Najbolje bi bilo da zakon stupi na snagu 1. sijeènja 2004.

07.02.2003.

ZAGREB, 6. veljaèe – Konaèni prijedlog zakona o HRT-u, posebno odredbe koje se tièu Vijeæa HRT-a, potaknule su polemiku u nastavku 29. sjednice Hrvatskog sabora, u èetvrtak.
Oporba prije svega zamjera što se zakon donosi u izbornoj godini. Kao glavne razloge za donošenje zakona, ministar kulture Antun Vujiæ naveo je neprovoðenje obveza iz postojeæeg zakona koje su postale nužne nakon odvajanja Odašiljaèa i veza te eventualno odvajanje Hrvatskoj radija i HTV-a, što je trebale biti uèinjeno do kraja prošle godine. Promjene su nužne i zbog najavljene privatizacije Treæeg programa HTV-a, ratificiranja Konvencije o prekograniènoj televiziji, kao i obveza koje proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) EU.
»Svaki od ovih razloga dovoljan je za donošenje novoga zakona i ne stoje optužbe da Vlada želi preko njega u predizbornoj godini utjecati na HRT. Novi zakon ima veze i s rješavanjem krize u poslovanju i odnosima kljuènih ljudi na HRT-u, a kako bi se potaknula suradnja i prebrodila kriza u poslovnim, ureðivaèkim i kadrovskim odnosima«, kazao je Vujiæ. Objasnio je da je važna novina i isticanje institucija civilnog društva koje æe posredstvom Sabora jamèiti maksimum autonomije novinarskog rada.
Vlada smatra da æe se novim zakonom kvalitetno riješiti i pitanje izbora Programskog vijeæa HRT-a, što je do sada izazvalo najviše prigovora. Vlada æe prihvatiti amandman Odbora za informatizaciju i medije kojim se traži da se 11 èlanova Vijeæa bira putem javnog poziva institucijama civilnog društva koje bi predložile svoje kandidate za èlanove Vijeæa. Odbor bi zaprimio kandidature i parlamentarne klubove pozvao da usuglase mišljenja o kandidatima, te bi Saboru na potvrðivanje uputio konaènu listu kandidata uvažavajuæi mišljenja oporbe i vladajuæih. Novost je i to što bi novinari koji su zaposleni na HRT-u imali pravo davati mišljenje kod izbora èelnih ljudi HRT-a, a Sabor bi nadzirao rad i zakonitost HRT-a preko izvješæa koje bi mu podnosilo Programsko vijeæe.
HDZ neæe podržati zakon, koji æe, po rijeèima Jadranke Kosor, proizvoditi nove nesporazume. »Jedanaest velièanstvenih dobit æe goleme ovlasti, a nigdje nisu odreðeni kriteriji tko se može kandidirati za èlanstvo. To znaèi da kandidat može biti predstavnik svake od 20.000 civilnih udruga i svaki pojedinac, osim zastupnika i èlanova Vlade. Nigdje ne piše da èlan Vijeæa mora poznavati naèin funkcioniranja HRT-a«, kazala je.
Damir Kajin (IDS) predlaže da zakon stupi na snagu 1. sijeènja 2004., kako bi se izbjeglo prigovore da se donosi zbog izbora. »Tko može reæi da su civilne udruge depolitizirane i da su one reprezentativniji predstavnici naroda od saborskih zastupnika«, rekao je Kajin, upozorivši na važnost regionalnih programa.
»Ovaj zakon za korak je bolji od dosadašnjeg, a ono što je u njemu loše promijenit æemo kad u iduæem mandatu budemo na vlasti. Ni u jednoj zemlji od izbora èlanova vijeæa ne pravi se problem, nitko ne zna tko sjedi u njemu niti javnost to zanima. U Hrvatskoj su èlanovi Vijeæa HRT-a postali medijske zvijezde koje vode križarske ratove za osloboðenje HRT-a od politike, a neki, poput don Ivana Grubišiæa osnivaju alternativne politièke organizacije koje se, poput Mussolinija, zalažu za korporativizam«, kazao je Miroslav Rožiæ (Klub HSP/HKDU). On je predložio da se HRT, poput BBC-a, financira na temelju državnog ugovora novcem skupljenim od poreza na prijamnik te da se barem pet posto tv pristojbe izdvaja za financiranje informativnog programa komercijalnih televizija.
Ivo Škrabalo (Libra) smatra logiènim da Sabor kao tijelo koje bira narod, bira èlanove Vijeæa, uz preporuku uglednih osobe i udruge. Upozorio je na neravnopravan položaj radija u odnosu na televiziju.
Krunoslav Gašpariæ (HB) ocjenjuje da æe Hrvatska ovim zakonom dobiti državnu televiziju pod kontrolom vladajuæih stranaka. »Nitko nije tražio jasne argumente iz kojih bi bilo oèito da sadašnje Vijeæe ne obavlja posao kako treba. Znaèi li to da su zakazale institucije poput HAZU-a, MH-a, HOO-a, HND-a, DHK-a, vjerskih zajednica, sindikata i druge«, upitao je.
Ivanu Èehoku (HSLS) smetaju odredbe po kojima bi sadašnji ravnatelj HRT-a »poput regenta« mogao postavljati privremene urednike dok novi ne budu izabrani po novom zakonu. On smatra da se zakon donosi zbog izbora i da je njegovu donošenju trebalo prethoditi donošenje zakona o telekominukacijama i elektronièkim medijima. Posebno je istaknuo važnost zabavnog i humoristiènog programa kao mjerila kvalitete HRT-a.
Vesna Škare-Ožbolt (DC) smatra da treba zaustaviti anarhiju na HRT-u i predlaže da mandat èlanova Vijeæa bude pet godina, kako bi ono bilo neovisno od svake saborske veæine.
Nenad Staziæ iznio je prijedlog Kluba SDP-a da Statut HRT-a donosi Sabor i da se u Fond za pluralizaciju medija umjesto tri izdvaja dva posto pretplate, a Zlatko Kramariæ (LS) smatra da treba razmotriti moguænost privatizacije sva tri programa HTV-a.
Andrea Latinoviæ, Marijan Lipovac

Povratak