Nestankom Edita nestalo bi i tršæansko Narodno sveuèilište

27.01.2003.

Jedna od ustanova talijanske manjine u Hrvatskoj koja nakon blokade sredstava od strane Narodnog sveuèilišta u Trstu proživljava najveæu krizu, jest rijeèka izdavaèka kuæa Edit. Vršitelj dužnosti Editova ravnatelja, Fabrizio Radin, nije previše optimistièan u pogledu buduænosti Edita ukoliko se blokada iz Italije nastavi, tim više što ova ustanova još iz prošlih godina bilježi ukupan gubitak od gotovo 800.000 kuna. Buduæi da je Radin ujedno i èlan Skupštine Talijanske unije, upitali smo ga najprije što on vidi kao uzrok aktualne krize s Trstom.
    – Talijanska unija je do 1990. godine i prvih demokratskih izbora bila pod kapom Socijalistièkog saveza. Jedva smo se toga oslobodili, a sada, eto, netko iz Trsta pokušava Uniju – figurativno reèeno – ponovno ugurati pod neki »socijalistièki savez«, osporiti joj autonomiju i reprezentativnost. To su pokušava uèiniti putem financijskog pritiska, pa su tako Editu od 1. sijeènja obustavljena sva sredstva za pretplatu za naša izdanja u Italiji, a radi se o dnevniku La Voce del Popolu, te èasopisima La Battana i Panorama. Edit nikada nije dobio pismenu obavijest o tome, niti ikakvo službeno obrazloženje. Tršæansko Sveuèilište, koje transferira novac iz talijanskog proraèuna prema ovdašnjim ustanovama, jednostavno je sredstva blokiralo. Trst æe vjerojatno tu blokadu protumaèiti na birokratski naèin, pa æe reæi da se novac nije mogao isplatiti jer nije obnovljen godišnji ugovor, no tu se radi o tradiciji, o tome da su Narodno sveuèilište i Edit uvijek normalno suraðivali, èak i ako bi ugovor bio naknadno potpisan. Dapaèe, nikad se ugovor nije obnavljao 31. prosinca, nego uvijek tijekom naredne godine, ali dosad nikad nije došlo do blokade. To je isto kao da hrvatska Vlada, koja takoðer financira Edit, obustavi slanje sredstava samo zato što je donesen novi Ustavni zakon o manjinama, koji predviða ukidanje Ureda za manjine i formiranje novog tijela, Savjeta za manjine, pa nas u tom pravnom vakuumu prestane dotirati. Svima bi bilo jasno da se iza toga krije i nešto drugo.
   

Racionalizirano poslovanje

Kakva je zapravo struktura prihoda Edita? Èija sredstva dominiraju?
    – Ja ne bih govorio o konkretnim ciframa, nego o odnosima. Oko 50 posto sredstava Edit ostvaruje iz vlastitih prihoda, a drugih 50 posto dolazi iz proraèuna triju država – Italije, Hrvatske i Slovenije. Napominjem kako Trst ne osigurava ni polovinu iznosa kojeg daje Hrvatska, ali to su za Edit svejedno vrlo znaèajna sredstva. Stoga smo tim zahvalniji hrvatskoj Vladi što nam je s jednom financijskom injekcijom u pomoæ priskoèila odmah nakon što je izbila kriza s Trstom, još prošli mjesec. Sreæom, financiranje iz Hrvatske i Slovenije nastavit æe se redovito i dalje, a ja se samo nadam da æu do kraja mandata uspjeti normalno platiti sve poreze i ostale troškove, te isplatiti plaæe, iako sam svjestan da neæe biti lako.
    Koliko kasni isplata plaæa?
    – Sve su plaæe isplaæene, ali kasne u prosjeku 10 do 15 dana. Ja oèekujem da naš manjak ukupno neæe biti veæi od 800.000 kuna, što je bio i moj plan kad sam preuzeo Edit prošle godine. U meðuvremenu je poslovanje maksimalno racionalizirano, broj zaposlenih je smanjen za šest ljudi, a novog zapošljavanja nije bilo.
    Što æe se s Editom dogoditi ukoliko se blokada iz Trsta nastavi?
    – Tada æe prvo nestati Narodno sveuèilište iz Trsta, jer æe prestati imati razlog svog postojanja. Uvjeren sam da NST neæe moæi preživjeti suodgovornost za nestanak Edita. Ne znam zaista kako æe se NST opravdati ako na cestu istjera naša 74 zaposlena, i to nakon 50 godina postojanja Edita. Ne znam kako bi se opravdao nestanak jedine izdavaèke kuæe u vlasništvu neke manjine u Hrvatskoj, jedinih dnevnih novina koje u Hrvatskoj izlaze na jeziku manjine. Ne znam kako bi NST nakon svega mogao reæi da djeluje u interesu talijanske zajednice u Hrvatskoj, inaèe jedine autohtone talijanske zajednice izvan Italije. Zaista ne znam kako bi NST tada vladi u Rimu opravdao trošenje sredstava koja su bila striktno namijenjena manjini i njezinim ustanovama. Možda Trst želi pokupovati cijeli Mali Lošinj ili s našim novcima obešteæivati esule, nemam pojma, ali nas oèito više ne žele financirati.
   

