog mjera hrvatske Vlade, a Hrvatskoj je zbog toga ultimatum uputila i Slovenija. Poslije je zabrana povuèena. Tog dana je u Opatiji gorio Hotel »Ambasador«, a bio je ugrožen i život slavnog pijanista Ive Pogoreliæa. Radnici kutinske »Petrokemije« otvorili su sezonu radnièkih prosvjeda. U namjeri blokade autoceste Zagreb-Beograd sprijeèila ih je policija. Njihova tvornica, naime, 40 dana nije dobila plin za nastavak proizvodnje èime su ugrožene egzistencije radnika. Liniæ je ocijenio da je za stanje kriva uprava »Petrokemije«. U Rijeci su vlast preuzele maškare, Split je dobio novog gradonaèelnika, SDP-ovca Slobodana Beroša, a Jasna Ulaga-Valiæ je postala glavna urednica Hrvatske televizije. U rijeèkom Županijskom sudu 28. sijeènja, nakon više odgoda, poèelo je suðenje Tihomiru Oreškoviæu, Mirku Norcu, Milanu Èaniæu i Ivici Rožiæu. Optuženi su izjavili da se ne osjeæaju krivima.
   

Volimo te, Janice

Na 10. izbornom saboru HSLS-a Dražen Budiša preuzeo kormilo stranke od Joze Radoša. Rijeka je tih dana zbog velike koncentracije sumpornog dioksida nalikovala megalopolisu, a graðani su poput riba na suhom hvatali zrak i èekali vjetar koji æe odnijeti smog. »Brodosplit« i rijeèki »3. maj« su 5. veljaèe obznanili da su u gubitku 820 milijuna kuna. Na otvorenju Zimskih olimpijskih igara u Salt Lake Cityju, 8. veljaèe, Janica Kosteliæ je predvodila hrvatske olimpijce. Rijekom je 10. veljaèe krenula jedna druga povorka, karnevalska, u kojoj je koraèalo i pocupkivalo 10.000 ljudi pod maskama, koje je pozdravljalo 100.000 gledatelja. A 12. veljaèe æe ostati upamæen kao dan u kojem je u Den Haagu poèelo suðenje Slobodanu Miloševiæu za genocid u BiH, te zloèine protiv èovjeènosti u Hrvatskoj i na Kosovu. Konaèno.
    Janica Kosteliæ je, 14. veljaèe, osvojila prvu zlatnu zimsku olimpijsku medalju u kombinaciji, nacija je time bila ushiæena, ali ravnodušna što je Dražen Budiša postao zamjenik premijera, a Goran Graniæ ostao u Vladi. Potom je Janica Kosteliæ osvojila srebrnu medalju u superveleslalomu i drugo zlato, fenomenalnom vožnjom snježne kraljice u slalomu. Nika Fleiss je bila 12., a Rijeèanka Ana Jelušiæ 23. Hrvatska je postala skijaška velesila, 22. veljaèe oko vrata božanske Janice zasjalo je i treæe zlato, ono osvojeno u veleslalomu. »Volimo te, Janice«, klicali smo svi. Krajem veljaèe više od 200.000 ljudi u Zagrebu je priredilo nezaboravan doèek Janici Kosteliæ i ostalima iz hrvatske ekspedicije, meðu kojima su bili i hrabri momci koji su se spuštali bob-stazom: Ivan Šola, Boris Lovriæ, Ðulijano Koludra, Niki Drpiæ i Igor Boraska, inaèe veslaè, koji je postao prvi hrvatski olimpijac koji je sudjelovao na ljetnim i zimskim olimpijskim igrama. Vlada je donijela odluku da uspjehe Janice Kosteliæ nagradi sa 600.000 kuna.
    U sjeni velièanstvenih uspjeha iz Salt Lake Cityja ostalo je puštanje Rahima Ademija na slobodu do poèetka suðenja za zloèine u Medaèkom džepu, te odluka Vlade na zatvorenoj sjednici da æe dati jamstvo od 22 milijuna eura »Viktoru Lencu«. Upravi »Lenca« plaæa je smanjena za desetak puta, a Damir Vrhovnik je izjavio da je za »Lenac« spreman raditi i bez plaæe. Objavljeno je i da je neto dobit »Rijeèke banke« u 2001. godini 136 milijuna kuna, a predloženo je da se Nadzorni odbor nagradi sa 29.900 eura, odnosno 28.000 kuna pripalo je svakom èlanu.
   

