U igri za Slobodnu i trgovci dijamantima

22.01.2003.

ZAGREB — Iako se èinilo kako se u prednatjeèaju za kupnju 52 posto dionica Slobodne Dalmacije neæe zbog neobvezatne i neuobièajene procedure javiti nitko osim slovenskog Dela i poduzetnika Josipa Radeljaka, koji su javno obznanili da æe se javiti na natjeèaj, interes za kupnju splitskog dnevnog lista iskazalo je šest kandidata.
Pritom je više nego zanimljivo da su neki mediji poput državnog Vjesnika pokušali prednatjeèaj uèiniti zanimljivijim tako što su zloguko i sladostrasno mjesec dana prije najavljivali steèaj splitskog dnevnog lista, dok je Jutarnji list (iako je Krešimir Starèeviæ, v.d. predsjednika Fonda za privatizaciju, u intervjuu Slobodnoj tri dana prije kazao kako je stigla jedna ponuda) na dan otvaranja ponuda objavio iz "neformalnih izvora" kako u Fond za privatizaciju nije stigla ni jedna ponuda. Doista nije jedna nego šest.

Poslovna perspektiva
Dakle, unatoè èinjenici što je Miroslav Kutle uz pomoæ državnih i lokalnih dušebrižnika godinama financijski i profesionalno uništavao Slobodnu Dalmaciju, èini se da danas Slobodna, koja je prošla "tvrði" dio financijske sanacije, opet predstavlja tvrtku koja ima i te kako dobru poslovnu perspektivu.
Od šest pristiglih ponuda èak troje kandidata je u startu objavilo kako je spremno platiti nominalnu ili veæu cijenu od nominale za dionice Slobodne, što je prilièno hrabro oèitovanje ako se zna da je prednatjeèaj predstavljao samo ispitivanje tržišta u kojem nitko od zainteresiranih aktera nije morao otvarati karte. Ne samo da nije morao reæi bilo što osim toga da je zainteresiran, nego se nije morao ni javiti na prednatjeèaj, jer se na "pravi" natjeèaj koji æe se valjda raspisati poèetkom veljaèe može jednakopravno javiti i onaj tko se nije javio na prednatjeèaj.
Od te tri ponude najbolja je ona Milana Mileticha, privatnog poduzetnika iz New Yorka, koji je s grupom hrvatskih iseljenika ponudio otkup dionica po nominalnoj cijeni, ali i obveznu kupnju nove tiskare. Miletich je navodno preko Domagoja Kere, hrvatskog konzula u SAD-u, veæ konktaktirao Slavka Liniæa, potpredsjednika Vlade, kada je ovaj bio na službenom putu u Americi, a sa svojim namjerama o kupnji Slobodne je upoznao i upravu splitskih novina.
Miletich je navodno veæ uložio novac u hrvatsko gospodarstvo kupnjom jednog zadarskog hotela i Narodnog lista, no za sada nemamo potvrdu te informacije.
Veæu cijenu od nominalne, ali za sada bez obveze da kupi novu tiskaru, ponudila je londonska tvrtka "Watermarkmedia", koja je za 36,9 milijuna kuna vrijedan paket od 52 posto dionica Slobodne spremna platiti 38,7 milijuna kuna. Do zakljuèenja ovog broja nismo uspjeli saznati nešto više o tom poduzeæu, jer ga nema u londonskom registru tvrtki, a na Internet pretraživaèima se nalaze dva podatka koja se meðusobno ne iskljuèuju niti poklapaju.
Na jednom pretraživaèu smo pronašli podatak da im je web stranica u izradi, dok na drugom pretraživaèu upisom njihova imena stoje informacije da je rijeè o tvrtki koja se bavi prodajom medijskog prostora, oglašavanjem, prodajom krstarenja, te da kotira na londonskoj burzi. Na žalost, nema nikakvih podataka ni o vlasniku ni o upravi poduzeæa, tako da je za sada rijeè o "nepoznatoj adresi".