Hladnoratovski mentalitet

Zbog èega?
    – Po meni, pojedinci iz Upravnog odbora NST-a još uvijek se nisu odrekli hladnoratovskog mentaliteta kakav je postojao nakon Drugog svjetskog rata. I nakon 50 godina oni i dalje razmišljaju na isti naèin, no na taj prezir i napade, i mi æemo jasno odgovoriti: više nam ne trebate. To ne znaèi da ne trebamo matiènu državu Italiju ili da smo protiv Narodnog sveuèilišta kao institucije, koja je mnogo uèinila tijekom proteklih desetljeæa, ali sada NST gubi svoj smisao postojanja. Na Trgu Ponterosso ja više ne vidim Sveuèilište, nego samo zgradu bez sadržaja. Žalosno je da su pojedinci uspjeli uništiti NST, a sada pokušavaju i talijansku zajednicu koja je u Hrvatskoj uspjela preživjeti zadnjih 50 godina i u mnogo težim uvjetima od današnjih. Po meni, radi se o revanšizmu.
    Prema kome?
    – Prema nama koji smo ostali na ovim podruèjima nakon Drugog svjetskog rata. Optužuje nas se da smo bivši komunisti, iako ja recimo nikad nisam bio èlan SK. To su politièke predrasude, u èijoj je pozadini želja jedne politièke linije u Italiji koja ne želi da talijanska manjina opstane u Hrvatskoj i Sloveniji. To se uostalom vidi i kroz financiranje, jer je smiješno da od nekakvih sedam milijuna eura za manjinu Trst samim pripadnicima manjine dostavi možda deset ili dvadeset posto, a sve drugo ostaje u Italiji. Knjige se tiskaju u Italiji, profesori koji ovdje predaju su iz Italije, na izlete se ide u Italiju... Tako je ustvari oduvijek, od 1964. godine kad je potpisan prvi ugovor, ali tada su za takvu podjelu novca postojali debeli politièki razlozi. Sada, pak, nakon svih moguæig igara, i nakon što Trst nije uspio u svojoj nakani da vodstvo Unije prikaže kao lopove i bandite, ide se na direktan napad.
    Jedna od kritika iz Trsta jest i da je ureðivaèka politika dnevnika La Voce del Popolo pod direktnim utjecajem Unije. Kako to komentirate?
    – Da Unija od prošle godine nije postala osnivaè Edita, nego da je u vodstvu firme ostala stara ekipa, vjerujte mi da blokade ne bi bilo. Potpuno je jasno da Trst ne želi da manjina putem reprezentativne uloge Unije ima u rukama instrument kakav je La Voce del Popolo, premda ni ja osobno, ni Unija kao institucija nemamo nikakav direktni upliv na rad glavnog urednika Errola Superine.

Povratak