Kaos u »Rijeèkoj banci«

U Rijeci je 4. ožujka najavljen najveæi razvojni projekt u novijoj povijesti. Rijeè je o kreditu od 150 milijuna dolara Svjetske banke za razvoj rijeèke luke, koji æe Rijeèanima omoguæiti izlaz na more. Tog je dana na Kosovu Ibrahim Rugova postao prvi predsjednik te nekadašnje jugoslavenske autonomne pokrajine. Ivica Kosteliæ je 9. ožujka u Flachauu postao najbolji svjetski slalomaš, a 11. ožujka preminuo je u 83. godini života zagrebaèki nadbiskup u miru, kardinal Franjo Kuhariæ.
    A onda je krenula najveæa afera ove godine, a vjerojatno i najveæa afera aktualne vlasti od 3. sijeènja 2000. godine. Naime, 14. ožujka mediji su objavili da je glavni diler »Rijeèke banke« Eduard Nodilo dobio otkaz i da je priveden u Istražni centar rijeèkog zatvora. Šteta? Minhenski »Abendzeitung« objavljuje da je šteta u »Rijeèkoj banci« – sto milijuna eura! Dionice »Rijeèke banke« na Zagrebaèkoj burzi padaju s 221 na 170 kuna, da bi samo nekoliko dana poslije bile prodavane po samo 80 kuna. Veæinski vlasnik »Rijeèke banke«, moænija »Bayerishe Landesbank« (»BLB«) navodi da su gubici nastali zbog kriminalnih aktivnosti pri trgovanju devizama. Predsjednik Uprave Ivan Štokiæ šuti o cijelom sluèaju... Tijekom tih dana, 13. ožujka, u Beogradu je potpisan sporazum o preureðenju odnosa izmeðu Srbije i Crne Gore, što je znaèilo da je proglašena – smrt Jugoslavije. Neki su predložili da se nova zajednica, kada se oformi, nazove Crna Srbija.
    U Rijeci je poèeo kaos pred šalterima »Rijeèke banke«, šokirani i razoèarani štediše su navalili su po svoje ušteðevine. U dva dana, 15. i 16. ožujka, štediše podigli 192 milijuna kuna, a na otvaranje ulaznih vrata glavne zgrade »Rijeèke banke« na poèetku Korza èekalo se nekoliko sati u redu. Štokiæ je novinarima izjavio da je Nodila vidio dva puta u prolazu, guverner HNB-a Željko Rohatinski navodi da je šteta u »Rijeèkoj banci« do 103 milijuna dolara, a 18. ožujka »BLB« je vratio, odnosno darovao 60 posto dionica, dionièki paket, hrvatskoj državi koja je preuzela obavezu dokapitalizacije. Sutradan je objavljeno da je uoèi hapšenja Nodila s raèuna u »Rijeèkoj banci« Ivan Štokiæ podigao pola milijuna eura! Nadzorni odbor na hitno sazvanoj sjednici prihvaæa ostavke Ivana Štokiæa, Borislava Perožiæa i Heidi Fazekas, a Milan Potkonjak i Sanja Stojeviæ, zaposlenici HNB-a, postaju èlanovima privremene Uprave. Slavko Liniæ, pak, objašnjava da je najveæi krivac za sve revizorska kuæa KPMG. Krajem ožujka Štokiæ je vratio dio ušteðevine, valjda ponukan Liniæevim tvrdnjama da su štedni ulozi graðana u »Rijeèkoj banci« sigurni.
    Obavljena je i rekonstrukcija Vlade. Dražen Budiša je postao zamjenikom premijera, Goran Graniæ kao nestranaèka osoba je izabran za potpredsjednika Vlade, ministar gospodarstva je postao Hrvoje Vojkoviæ, a pomorstva, prometa i veza Mario Kovaè. Ivan Jakovèiæ je na 18. saboru IDS-a pobijedio protukandidata Marina Fola, koji je, pak, pucao iz pištolja po oštariji u Savièenti.
   