Plemenita lovina
Prema jednim kuloarskim i neprovjerenim informacijama navodno se iza te tvrtke kriju interesi Ninoslava Paviæa, vlasnika "Europapress holdinga", a prema drugim glasinama iza njih stoji neka slovenska investicijska grupa.
Poèetna slova švicarske tvrtke DCPMMAG inicijali su pak vlasnika te tvrtke Danijela Èališa, a sljedeæa tri slova PMM inicijali su za "precious metal marketing" - istraživanje plemenitog metala. Ta se tvrtka bavi trgovinom dijamantima i zlatom, veæim porijeklom iz Južne Afrike, a registrirana je u Zugu, u švicarskoj regiji koja zbog poreznih olakšica predstavlja "poreznu oazu" i raj za off-shore tvrtke. Navodno nekoliko uglednih Hrvata danas ima svoja predstavništva u Zugu, a i bivše velike jugoslavenske tvrtke su znale koristiti pogodnosti te švicarske "porezne oaze". U pismu namjere Èališ je naveo kako njegova tvrtka namjerava u hrvatsko gospodarstvo investirati dvije milijarde eura, što bi trebalo znaèiti da se radi o financijski više nego respektabilnom poduzeæu.
Josip Radeljak direktor je zagrebaèke tvrtke "Slobodni mediji d.o.o. za upravljanje holding društvima", a uz njega èlan uprave je Harald Freiherr von Seefried auf Buutenheim s njemaèkom putovnicom i prebivalištem u Zürichu u Švicarskoj. Temeljni kapital tvrtke je 20 tisuæa kuna, a na Trgovaèkom sudu u Zagrebu registrirana je kao izdavaèka djelatnost 17. sijeènja 2003., dakle iskljuèivo sa svrhom da se preko nje kupi Slobodna Dalmacija. Radeljak je u pismu namjere istaknuo kako je spreman kupiti Slobodnu po "fer tržišnoj cijeni".
Dvije medijske kuæe zainteresirane za kupnju splitskog lista su moæna austrijska Styria i slovensko Delo. Austrijanci su politièki konzervativna medijska grupacija pod snažnim utjecajem Vatikana. U Hrvatskoj su veæ kupili Veèernji list, pa se postavlja pitanje bi li kupnja Slobodne bila poèetak stvaranja monopola u tiskanim medijima.
Na žalost, u Hrvatskoj ne postoji, kao u veæini zapadnih zemalja, zakon o medijima koji bi regulirao taj osjetljivi problem, veæ u takvim sluèajevima odluèuje Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. U pismu namjere Austrijanci su tek iznijeli namjeru da svoju "sposobnost dokažu i na Jadranskoj obali".
Slovensko Delo za vlasnike ima nekoliko malih i srednjih dionièara od kojih nijedan nema veæinski paket dionica, ureðivaèka politika te kuæe je liberalno-graðanska, a Delo se prodaje u 80 tisuæa primjeraka. U pismu namjere su pokazali da su dobro upoznati s poslovanjem splitske kuæe, no i pored toga su istaknuli kako æe cijenu ponuditi tek nakon dubinske analize poslovanja Slobodne Dalmacije. Takoðer su ponudili najdetaljniji plan i program razvoja tvrtke i vidljivo je da su se iznimno pripremili za privatizaciju splitskog lista.
Zakljuèno se može reæi da od šest kandidata za kupnju Slobodne Dalmacije Delo i Styria rade iskljuèivo u svoje ime i za svoj raèun, što se može reæi i za Milana Mileticha i grupu iseljenika iz SAD-a. Londonska tvrtka je velika nepoznanica, dok tek treba vidjeti što je Danijela Èileša navelo da dijamante pretoèi u medije.

Osobni projekt
Èinjenica da je Josip Radeljak 17. sijeènja ove godine osnovao tvrtku samo u svrhu kupovanja Slobodne pruža opravdanu sumnju u to za èiji raèun i za koga Radeljak kupuje splitski list, no on izrièito tvrdi kako je kupnja Slobodne njegov osobni projekt. Odgovore na sva ova pitanja dobit æemo u iduæih nekoliko mjeseci, s nadom da æe Slobodna ovog puta dobiti vlasnika koji je neæe uvaliti u 65 milijuna eura gubitaka. Stoga samo jedna poruka Vladi RH: "Razmisli, sjeti se!"

Frenki LAUŠIÆ

Povratak