Ne bih ja, gospodine urednièe

16.01.2003.

Još uvijek aktualni urednik Informativno-politièkog programa HTV-a Nikola Kristiæ smijenio je novinara Hrvoja Hrengeka s mjesta voditelja emisije Meridijan 16 zbog nezadovoljstva Hrengekovim izvještajem s posljednje sjednice Vijeæa Hrvatske radio-televizije. Ova Kristiæeva odluka potpuno je nelogièna jer voðenje jedne emisije kao što je Meridijan 16 nema baš nikakve veze s novinarskim izvještajem koji je objavljen u središnjem Dnevniku. A ako je Hrengek i uèinio kakav propust u svom izvještaju, onda ga je Kristiæ trebao pozvati na odgovornost zbog konkretne pogreške, ne oduzimajuæi mu pritom voðenje emisije. Posebno stoga što je Hrengek šest mjeseci voditeljski posao obavljao profesionalno korektno. Ni bolje ni lošije od Ive Gaèiæ i Branka Naðvinskog.
Nikola Kristiæ, kao bivši sportski novinar, vrlo dobro zna da, primjerice, Ivici Kosteliæu neæe biti oduzeti bodovi koje je osvojio u slalomu ukoliko padne na nekoj od veleslalomskih utrka. A zašto je onda on odluèio Hrengekove "grijehe" mjeriti razlièitim aršinom? Meðu ostalim, i zato što je Hrvoje Hrengek neobièno laka meta. Naime, za razliku od ostalih voditelja Meridijana, Hrengek je još uvijek honorarni suradnik HTV-a. I to punih osam godina. Praktièki bez ikakve zaštite i prava, svaki mu urednik može ne samo oduzeti emisiju nego ga bez dodatnih obrazloženja i otpustiti.
No, bez obzira na nimalo zahvalan položaj, nadreðeni su urednici Hrengeku prije pola godine povjerili voðenje emisije koja u informativnom programu kotira tik iza središnjeg Dnevnika. Nakon takve odluke za oèekivati je bilo da æe konaèno i Hrengek biti primljen u stalni radni odnos, naroèito kad se zna da na Prisavlju stotine zaposlenika svaki mjesec prima plaæu, a zauzvrat ne rade baš ništa. Meðutim, do danas u tom smislu nije uèinjeno ništa, a nakon Kristiæeva prigodnièarskog treniranja strogoæe, Hrengekova je pozicija bitno pogoršana, pa je teško i vjerovati da æe u dogledno vrijeme riješiti svoj status na HTV-u.
Hrengekov status vanjskog suradnika jest specifièan u odnosu na druge voditelje, ali njegova profesionalna sudbina nakon izvještaja sa sjednice Vijeæa HRT-a ne razlikuje se bitno od sudbina koju su doživjeli njegovi kolege Nataša Ban, Nataša Lediæ ili Josip Šariæ. Nezadovoljni njihovim izvještajima sa sjednica, urednici su mijenjali jednog po jednog novinara, a da još uvijek nisu uspjeli naæi dobitnu kombinaciju. Najbliži tomu bio je Jozo Barišiæ koji je zahvaljujuæi "dobrim" izvještajima dogurao do kandidature za novog urednika Informativnog programa. Do predloženog promaknuæa falilo mu je samo èetverogodišnje urednièko iskustvo koje je preduvjet za obnašanje urednièke dužnosti na HTV-u.
Sudeæi prema sudbinama ostalih novinara, proizlazi da je za HTV-ove novinare najzahtjevniji zadatak upravo izvještavanje sa sjednica Vijeæa HRT-a. Izvještaji o nestanku elektriène energije u Dalmaciji neæe se naæi pod urednièkim poveæalom, nitko neæe pokazivati ni prevelik interes za novinarske izvješaje iz Vlade RH, ali kad je rijeè o sjednicama famoznog Vijeæa HRT-a, onda urednici pokazuju upravo zavidnu razinu zanimanja za materijal koji æe biti prezentiran televizijskim gledateljima. Ovakav odnos urednika prema temama mora da se svakom prosjeènom gledatelju èini, najblaže reèeno, pomalo neobiènim. Jer teško da su petosatne, i pritom najèešæe jalove sjednice, u kojima sudjeluje dvadesetak "predstavnika civilnog društva", bilo kome interesantne, izvan okvira bizarnosti.
Razlog zbog kojeg HTV-ovi novinari ne mogu napraviti izvještaj koji æe biti po volji svim nadreðenim urednicima jest stanje koje veæ mjesecima vlada na Prisavlju, a u kojoj odgovorni prisavski ljudi meðusobno niti ne komuniciraju, dok o nekoj suradnji ne treba ni pomišljati. Ako tome dodamo i duboku podjelu meðu èlanovima Vijeæa HRT-a, gdje jedna "frakcija" podržava glavnu urednicu, druga hvali Kristiæa i ostale urednike koji su zatražili razrješenje, treæa bi najradije razriješila ravnatelja Galiæa, a èetvrta traži ostavku Jasne Ulage-Valiæ, onda je jasno da novinari HTV-a u svojim izvještajima ne mogu zadovoljiti sve zainteresirane strane.
Ukoliko novinar odluèi citirati vijeænika koji se u izlaganju obruši na glavnu urednicu ili one vijeænike koji joj daju nesebiènu podršku, zadesit æe ga gnjev glavne urednice i njoj podobnih urednika. To je nakon pretposljednje sjednice osjetio novinar Josip Šariæ koji se "usudio" pustiti Antuna Vrdoljaka. Nadreðeni urednik Željko Roško tražio je da novinar iz izvještaja izbaci Vrdoljakovu izjavu, ali je Šariæ ipak odbio to uèiniti. Prema nekim informacijama, Roško se na ovaj korak odluèio nakon što je to od njega zatražila glavna urednica, a buduæi se u svojoj novinarskoj karijeri oduvijek zalagao za slobodno novinarstvo, èini se da bi epilog ovog sluèaja mogao biti njegov odlazak s HTV-a. Naime, po svemu sudeæi, Rošku je "puna kapa" nenormalne situacije koja vlada meðu HTV-ovim urednicima pa u posljednje vrijeme intenzivno razmišlja o povratku na Hrvatski radio, gdje je i proveo posljednjih petnaestak godina.
Ukoliko, pak, u drugom sluèaju novinar u svom izvještaju odluèi makar i posredno zaštititi glavnu urednicu od žestokih napada, tada æe se naæi na udaru Nikole Kristiæa. To je nakon posljednje sjednice osjetio Hrvoje Hrengek. Iako Kristiæ nije precizirao zbog èega je odluèio sankcionirati Hrengeka, nego je tek naveo kako u izvještaju "nisu prezentirani kljuèni zakljuèci sjednice", èini se, ipak, da mu je zasmetalo što je ovaj put glavna urednica lišo prošla.
Kada iduæeg èetvrtka, uoèi sjednice Vijeæa HRT-a, bude održan kolegij na kojemu æe urednici odluèiti koji æe novinar izvještavati sa sjednice, sigurno je da mu kolege neæe nimalo zavidjeti na povjerenom zadatku. I njemu samom æe unaprijed biti jasno da neæe moæi zadovoljiti zahtjeve svih urednika, a pitanje je samo kakve æe mu sankcije biti izreèene nakon što prilog bude emitiran u središnjem Dnevniku.

Piše
Predrag PEPIÆ

Povratak