Sanader »nokautirao« Pašaliæa

Travanj je donio invaziju uskrsnih gostiju i poèetak unutarstranaèke borbe u HDZ-u. Bosna i Hercegovina se veselila filmskom »Oscaru«, što ga je osvojio Danis Tanoviæ za »Nièiju zemlju«, film u kojem je igralo i nekoliko hrvatskih glumaca. Na Bliskom istoku dogodio se 6. travnja pokolj u palestinskom izbjeglièkom logoru Jeninu, a 8. travnja Splitsko-dalmatinska županija proglasila je poèasnim graðanima Mirka Norca, Antu Gotovinu i Rahima Ademija. Tih je dana postalo jasno i da je odzvonilo glavnom državnom odvjetniku Radovanu Ortynskom, koji je izgubio podršku vladajuæe koalicije, znakovitog 10. travnja je odstupio, a glavnim je državnim odvjetnikom postao Mladen Bajiæ. Cijela je Italija 16. travnja bila u štrajku kao bi se suprotstavila Berlusconijevim reformama tržišta rada. Lijepo je bilo vidjeti na ekranima ujedinjene radnike koji protestiraju protiv pomahnitalog kapitalizma.
    Postalo je jasno da se Ivo Sanader, u borbi za mjesto prvoga èovjeka HDZ-a, neæe predati bez ispaljenog metka, a operativni dio posla je preuzeo beskompromisni Branimir Glavaš. Akcija neutralizacije Iviæa Pašaliæa pokazala se vrlo uspješnom pa je Sanader izvojevao pobjedu. Osvojio je 1.005 glasova u odnosu na Pašaliæevih 912, a samo 40 glasova je osvojila Maja Freundlich. Europu i svijet je, meðutim, zabrinuo uspjeh ekstremnog desnièara Jean-Marie Le Pena na francuskim predsjednièkim izborima. Diljem Francuske se, zbog ulaska Le Pena u drugi krug predsjednièkih izbora, demonstriralo i protestiralo. Novi predsjednik Uprave »Rijeèke banke« postao je Petar Radakoviæ. Posljednji dan u travnju obilježilo je potpisivanje kupoprodajnog ugovora izmeðu hrvatske države i »Erste« banke, kojim je »Rijeèka banka« po drugi put prodana. Objavljeno je da su graðani iz »Rijeèke banke« podigli ukupno 270 milijuna eura tijekom trajanja »Afere Nodilo«.
   

Most s dva imena

Sa središnje prvomajske sveèanosti u Maksimiru sindikati su Vladi Ivice Raèana poruèili da mijenja sebe, a ne zakone o radu. Francuska je 6. svibnja dobila novog/starog predsjednika Jacquesa Chiraca, a u Zagrebu je 10. svibnja poèela konferencija predsjednika europskih parlamentarnih skupština na kojoj je sudjelovalo više od 400 parlamentarnih zastupnika. Stav svih sudionika je bio da se protiv terorizma valja boriti organizirano i zajednièki. Premijer Ivica Raèan je 12. svibnja uvelièao otvorenje mosta preko Rijeke dubrovaèke. Ostala je enigma koje je ime mostu, Most Dubrovnik ili Most Franje Tuðmana. Raèan je, kao prvi hrvatski premijer, u Bleiburgu kleknuo na mjestu na kojem je dva dana prije Tomac izviždan. Tog je dana Hrvatska ušla u MAP (Akcijski plan za èlanstvo), program za potencijalne kandidate NATO-a.
    Bivši voða hrvatskih Srba Milan Martiæ i bivši zapovjednik JNA na podruèju Vukovara Mile Mrkšiæ 15. svibnja stižu u Haag kako bi im se sudilo za sva zla koja su nanijeli Hrvatskoj. Ivica Raèan je 17. svibnja simbolièki aktivirao prvu minu i otvorio radove na Auto-cesti Zagreb-Split, na dionici Prgomet-Dugopolje. Tisuæe graðana, pak, stale su u red 20. svibnja radi sklapanja ugovora o polici dopunskog zdravstvenog osiguranja. Posao je bio katastrofalno organiziran, a umirovljenici su od umora padali u nesvijest.
    Kada su 27. svibnja objavljeni neslužbeni rezultati popisa stanovništva predstavnici srpske manjine u Hrvatskoj izrazili su nezadovoljstvo objavljenim podacima, po kojima je udio Srba pao na oko èetiri posto. Na 17. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Japanu/Koreji Senegal je na otvorenju nadigrao i pobijedio svjetskog prvaka Francusku (1:0), a hrvatski predsjednik Stjepan Mesiæ i predsjednik Jugoslavije Vojislav Koštunica 1. lipnja su na bledskom sastanku šefova srednjoeuropskih država potpisali zajednièku izjavu i pozvali na daljnje unaprjeðenje dobrosusjedskih odnosa. U izjavi je poseban naglasak stavljen na slobodan protok ljudi, roba i ideja, liberalizaciju viznog režima, povratak izbjeglih i prognanih i povrat privatnog vlasništva i rješavanje stanarskog prava.
   

Ugašeni »vatreni«

Reprezentacija Hrvatske odigrala je oèajnu utakmicu protiv Meksika i izgubila 0:1. »Vatreni« su se poèeli gasiti, iako su 10. lipnja opet istjerali hrvatske graðane na ulice, pobjedom protiv Italije 2:1. Istoga dana Haag je posjetio Iviæ Pašaliæ i svjedoèio u sluèaju Mladena Naletiliæa Tute i Vinka Martinoviæa Štele. Doktor je u sudnici kazao da Tuðman nije mogao nareðivati Hrvatima u BiH, ali nije rekao je li to mogao Iviæ Pašaliæ ili prije njega Gojko Šušak. Hrvatsku je potom porazio debitant Ekvador (1:0) i vratio je kuæi.
    Sredinom lipnja HDZ smjenjuje Iviæa Pašaliæa s mjesta ravnatelja Zaklade državnog zavjeta, a što je bio uvod u konaèan obraèun s Pašaliæem. Joso Škara je smijenjen s mjesta glavnog tajnika HDZ-a. A 16. lipnja objavljeni su konaèni rezultati popisa stanovništva – u Hrvatskoj je 1991. godine bilo 4.784.265 stanovnika, a 2001. godine 4.437.460. Udio manjina je 7,47 posto, a najviše je Srba 4,54 posto. Katolika u Hrvatskoj ima 89,63 posto. Graðani koji se mogu podièiti diplomom visoke škole participiraju s 4,88 posto u hrvatskom društvu, srednju školu ima 56,31 posto, a osnovnu 26,03 posto. Analitièari su ocijenili da je popis stanovništva evidencija katastrofe. Na sveèanoj misi povodom Dana državnosti, 25. lipnja, nadbiskup Josip Bozaniæ je poruèio da treba tražiti neumornu borbu za suzbijanje korupcije. Krajem lipnja Predsjedništvo HDZ-a izbacilo je Iviæa Pašaliæa iz stranke, a u Zagrebu je održana gay parada, a neki su svoju toleranciju dokazali bacanjem suzavca. Na Dalekom istoku Turska je potpuno zasluženo osvojila broncu pobjedom nad Južnom Korejom 3:2, a Brazil je u finalu pobijedio Njemaèku 2:0, a golove je zabio Ronaldo, koji æe u prosincu biti višestruko proglašen najboljim svjetskim nogometašem ove godine.
   

Dvadeset godina zatvora Fikretu Abdiæu

U srpnju je u Rijeci na procesu gospiækoj skupini svjedoèio Josip Manoliæ i kazao da je Tihomir Oreškoviæ najodgovorniji za nestanke i likvidacije. Ivica Raèan je najavio ostavku i pojasnio da ostavka nije kraj Vlade, veæ prilika za novi poèetak, a Sabor je 3. srpnja ratificirao Sporazum o Krškom. Premijer Raèan i nadbiskup Bozaniæ primili su Dalaj-lamu, koji je u srpnju posjetio Hrvatsku. Hrvatski predsjednik Mesiæ primio je izaslanstvo Viteškog alkarskog društva i poruèio im da mu ne trebaju Alkarski dvori, jer da je »ciganinu« dovoljan i šator, aludirajuæi na sramna zbivanja na prošlogodišnjoj Alci, a sutradan imenovao premijera u ostavci Ivicu Raèana za mandatara nove Vlade. Raèan je najavio da æe biti energièniji i da iz istih stopa ide na posao, a njegov je kabinet 11. srpnja podržao kandidaturu Rijeke za Mediteranske igre. U Sarajevu su Stjepan Mesiæ, Vojislav Koštunica i predsjedništvo BiH potpisali izjavu o nedjeljivosti granica u regiji. Mesiæ je pozvao da se ukinu vize sa SRJ i BiH, a Banski dvori su bili zateèeni prijedlogom. Iz PGS-a je istupilo 15 istaknutih èlanova i osnivaèa, predvoðenih Milivojem Brozinom, Lucianom Sušnjem i Vladimirom Smešnyjem.
    Na atletskom svjetskom juniorskom prvenstvu 21. srpnja su Blanka Vlašiæ i Ivana Brkljaèiæ osvojile zlatne medalje u skoku u vis, odnosno bacanju kladiva. Druga strana medalje bio je splitski sudac Slavko Lozina, koji je 22. srpnja iz pritvora pustio optužene za ratne zloèine u Lori. Publika u sudnici, predvoðena Igorom Štimcem, zapljeskala je »Lozini Velièanstvenom«.
    Na krajnjem hrvatskom istoku jugoslavenska je vojska otvorila vatru na civile i hrvatska plovila na Dunavu kod Šarengrada. Možda je taj incident motivirao politièku elitu da se dogovori pa je napokon okonèana dvojba: Ante Simoniæ je postao potpredsjednik Vlade, Željka Antunoviæ postala je ministrica obrane, Gvozden Flego ministar znanosti, Ljubo Jurèiæ gospodarstva, Roland Žuvaniæ pomorstva, prometa i veza, a Gordana Sobol ministrica bez portfelja na dužnosti predstojnice Ureda premijera. Posljednjeg dana srpnja Županijski sud u Karlovcu je osudio Fikreta Babu Abdiæa na 20 godina zatvora zbog ratnog zloèina.
   

Medeja na Malom Brijunu

U utrci za Mediteranske igre 2009. godine su ostali Rijeka, grèki Patras i talijanska Pescara. Kao i svake godine poèeo je feragosto, Talijani su navalili na Jadran, održana je 287. sinjska alka, a u sveèanoj loži su viðeni Mate Graniæ, Dražen Budiša, Ivo Sanader, Iviæ Pašaliæ i ostali. Slavodobitnik je bio Denis Gugiæ, a èast predaje darova slavodobitnicima pripala je Karlu von Habsburgu, potomku monarhije koja je stoljeæima tlaèila Hrvatsku. Osmoga kolovoza su poèeli uèestali incidenti u Piranskom zaljevu, zapravo Savudrijskoj vali. Iz dana u dan odnosi Hrvatske i Slovenije su bili sve gori, HSP je èak predložio da se na Sloveniju krene – ratnom mornaricom! Iz SAD-a je stigla nemoralna ponuda da Hrvatska potpiše bilateralni sporazum o neizruèivanju amerièkih ratnih zloèinaca Meðunarodnom kaznenom sudu. Sredinom kolovoza Mira Furlan je nastupila kao Medeja u istoimenoj predstavi na Malom Brijunu dok se Europa borila protiv poplava, koje su ugrozile Njemaèku, Austriju, Èešku, Slovaèku i Maðarsku, a opasnost je prijetila i hrvatskom Podunavlju. Na sreæu, veæih šteta nije bilo jer se vodeni val smirio. Za razliku od naše morske granice, na kopnu je bilo više sreæe pa je sveèano otvoren granièni prijelaz Hrvatska Kostajnica-Bosanska/Srpska Kostajnica.
    U Južnoj Africi i Johannesburgu je 26. kolovoza poèeo UN-ov samit o Zemlji. Južnoafrièki predsjednik Thabo Mbeki je zatražio da se okonèa »globalni apartheid« koji dijeli bogate i siromašne. U Johanesburgu je bio i hrvatski predsjednik Stjepan Mesiæ. Krajem kolovoza Hrvatska narodna banka je podnijela izvješæe o menadžerskim kreditima. Imena sretnika nisu navedena, ali valja navesti podatak da ih je najviše dala »Rijeèka banka« – èak 13.639 kredita za koje je izdvojeno 330 milijuna kuna. Ali, PBZ je, primjerice, podijelio »samo« 5.225 kredita, ali je bio šire ruke – 320 milijuna kuna. Dogodila se šeæerna afera koja je izblamirala Hrvatsku pred Europom zbog muljanja s izvozom šeæera i laganja da je rijeè o iskljuèivo hrvatskom proizvodu, istarski su ribari bili nezadovoljni susretom s premijerom Ivicom Raèanom, usvojen je novi HEP-ov tarifni pravilnik, a prvi èovjek ovog hrvatskog monopolistièkog poduzeæa Ivo Èoviæ je preporuèio da pranje rublja noæu može poluèiti bolje rezultate od peglanja glede uštede strujnih kuna.
   

Thompsonijada

Hrvatski i slovenski premijer Ivica Raèan i Janez Drnovšek su se 10. rujna usuglasili o prijelaznom rješenju za Savudrijsku valu/Piranski zaljev i dogovorili slobodu ribarenja od Novigrada do Pirana. Nova je školska godina poèela neviðenom blamažom u Meðimurju, gdje malim Romima nije dozvoljen ulazak u školu u selu Držimurec-Strelec. Nakon natezanja mali Romi su ipak sjeli u školske klupe. Miris novog rata širio se svijetom, a George W. Bush i Tony Blair su tražili saveznike za napad na Irak. Hrvatska se zgražala postupanjem Kaštel Novog prema djevojèici Eli zaraženoj virusom HIV-a. Ne samo da su je roditelji izolirali u školsku knjižnicu, nego su tražili njezin progon iz Kaštela. Nakon što je splitski »Feral Tribune« otvorio aferu o ubojstvima civila u Paulin Dvoru i preseljenju leševa u Gospiæ, pokrenuta je istraga. Iviæ Pašaliæ je 14. rujna osnovao Hrvatski blok-Pokret za modernu Hrvatsku. Veliki graðevinski pothvat se odigrao 16. rujna kada je probijen tunel Javorova kosa na dionici Autoceste Rijeka-Zagreb. U Europi je zaustavljen trend da na parlamentarnim izborima pobjedu odnose desnièari. U Švedskoj, Njemaèkoj i Makedoniji pobijedili su socijademokrati.
    Stipe Mesiæ je 17. rujna darovao austrijskom predsjedniku Thomasu Klestilu 5.000 noæenja kao pomoæ djeci, roditelji kojih su stradali u velikim poplavama. Toga dana sve su novine objavile izvještaje o koncertu Marka Perkoviæa Thompsona koji je na splitskom Poljudu okupio 40.000 obožavatelja. Meðu njima je bio raspjevani i rasplesani sudac Slavko Lozina, a pjevali su i Iviæ Pašaliæ, Anto Kovaèeviæ, Anto Ðapiæ, Doris Košta, Mirko Èondiæ, Luka Podrug, a sporstki dio zbora su predvodili Dino Raða, Igor Štimac i Zvonimir Boban. Ukratko, poèela je thompsonijada.
   

»Sluèaj Bobetko«

Hrvatska Vlada je primila 19. rujna optužnicu protiv generala Janka Bobetka za zloèine u Medaèkom džepu. Održana je dramatièna saborska sjednica, a Raèan je poruèio da æe gospoda iz Haaga malo prièekati. Kada se više nije znalo ni tko pije ni tko plaæa u sluèaju Bobetko, naciji se 25. rujna obratio predsjednik Stipe Mesiæ i pojasnio da je Bobetko optužen za zloèine koji su se nedvojbeno dogodili. Upozorio je na zaoštravanje na hrvatskoj politièkoj sceni i podsjetio da je Hrvatska bila jedan od inicijatora osnivanja Haškog suda i da je donijela Ustavni zakon o suradnji. Predsjednik je rezolutno kazao da nitko ne dovodi u pitanje legitimnost Domovinskog rata ni opstojnost hrvatske države: »Moramo ustrajati na tome da je Hrvatska pravna država, da svi zakoni jednako vrijede za sve i da nitko nema i ne smije imati nikakve privilegije!«. Vlada se nije suglasila s Mesiæevim istupom. General Bobetko daje intervju »Globusu« u kojem optužuje generale Imru Agotiæa, Antona Tusa, Davora Domazeta i Petra Stipetiæa. Stipetiæ je demantirao Bobetkove navode i kazao da Bobetko bezoèno laže. Napokon, 26. rujna je poèelo u Haagu suðenje Miloševiæu za zloèine u Hrvatskoj i BiH.
    Jedan od najljepših i najhumanijih dogaðaja tijekom ove godine dogodio se u Bjelovaru. Skupljeno je tri tisuæe potpisa za Elu pod nazivom »Mala Ela, glas ljubavi, razuma i humanosti« i predloženo preseljenje djevojèice u Bjelovar kako bi nastavila školovanje. U središte interesa hrvatske javnosti došao je karizmatièni sveæenik Zlatko Sudac, kojemu je prokrvarilo èelo tijekom služenja mise za mladež u zagrebaèkoj crkvi »Sveta Mati Slobode« na Jarunu.
   

Mateša pobijedio Sušnja

Prvoga listopada u Haagu je predsjednik Stjepan Mesiæ svjedoèio protiv Miloševiæa i rekao mu da srpska imperijalna politika nije štitila Srbe u Hrvatskoj, nego je uz pomoæ JNA tražila teritorij i utvrðivala granicu velike Srbije, održavši mu lekciju o njegovoj krvnièkoj ulozi. Zorana Baniæ je 2. listopada osuðena na 13 godina zatvora za ratni zloèin u Škabrnji, a istog je dana bivša predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšiæ priznala krivnju za progon kao zloèin protiv èovjeènosti. Glavni tajnik NATO-a George Robertson je 3. listopada pozvao hrvatsku Vladu da ispuni obaveze prema Haškom sudu, a hrvatska je sirotinja u Rijeci i Puli prosvjedovala protiv poskupljenja struje.
    U BiH su održani izbori, a nacionalne stranke SDA, HDZ i SDS su se vratile u velikom stilu. Osmog listopada su delegacije Hrvatske i CEFTA-e parafirale sporazum o pristupanju Hrvatske toj asocijaciji od 2003. godine. Tako je hrvatskom gospodarstvu otvoren pristup tržištima Slovenije, Slovaèke, Bugarske, Maðarske, Èeške, Poljske i Rumunjske. Vlada je 10. listopada poništila odluku o poskupljenju struje, ali na snazi je ostao novi tarifni sustav i mjeseèna naknada od 15 kuna. U Indoneziji na Baliju 13. listopada su eksplodirale eksplozivne naprave, a usmræeno je 200 ljudi, a za napad je osumnjièena Al-Qaeda. Kao kuriozum valja navesti da je papa Ivan Pavao II. nakon devet stoljeæa 16. listopada promijenio naèin molitve krunice.
    Zlatko Mateša je istog dana pobijedio Luciana Sušnja i postao novi predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora. U novinama je objavljen popis 14 bolesti od kojih boluje Janko Bobetko, Mesiæ je boravio u Egiptu na sveèanom otvorenju »Bibliothece Alexandrine«, obnovljene Aleksandrijske knjižnice. General Bobetko je zatražio jamstvo da mu se neæe uruèiti optužnica ako ode u bolnicu. U svome je domu, naime, siguran da se to neæe dogoditi jer su ga okružili ljudi u crnom, koji su sebe nazvali beraèima kestenja. Po SAD-u je divljao vašingtonski snajperist, a tek nakon 13. ubojstva je otkriveno da se radi o dvjema osobama, koje su napokon uhiæene. Koalicija Mila Ðukanoviæa odnijela je apsolutnu pobjedu u Crnoj Gori. Haška tužiteljica Carla del Ponte je 23. sijeènja boravila u Zagrebu i poruèila da se sve optužnice i nalozi moraju provesti, te da æe saèekati odluku žalbenog vijeæa Haškog suda. Sutradan je poèela drama 700 talaca u moskovskom kazalištu koje su zatoèili èeèenski separatisti. Dva dana kasnije dogodio se krvavi epilog talaèke drame. Ruske specijalne snage su prije ulaska u kazalište pustile plin, a kada su specijalci ušli, ubili su 42 èeèenska terorista. Od trovanja plinom je umrlo više od 120 talaca. Posljednjeg dana listopada Vlada je prihvatila prijedlog proraèuna za 2003. godinu u iznosu od 80,2 milijarde kuna plus 7,67 milijardi za otplate dugova.
   

Lozina osloboditelj

Poèetkom studenoga glavna vijest je bila da je Vlada predložila porezne olakšice za lijeèenje, stanogradnju i kredite, a definiran je i zakon o jednokratnom oporezivanju imovine steèene u pretvorbi i privatizaciji, tzv. tajkunski zakon. Snažan potres pogodio je Italiju, a u San Giulianu di Pugli je bilo 29 žrtava, od toga 26 mališana. Admiral Davor Domazet-Lošo postao je osumnjièenik Haškog suda. Ivica Raèan je Hrvatskom saboru pojasnio da su protiv Hrvatske uvedene puzajuæe sankcije. Ustavni je sud 12. studenoga odluèio da je za Bobetka nadležan Haški sud, a dva dana kasnije Janko Bobetko je prevezen u Klinièku bolnicu Dubrava. Meðutim, 15. studenoga Haag je osumnjièio generale Mladena Markaèa i Ivana Koradea. Havarija tankera »Prestige« je izazvala ekološku katastrofu u Španjolskoj, inspektori UN-a su stigli u Irak, a 20. studenoga glavni tajnik UN-a Kofi Annan je održao govor u Hrvatskom saboru i pozvao na punu suradnju s Haagom. U Sisku su kulminirali socijalni nemiri 21. studenoga, a policija je intervenirala protiv radnika Željezare. Sudsko vijeæe Županijskog suda u Splitu pod predsjedanjem Slavka Lozine 22. studenoga oslobaða optužene za zloèine u Lori. Dok su ljubitelji Thompsona likovali, bilo je i onih koji su se zgražali, ocijenivši to sramotom hrvatskog pravosuða.
    Novinari »Novog lista« Jelena Lovriæ i Neven Šantiæ 23. studenog su proglašeni novinarkom godine, odnosno najboljim kolumnistom u Hrvatskoj, a dva dana potom, 25. studenoga, posjeèena je goranska smreka, dar Hrvatske Svetom Ocu. U Zagrebu je, pak, 28. studenoga, nakon tri godine kaznenog postupka na suðenju u Remetincu, osloboðen Nikica Jelaviæ, a postojanje zloèinaèke organizacije nije dokazano. Medicinski vještaci su odluèili, a zagrebaèki Županijski sud prihvatio da Bobetko ne može u Haag. 29. studenoga. Haški sud odbacuje hrvatske tvrdnje da je tužiteljstvo u optužnici protiv Bobetka navelo pogrešne èinjenice. U Sloveniji je na predsjednièkim izborima pobijedio Janez Drnovšek.
   

Hrvatska smreka za Papu

Poèetak posljednjeg mjeseca 2002. godine obilježila je vijest da naèelnik Glavnog stožera HV-a Petar Stipetiæ odlazi s dužnosti u mirovinu, 4. prosinca Papina je smreka stigla u Vatikan, a 5. prosinca Hrvatska postaje osma èlanica CEFTA-e. Milan Babiæ, nekada zubar i voða pobunjenih hrvatskih Srba, razotkriva se u haškoj sudnici i optužuje Miloševiæa da je vodio stravièan rat u koji je uvukao srpski narod, da je okaljao obraz srpskom narodu, da je nanio nesreæu hrvatskom, muslimanskom i na kraju srpskom narodu. Zdravko Tomac je 7. prosinca, na skupu »Tuðmanizam i detuðmanizacija«, održanu povodom obilježavanja treæe godišnjice smrti prvog hrvatskog predsjednika, izjavio da je Tuðmanov uèenik i da æe se možda pokazati da je uèitelj bio u pravu kada je sudbina Bosne i Hercegovine u pitanju. Tomac je uspio uzbuniti službeno Sarajevo i izazvati bijes veæine analitièara. Za Rijeku æe 9. prosinca biti zabilježen velikim crnim slovima. Toga je dana prodan »Buzet«, posljednji broj propalog »Croatia Linea«. Comedia e finita, potonuo je brodarski gigant, a kormilari su ga davno napustili. Nitko do sada nije odgovarao za ovu tragediju, a hoæe li, pokazat æe sudski postupak protiv posljednjeg direktora Darija Vukiæa.
    Prosinac je, valjda zbog pozitivne blagdanske atmosfere, poèeo donositi Hrvatskoj dobre stvari. Najprije su ministri vanjskih poslova Hrvatske i SRJ, Tonino Picula i Goran Svilanoviæ, potpisali protokol o privremenom režimu na južnoj granici Hrvatske i SRJ i tako je riješeno pitanje Prevlake. Ostala je sporna granica na moru. Sabor je 13. prosinca velikom veæinom prihvatio Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. Niz pozitivnih vijesti prekunule su one iz Kopenhagena sa samita EU-a. Tamo je dogovoreno povijesno proširenje EU-a, a u euroland od 1. svibnja 2004. godine ulaze Cipar, Èeška, Estonija, Latvija, Litva, Maðarska, Malta, Poljska, Slovaèka i Slovenija. Turska mora saèekati nove pregovore. Hrvatskoj je, kao i ostalim zemljama jugoistoène Europe (BiH, SRJ, Makedonija i Albanija), poslat neodreðen signal. Zlatko Tomèiæ je ponovno izabran za predsjednika HSS-a i najavio je samostalan izlazak stranke na sljedeæe izbore, a 15. prosinca hrvatska se zastava zavijorila na Prevlaci. JANAF je 16. prosinca ušao u sustav Družba Adria, Biljana Plavšiæ teško je u Haagu teretila Miloševiæa, Ivica Kosteliæ je pobijedio u nokaut-slalomu u Sestriereu,
    Sveti Otac je u Vatikanu primio u privatnu audijenciju hrvatskog predsjednika Stjepana Mesiæa i poruèio mu da æe se vidjeti (dogodine?) u Hrvatskoj. Sljedeæeg dana Mesiæ je na simbolièan naèin predao božiæno drvo Svetom Ocu i kazao da se stablo prihvati kao simbol zahvalnosti za razumijevanje i pomoæ koju je Sveti Otac pružio u teškim godinama hrvatske patnje i iskušenja. Hoæe li se patnje i iskušenja, socijalni kolaps i politièke krize nastaviti i u 2003. godini?

Povratak